Vlasništvo je društvena tvorevina. Nema, niti je bilo organizirane društvene zajednice bez nekog oblika kolektivnog ili individualnog vlasništva. Oblik vlasništva ovisi od društvenih procesa koji se ...u osnovi odvijaju neovisno od ljudske volje. Zato je kratkovječan svaki voluntaristički pokušaj uspostavljanja nekog oblika vlasništva ukidanjem postojećeg povijesno neiscrpljenog oblika vlasništva. Silom uspostavljeni oblik vlasništva može se održavati samo državnom i ideološkom represijom uz veće ili manje ograničenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo potvrđuje i povijest socijalističkog državnog vlasništva, uključujući i njegovog samoupravnog oblika u Jugoslaviji. U društvu tržišnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva temeljni oblik vlasništva je privatno vlasništvo koje ima izrazito egoističnu suštinu pa se mora zakonom ograničavati radi usklađivanja individualnih i društvenih interesa. Uspostavljanje privatnog vlasništva na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu nakon raspada socijalističkog društva bila je društvena neminovnost. Jamčeći pravo vlasništva i njegovu nepovredivost, Ustav koji je abrogirao socijalističko društveno vlasništvo dao je pravnu osnovu za denacionalizaciju: restitucijom prava vlasništva ili adekvatnom naknadom kad je restitucija nemoguća. Zakonskim (voluntarističkim) pretvaranjem prava korištenja na građevinskom zemljištu u pravo vlasništva vlasnika zgrade, po pravilu bez naknade, umjesto u ekvivalentno pravo građenja koje pravno razdvaja zemljište i zgradu, a vlasnika zgrade obvezuje da plaća periodičnu naknadu vlasniku zemljišta, onemogućena je ne samo restitucija prava vlasništva, nego i adekvatna naknada za nacionalizirano zemljište bivšim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima. Budući da su tržište, privatno vlasništvo i poduzetništvo temelj suvremene društvene (državne) organizacije, privatno vlasništvo je Ustavom zajamčeno kao pravna ustanova od javnopravnih zahvata, a kao pojedinačno pravo bilo koje osobe (vlasnika) od svačijeg zahvata. Zaštita prava vlasništva Ustavom je uzdignuta u red ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ostvaruje se u postupku pred neovisnim sudom.
Novelom
Općeg poreznog zakona donesenom u srpnju 2012. godine propisana je odgovornost
članova trgovačkih društava, osoba koje vode poslove društva, te povezanih
osoba, kao poreznih jamaca za ...nenaplaćene porezne dugove društava. U gotovo
sedmogodišnjoj praktičnoj primjeni ovog tzv. instituta proboja pravne
osobnosti, posebno se spornim pokazalo pitanje povratnog (retroaktivnog)
djelovanja relevantnih zakonskih pravila, odnosno vezivanja pravnih posljedica
proboja i za činjenična stanja realizirana prije stupanja na snagu predmetnih
zakonskih odredbi. Upravo je analizi ovog problema, pogotovo u svjetlu bogate
upravnosudske i ustavnosudske prakse razvijene u prethodnom razdoblju, posvećen
ovaj rad. Polazeći od općih pravila o vremenskom važenju (poreznih) propisa,
zaključak je analize da pravna shvaćanja Visokog upravnog suda i Ustavnog suda
RH u prilog dopuštenosti povratnog djelovanja predmetnih pravila, nisu
utemeljena na mjerodavnim ustavnim i zakonskim normama. Stoga se u radu upozorava na važnost očuvanja barem minimalne razine pravne
sigurnosti u hrvatskom poreznom sustavu, što je uvelike i odgovornost nadležnih
sudova
By virtue of
the amendments to General Tax Act (GTA) in July 2012 Croatian tax law saw the introduction
of the rules on the so-called ‘piercing the corporate veil’, pertaining to the
possibility that tax authorities recover outstanding tax debt incurred by
corporate taxpayers from their shareholders and directors. In the ensuing
almost
seven-year practice, particularly puzzling issue concerned the retroactive
application of relevant statutory rules, i.e. in relation to facts that
occurred before their entry into force. The present paper contains an analysis
of this particular issue, against the backdrop of pertinent administrative and
judicial case-law. It is argued that neither High Administrative Court nor
Constitutional Court came to the right decision in declaring the vexed practice
of Croatian tax authorities as legal and constitutionally valid. In doing so,
particular attention is drawn to the principle of legal certainty in tax
matters
Urbana komasacija institut je koji je u hrvatski pravni poredak unesen Zakonom o prostornom uređenju i gradnji s ciljem boljeg upravljanja i uređenja građevinskog zemljišta u naseljima. Planirano ...prostorno uređenje svakako je od interesa za Republiku Hrvatsku, a takvim je proglašen i sam institut urbane komasacije. Međutim, ograničenja, a u nekim slučajevima i prestanak prava vlasništva, koji proizlaze iz odredaba kojima je regulirana urbana komasacija nisu u granicama koje dopušta Ustav Republike Hrvatske. Upravo su te odredbe, i posljedice koje njihova primjena može imati za vlasnike komasiranog zemljišta, predmet analize ovoga rada. U radu se također ukazuje na one odredbe Zakona kojima se čine znatna odstupanja od ustavnog načela sudske zaštite građanskih prava, općeg stvarnopravnog uređenja i temeljnih načela zemljišnoknjižnog prava. Neusklađenost propisa s temeljnim postulatima Ustava Republike Hrvatske i načelima građanskog prava može ozbiljno ugroziti pravnu sigurnost. Zbog svega navedenog autorica je mišljenja da zakonodavac treba ozbiljno razmisliti o izmjenama odredaba o urbanoj komasaciji, kako bi se osiguralo ustavom zajamčeno pravo vlasništva i pravna sigurnost.
