Koncentracije kadmija (Cd) i olova (Pb) određene su u uzorcima jetrenog, mišićnog i bubrežnog tkiva 15 dobrih (Tursiops truncatus) i 2 plavobijela (Stenella coeruleoalba) dupina uginulih od 1990. do ...1999. godine uzduž hrvatskog dijela Jadranskoga mora. Koncentracija kadmija kretala se od 0,004 do 0,670 μg/g u mišiću, 0,004 do 1,842 μg/g u bubregu i od 0,004 do 2,548 μg/g u jetri (vlažna težina). Koncentracije olova kretale su se od 0,01 do 0,46 μg/g u mišiću, od 0,01 do 0,95 μg/g u bubregu i od 0,01 do 2,38 μg/g u jetri. Razlika u koncentracijama Cd i Pb u tkivima mladih (n = 7; <6 godina) i odraslih (n = 10; >6 godina) životinja nije bila statistički značajna. Srednje vrijednosti Cd kretale su se prema uobičajenoj distribuciji od najviše u bubrezima prema najnižoj u mišićima (bubrezi>jetra>mišići). Statistički značajnu pozitivnu korelaciju pokazuju koncentracija Cd u jetri i bubrezima (r = 0,63, P = 0,015) i koncentracija u jetri i mišiću (r = 0,74, P = 0,0008). Jednako tako statistički značajnu pozitivnu korelaciju pokazuju koncentracija Pb u bubrezima i u mišiću (r = 0,75, P = 0,001), dok je između jetre i mišića korelacija negativna (r = -0,66, P = 0,004). Ovim istraživanjem koje obuhvaća raspon od 10 godina određene su koncentracije Cd i Pb u tkivima najučestalijih vrsta dupina Jadranskoga mora. Utvrđene razine teških metala osnova su za buduća istraživanja njihove koncentracije i dinamike u jadranskim dupinima, ali i cjelokupnom jadranskom okolišu.
Cilj istraživanja bio je procijeniti sadržaj teških metala u povrću dostupnom na gradskoj tržnici jednog od gušće naseljenih hrvatskih gradova, Varaždina, te ispitati povezanost koncentracija teških ...metala s mogućim izvorima onečišćenja. Ukupno 28 uzoraka često konzumiranog povrća (crveni i bijeli krumpir, luk, mrkva, grah, salata i kupus) nasumično je kupljeno na Varaždinskoj tržnici u rujnu i listopadu 2013. godine. Koncentracije devet teških metala (As, Cd, Cr, Cu, Hg, Mn, Ni, Pb i Zn) izmjerene su metodom atomske apsorpcijske spektrometrije. U pet od 28 ispitanih uzoraka povrća, šest je koncentracija teških metala bilo iznad najvećih dopuštenih količina: pet za Pb i jedna za Cd. Najveće dopuštene količine Pb prekoračene su u dva uzorka crvenog krumpira, dva uzorka graha i jednom uzorku mrkve (17,9 %), a Cd u jednom uzorku crvenog krumpira (3,6 %). Uzrok prekoračenja najvećih dopuštenih količina Pb i Cd u uzorcima povrća onečišćeno je tlo. Mogući uzroci onečišćenja tla uključuju promet, blizinu industrije, poplavne vode rijeka i potoka te upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji.
