U obrazovnim sustavima europskih zemalja – osim javnih – već duže vrijeme sudjeluju i škole čiji su osnivači vjerske zajednice (ili vjerske škole). Iako su u većini slučajeva i javno (su)financirane, ...obujam (su)financiranja uvelike se razlikuje među zemljama. Kako se najčešće financiraju kombinacijom javnih i privatnih izvora, neki ih autori neutralnije dijele na vladine i nevladine, ovisno o tome tko im je vlasnik i upravitelj te tko ih pretežito financira. Osnovni cilj rada je deskriptivnom metodom objasniti načine (javnog) financiranja vjerskih škola u Europi, te na primjeru Hrvatske prikazati i komparativno usporediti financiranje sredstvima državnog proračuna škola čiji su osnivači različite vjerske zajednice. U Hrvatskoj je najveći broj vjerskih škola čiji su osnivači javno pravne osobe Katoličke crkve u Hrvatskoj (u pravilu je riječ o biskupijama), te su, razumljivo s obzirom na brojnost (23), za njih izdvojena nominalno i najveća sredstva. No, analiza je pokazala i kako su – u odnosu na katoličke obrazovne institucije – jedna osnovna i četiri srednje škole čiji su osnivači druge vjerske zajednice u prosjeku zapošljavale nešto više djelatnika, imale manji broj učenika, ali im je iz državnog proračuna isplaćeno u prosjeku više novaca, po učeniku i po zaposlenom.
Digitalna povijest umjetnosti (engl. Digital Art History—DAH) obuhvaća goleme skupove podataka i inovativne metodologije utemeljene na računalnim tehnikama i kolaborativnim paradigmama, obećavajući ...nove perspektive u povijesti umjetnosti. Na primjer, DAH može preusmjeriti fokus struke s tradicionalnih istraživačkih tema na manje istražene aspekte—ukratko, premjestiti središnje preokupacije struke kao što su pitanja pokroviteljstva, što je stvar interesa elite, na šire strukture koje djeluju u društvu, uključujući iskustva marginaliziranih. Taj pomak s centra na periferiju nije ograničen na istraživačka pitanja vezana uz DAH, nego se često odnosi i na druge aspekte, kao što je njezin status unutar digitalne humanistike (engl. Digital Humanities—DH), populacija koju ona pretežno privlači te infrastruktura (ili infrastrukture) koja je podržava. No unatoč tom potencijalu DAH je u mnogim aspektima još na periferiji. U ovom članku problematiziramo navedena pitanja u svjetlu laboratorija za digitalnu povijest umjetnosti koji je uspostavljen u jednoj privatno financiranoj biblioteci koja služi javnosti, kao primjer načina na koji je digitalna povijest umjetnosti prisilila sjevernoameričke akademske krugove da intenzivnije razmišljaju o pitanjima privilegiranosti, pristupa i budućnosti povijesti umjetnosti.
Isticanje razvojnih sposobnosti i učinaka što ih veliki gradovi izazivaju u društvenoj stvarnosti svoj je odraz našlo i u financijskom području. Tako su primjetne tendencije, posebice od kraja ...1980-ih, izrazitije dinamične, razvojne uloge lokalnih/gradskih proračuna, odnosno proračunskog
ponašanja kojem je glavni cilj poboljšavanje stanja i ostvarivanje određene koncepcije razvoja. To se označuje poduzetničkim modelom gradskog upravljanja izravno suprotnim dotadašnjem modelu temeljenom na redistributivnoj ulozi gradskih vlasti (Harvey). U hrvatskim prilikama pojam velikog grada uveden je 2005. U radu se nastoje istražiti obilježja proračuna velikih hrvatskih gradova, posebice
u kontekstu opreke »statičnog« i »dinamičnog« proračunskog ponašanja, odnosno koliko je predložak postojećeg proračunskog modela u hrvatskim prilikama »pogodan« za učinkovito financiranje gradskog razvitka.
U članku se razmatraju institucionalne značajke reguliranja kampanje
za izbor predsjednika Republike Hrvatske na izborima 2005.
godine. Uloga regulativnih institucija promatra se u širem kontekstu
...regulacije političkih financija u Hrvatskoj. U članku se podastiru argumenti
o netransparentnosti sustava financiranja stranaka i izbora u
Hrvatskoj, na temelju uspoređivanja s načelima dobre prakse u političkim
financijama. Kao analitički okvir za analizu financiranja predsjedničke
kampanje u Hrvatskoj koristi se Nassmacherov pristup regulaciji
političkih financija, zasnovan na četirima opcijama: opciji
autonomnosti, opciji transparentnosti, opciji zastupanja i opciji diverzificirane
regulacije. Na kraju se prikazuju osnovne značajke proračuna
kojima su financirane predizborne promidžbe predsjedničkih
kandidata na izborima 2005. godine.
Cilj ovog istraživanja je procijeniti relativnu efikasnost visokog obrazovanja u razdoblju od 2013. do 2020. godine. Budući da su sredstva koja se koriste za financiranje visokog obrazovanja oskudna, ...a obrazovanje se uglavnom financira javnim sredstvima, važno je te resurse koristiti što efikasnije.
U ovom radu korištena je analiza prozora u okviru analize omeđivanja podataka (DEA) kojim se omogućuje dinamičko ocjenjivanje i uspoređivanje rezultata efikasnosti tijekom vremena. Empirijska analiza provedena je na sustavima visokog obrazovanja u 30 europskih zemalja kroz osmogodišnje
razdoblje. Korištena su dva inputa (akademsko osoblje i opći državni izdaci za visoko obrazovanje) i četiri outputa (diplomirani studenti, dolazna mobilnost, publikacije i citati) kao varijable, a duljina prozora u DEA modelu iznosi tri godine čime je formirano šest prozora. Rezultati su prikazani i
analizirani iz perspektive tehničke efikasnosti. (TE), kao i čiste tehničke efikasnosti (PTE) i efikasnosti razmjera (SE) kao njegovih komponenti. Rezultati pokazuju da efikasnost varira od zemlje do zemlje i tijekom vremena. Ukupna efikasnost dosegla je vrhunac 2016. i nakon toga se stalno smanjuje. Kada se analiziraju izvori neefikasnosti, PTE kao mjera uspješnosti upravljanja ukupno je veći od SE kao mjere optimalne veličine proizvodnje do 2017., osim 2015. kada je nešto niži od SE. Možemo zaključiti da je izvor nefikasnostii do 2017. općenito neoptimalna veličina proizvodnje. Od 2018. situacija se mijenja i učinak upravljanja postaje glavni izvor neefikasnosti. Rezultati ovog rada mogu pomoći kreatorima politika u europskim zemljama u njihovim nastojanjima da povećaju efikasnost visokog
obrazovanja.
PDF