Cilj istraživanja bio je upoznati mišljenja proizvođača namještaja o jamstvima proizvoda koji se pojavljuju u marketinškoj praksi. Prikazani su rezultati ankete provedene među 75 poljskih i ...slovenskih proizvođača namještaja. Naglasak ankete bio je na pitanju koriste li se poduzeća informacijama o duljini razdoblja jamstava što ih u svojim marketinškim materijalima nude za proizvode i u kojim slučajevima na jamstvima za proizvode grade svoju konkurentsku strategiju i jačaju svoj korporativni identitet. Podaci prikupljeni izravnim intervjuima i anketama podvrgnuti su sveobuhvatnoj statističkoj analizi uz pomoć statističke metode grupiranja, klasterske analize i analize korespondencije. Istraživanja su pokazala da se informacijama o trajanju jamstvenog roka najčešće komercijalno koriste proizvođači namještaja za djecu i proizvođači kuhinjskog namještaja. Iz analize rezultata potvrđena je i koegzistencija varijabli povezanih s ponudom jamstvenog roka za namještaj, s uporabom informacija vezanih za jamstvo u reklamnim materijalima, s provođenjem dugoročne strategije upravljanja dizajnom, s razvojem pozitivne predodžbe o tvrtki na tržištu, stvorene na temelju sveobuhvatnog projekta izrade vizualnog identiteta, kao i s ograničenim brojem godina tijekom kojih tvrtka posluje na tržištu.
U radu se obrađuje predugovorno obavješćivanje jamaca pri sklapanju ugovora o jamstvu za potrošačke kredite u kontekstu provedenog empirijskog istraživanja o pravnom položaju potrošača u potrošačkom ...kreditiranju. Razmatraju se pretpostavke pod kojima se jamac u takvim slučajevima treba smatrati potrošačem na kojeg se primjenjuju pravila potrošačkog prava. Obveza predugovornog obavješćivanja analizira se općenito u odnosu na potrošačko kreditiranje, a zatim se detaljno analiziraju hrvatski i europski propisi u kojima je uređeno predugovorno obavješćivanje jamaca u potrošačkom kreditiranju te se hrvatska i europska rješenja uspoređuju s austrijskim i njemačkim rješenjima ovog pitanja. Zaključuje se da u hrvatskim i europskim propisima pravno uređenje obveze kreditora u odnosu na obvezu predugovornog obavješćivanja jamaca nije dostatno te se predlažu nova, potpunija zakonska rješenja.
Autori u ovom radu istražuju institut hrvatskoga općeg poreznog prava, zakonsko porezno jamstvo, s posebnim naglaskom na njegove izmjene, i materijalnopravne i postupovnopravne, po stupanju na snagu ...prve novele OPZ-a iz 2012. godine. Novelom se širi krug zakonskih jamaca za porezne obveze trgovačkih društava, i to na članove društva, članove uprave i izvršne direktore društva te s njima povezanih osoba, ako se u posebnom dijelu poreznog postupka utvrdi da su zloporabom svojih prava ili ovlasti uzrokovali nemogućnost naplate poreznog duga od društva kao glavnog poreznog dužnika. Prikazuju se i kritički preispituju novelirane odredbe kojima se uvodi tzv. „proboj pravne osobnosti“ u OPZ, s posebnim osvrtom na postupovna pitanja koja bi mogla izazvati probleme u njihovoj primjeni. Prikaz zakonskih odredbi koje uređuju postupak dokazivanja zloporabe prava u porezno-dužničkom odnosu bio je i povod preispitivanju alternativnog pristupa problemu zloporabe prava te mogućnosti uvođenja općeg pravila o zabrani zloporabe u hrvatsko porezno pravo.
U ovom radu autor razmatra pravna pitanja u svezi s pokrićem gubitka ili oštećenja nastalog zbog skrivene mane u strojevima ili trupu broda. Kako bismo znali što je sve pokriveno, potrebno je ...razumjeti odluku Apelacijskog suda u predmetu Nukila (1997.) i novu klauzulu 2.2.2. Međunarodnih klauzula za osiguranje brodova iz 2003. Jasno je da je temeljno pokriće gubitka ili oštećenja osiguranog predmeta nastalo zbog skrivene mane u strojevima ili trupu broda isto kao u prijašnjim Institutskim klauzulama. U tom smislu, čini se da su osiguratelji zauzeli stav da bi se osnovno pokriće trupa broda trebalo vratiti na poziciju prije slučaja Nukila, što je bilo općeprihvaćeno prije ove sudske presude.
