Due to it being a public activity, speech in Parliament is measured by different standards than language used in the private sphere. When delivering speech in Parliament, its members carry a great ...social responsibility for the spoken words, weighed for credibility and authenticity, social justifiability and usefulness, tolerance and ethics, and consequently aesthetics, and linguistic and cultural literacy (Škarić 2000: 9). As any other public speaker, the member of the Croatian Parliament does not speak only in his/her own name, but also as a representative of someone else, or a member of a certain party whose collective interests also need to be addressed. This occassion prompted the authors of this paper to focus their attention on the ways modern-day members of the Croatian Parliament use their mother tongue during delivery of their parliamentary speeches. As the research was conducted on the occasion of the 170th anniversary of the first parliamentary speech in the Croatian Parliament delivered in the Croatian language, this paper analyzes the language used in Croatian Parliament speeches, in the 7th Assembly. As public speakers, regardless of their origin or level of education, members of the Croatian Parliament need to be prime examples of the proper use of the Croatian standard language, equipped with linguistic skills and clarity of expression. With regard to this, authors analyze aberrations of 50 members of the Croatian Parliament from the Croatian standard language during the describe in an eleven-hour debate. Several sessions of the Croatian Parliament were recorded, the material was transcribed and analyzed on all linguistic levels with special attention paid to the phonetics-phonological and lexical analysis.
Ovaj rad istražuje utjecaj internacionalizacije sveučilišta na stavove o okolišnom aktivizmu među studentima koji studiraju na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. S tim ciljem provedena je ...anketa kojom se ispitalo mišljenje studenata o okolišnoj aktivistici Greti Thunberg i njezinu govoru na UN–ovu samitu o klimatskim promjenama. Uzorak se sastojao od 99 studenata koji studiraju na hrvat skom i engleskom jeziku. Grupu studenata koji studiraju na engleskom jeziku čine studenti iz Hrvatske te strani studenti koji su redovno upisani i koji su na razmjeni. Istraživačka pitanja pokrila su ulogu jezika, ekološku svijest, dob i obrazovanje u percepciji kvalitete, atraktivnosti, uvjerljivosti i utjecajnosti govora. Rezultati ankete pokazali su da postoje razlike u stavovima studenata tih grupa o tinejdžerskoj aktivistici i njezinu govoru. Iako se studenti iz engleske grupe samoprocjenjuju nešto ekološki osvještenijima od studenata iz hrvatske grupe, govor ocjenjuju znatno bolje od hrvatske skupine i to u svim kategorijama. Statistički značajne razlike između grupa pronađene su samo za pitanja o Gretinu kredibilitetu i atraktivnosti govora. Nadalje, ispitana je i razlika među studentima unutar engleske grupe. Pronađena je statistički značajna razlika između međunarodnih studenata i hrvatskih studenata koji studiraju na engleskom za gotovo sva pitanja iz ankete, osim za pita nje o ekološkoj osviještenosti. Pritom su međunarodni studenti u anketi statistički značajno bolje ocjenjivali Gretu i njezin govor. Na stav hrvatskih studenata o Greti Thunberg i njezinu govoru može utjecati činjenica da globalno zatopljenje još uvijek nije toliko važna tema u hrvatskom javnom diskursu. S druge strane, međunarodna skupina studenata može biti sastavljena od većega broja studenata koje Harrison (2019, 13–14) definira kao globalne aktiviste i koji su općenito zainteresiraniji za globalna pitanja poput klimatskih promjena, a što je moglo utjecati na te razlike.
Ne smatra se često da negacija može imati aktivnu ulogu u postizanju određenih konceptualnih okvira, no kao što tvrde Langacker (2008) ili Lakoff (2004), jezik omogućava stvarnoj fizičkoj prisutnosti ...riječi, čak i ako se one nalaze u nekoj vrsti niječne konstrukcije, stvoriti pozitivnu sliku onoga što se niječe.
Naše se istraživanje prije svega bavi pretericijom i apofazom kao retoričkim sredstvima u političkom diskursu, gdje smo zamijetili čestu uporabu različitih vrsta niječnih konstrukcija koje uvode sadržaj koji se zapravo ne niječe, već naglašava. Konstrukcije poput ‘Nije ni potrebno govoriti...’, ‘Da i ne spominjemo...’, itd. iza kojih neposredno slijedi opis “prešućenih” sudionika ili događaja, pojavljuju se u našem korpusu javnih političkih govora, u medijskom diskursu te u drugim tipovima diskursa kojima se oblikuje javno mnijenje.
U radu se analiziraju kognitivne i pragmatičke funkcije apofaznih konstrukcija u navedenom korpusu te njihova uloga u stvaranju uvjerljivosti ovoga retoričkog sredstva. Njihova ikonička priroda i psiholingvistička pozadina koriste se kao alat za tumačenje njihova jedinstvenog položaja u procesu konceptualizacije svijeta oko nas.
Komunikacijska se interakcija smatra ključnim mjestom u teorijama demokracije.
Posljednjih je godina ideja prosuđujuće (deliberative) demokracije
komunikacijskim pristupom potaknula elemente ...političke teorije. Ta se ideja
uglavnom temelji na habermasovskoj tradiciji i povezuje teorije civilnog društva
i građanstva. Zato ima i razmjerno snažnu normativnu dimenziju. Ipak,
poteškoća ima i dalje. Namjera je ovog članka ispitati poimanje prosuđujuće
demokracije, stavljajući je u okvire tako da se može bolje iskoristiti, kako za
teoretski, tako i za empirijski rad. Članak počinje kratkim predstavljanjem teorijske
pozadine. Zatim autor raspravlja o nekim suvremenim pitanjima konceptualizacije,
primjerice o pitanju je li javni govor dio svakodnevne konverzacije
ili poseban oblik interakcije. Ta definicijska pitanja su osnova za ispitivanje
dvaju nedavnih empirijskih doprinosa. U zaključku članak pokušava
smjestiti prosuđujuću demokraciju unutar analitičkog sklopa građanske kulture.
Prosuđujuća demokracija, ili jednostavno raspravljanje, tako postaje jedna
od šest dimenzija građanske kulture.
PDF