Autori su se u ovom radu odlučili na istraživanje jednog instituta hrvatskog općeg poreznog prava, zakonskog poreznog jamstva, s posebnim naglaskom na njegove izmjene, kako materijalnopravne tako i ...postupovnopravne, po stupanju na snagu prve novele OPZ-a iz 2012. godine. Novelom se širi krug zakonskih jamaca za porezne obveze trgovačkih društava, i to na članove društva, članove uprave i izvršne direktore društva te s njima povezanih osoba, ukoliko se u posebnom dijelu poreznog postupka utvrdi da su zloporabom svojih prava ili ovlasti uzrokovali nemogućnost naplate poreznog duga od društva kao glavnog poreznog dužnika. Prikazuju se i kritički preispituju novelirane odredbe kojima se uvodi tzv. „proboj pravne osobnosti“ u OPZ, s posebnim osvrtom na postupovna pitanja koja bi mogla izazvati probleme u njihovoj primjeni. Prikaz zakonskih odredbi koje uređuju postupak dokazivanja zloporabe prava u porezno-dužničkom odnosu bio je i povod preispitivanju alternativnog pristupa problemu zloporabe prava te mogućnosti uvođenja općeg pravila o zabrani zloporabe u hrvatsko porezno pravo.
Vlasništvo je društvena tvorevina. Nema, niti je bilo organizirane društvene zajednice bez nekog oblika kolektivnog ili individualnog vlasništva. Oblik vlasništva ovisi od društvenih procesa koji se ...u osnovi odvijaju neovisno od ljudske volje. Zato je kratkovječan svaki voluntaristički pokušaj uspostavljanja nekog oblika vlasništva ukidanjem postojećeg povijesno neiscrpljenog oblika vlasništva. Silom uspostavljeni oblik vlasništva može se održavati samo državnom i ideološkom represijom uz veće ili manje ograničenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo potvrđuje i povijest socijalističkog državnog vlasništva, uključujući i njegovog samoupravnog oblika u Jugoslaviji. U društvu tržišnog gospodarstva i slobodnog poduzetništva temeljni oblik vlasništva je privatno vlasništvo koje ima izrazito egoističnu suštinu pa se mora zakonom ograničavati radi usklađivanja individualnih i društvenih interesa. Uspostavljanje privatnog vlasništva na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu nakon raspada socijalističkog društva bila je društvena neminovnost. Jamčeći pravo vlasništva i njegovu nepovredivost, Ustav koji je abrogirao socijalističko društveno vlasništvo dao je pravnu osnovu za denacionalizaciju: restitucijom prava vlasništva ili adekvatnom naknadom kad je restitucija nemoguća. Zakonskim (voluntarističkim) pretvaranjem prava korištenja na građevinskom zemljištu u pravo vlasništva vlasnika zgrade, po pravilu bez naknade, umjesto u ekvivalentno pravo građenja koje pravno razdvaja zemljište i zgradu, a vlasnika zgrade obvezuje da plaća periodičnu naknadu vlasniku zemljišta, onemogućena je ne samo restitucija prava vlasništva, nego i adekvatna naknada za nacionalizirano zemljište bivšim vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima. Budući da su tržište, privatno vlasništvo i poduzetništvo temelj suvremene društvene (državne) organizacije, privatno vlasništvo je Ustavom zajamčeno kao pravna ustanova od javnopravnih zahvata, a kao pojedinačno pravo bilo koje osobe (vlasnika) od svačijeg zahvata. Zaštita prava vlasništva Ustavom je uzdignuta u red ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ostvaruje se u postupku pred neovisnim sudom.
Kako bi odgovorili na ovo pitanje, moramo pojasniti na što se odnosi. Moramo doznati može li se »globalizacija« semantički dovesti u vezu s ideologijom. Ideologija označava cjelokupnost naših osobnih ...stavova, ideja i nazora temeljenih na znanju, iskustvu i osjećajima kojima percipiramo i interpretiramo svijet, naš položaj u njemu i cijelo društvo. Ako gledamo iz prosvjetiteljske perspektive, ideologiju smatramo vrstom predrasude koja dominira razumom. Zašto je ovo važno u kontekstu globalizacije? Općenito govoreći, globalizacijom se smatra proces stalnog međunarodnog povezivanja i napretka u gotovo svim područjima života kao što su npr. ekonomija, politika, kultura i komunikacija. Ovaj pogled uključuje implicitno iskustvo promjene koja zahvaća ne samo naš okoliš, društvo i njegove institucije nego i nacionalne države i njihove građane. Okoliš i njegovi resursi su preduvjet za globalizaciju. Zbog procesa konstantne liberalizacije tržišta resursi se mijenjaju i, konačno, uništavaju. U članku ćemo razmotriti imaju li političke mjere moć vršenja kontrole nad ovim dijalektičkim mehanizmom
PDF