Cilj ovoga rada bio je odrediti i usporediti količinu teških metala u 74 uzorka bijele (N = 39) i plave ribe (N = 35), uzorkovanih u proljetnom (N = 38) i jesenskom razdoblju (N = 36), kako bi se ...istražila moguća razlika u koncentracijama teških metala, posebice žive, ovisno o sezoni ulova ili tipu ribe i procijenilo mogu li determinirane količine imati štetnih utjecaja na zdravlje potrošača. Riba je izabrana, budući da je ona indikator zagađenja teškim metalima u eko sustavu. Količina teških metala, olova (Pb) i kadmija (Cd), u obje grupe uzoraka, bila je niža od maksimalnih dopuštenih koncentracija prema hrvatskih i europskim zakonima. Količina žive (Hg) bila je više od maksimalnih dopuštenih koncentracija u vrlo malom broju uzoraka 3/74 (0,04%). Međutim, u uzrocima su zabilježene relevantne količine arsena (As), iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima. Multivarijatna statistička obrada (neparametrijski Mann-Whitney U test) pokazala je statistički značajne razlike u količini arsena u proljetnom razdoblju u odnosu na jesensko razdoblje, kao što je i izmjerena količina žive statistički značajno bila viša u bijeloj u odnosu na plavu ribu, te ona izmjerena u jesenskom razdoblju u odnosu na proljetno. Uzevši, međutim, u obzir potrošačke navike i učestalost konzumacije ribe u Hrvatskoj, izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača.
Fitoremedijacija se smatra obećavajućom, jeftinom te estetski prihvatljivom, in situ tehnologijom za remedijaciju teških metala iz onečišćenih tala. Potencijal uporabe drveća u fitoremedijaciji tla ...prepoznat je zadnjih desetljeća, te je u skladu s tim u ovom radu utvrđen potencijal jablana (Populus nigra var. italica) u fitoremedijaciji kadmija. U tu svrhu ispitan je fitoekstrakcijski potencijal jablana (Populus nigra var. italica), distribucija kadmija u pojedine dijelove biljke (list, stabljika, korijen) te potencijal polifenolnih spojeva i enzima fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) u odgovoru biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih količina kadmija. Jablani (Populus nigra var. italica) su tijekom 55-dnevnog uzgoja u tlu izloženi različitim masenim udjelima kadmija u tlu (w= 10, 25, 50 mg kg–1 suhe tvari tla). S ciljem utvrđivanja razine akumulacije i distribucije kadmija u jablanu utvrđeni su maseni udjeli kadmija u pojedinim dijelovima biljaka (list, stabljika, korijen) (Slika 1.). Akumulacija kadmija u biomasi biljaka povećala se proporcionalno s povećanjem masenog udjela kadmija u tlu. Distribucija kadmija kod vrsta Populus spp. smanjuje se sljedećem redoslijedom: korijen > stabljika > list. Kako bi se utvrdio fitoekstrakcijski potencijal ispitivanog jablana (Populus nigra var. italica) određeni su bioakumulacijski (BF) i translokacijski faktori (TF) prikazani na slici 2. i 3. Određene BF vrijednosti ukazuju na povećane akumulacijske sposobnosti ispitivane vrste jablana pri masenim udjelima kadmija (do 25 mg kg–1 suhe tvari tla) (Slika 2.). Određene TF vrijednosti ukazuju na određenu toleranciju na prisutnost kadmija u tlu do masenog udjela od 10 mg kg–1 suhe tvari tla (Slika 3.). Nadalje, da bi se utvrdio potencijal polifenolnih spojeva u odgovoru biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih masenih udjela kadmija, analiziran je ukupan maseni udio polifenola te aktivnost antioksidativnog enzima fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) u ekstraktima listova jablana. Ukupan maseni udio polifenola kod masenog udjela kadmija od 10 mg kg–1 i 25 mg kg–1 suhe tvari tla povećan je u odnosu na kontrolu (Slika 4.), dok su izmjerene vrijednosti aktivnosti enzima PAL povećane samo pri masenom udjelu kadmija od 10 mg kg–1 suhe tvari tla u odnosu na kontrolu (Slika 5.). Uočeni povećani maseni udio polifenola povezan je s povećanjem aktivnosti fenilalanin-amonijeve lijaze (PAL) i upućuju na de novo sintezu polifenola uslijed izloženosti biljke stresu uzrokovanim kadmijem. Dobiveni rezultati ukazuju da jablan (Populus nigra var. italica) ima dobar potencijal za fitoekstrakciju tala onečišćenih kadmijem, te da u obrani od oksidativnog stresa uzrokovanog izloženosti kadmiju važnu ulogu imaju polifenolni spojevi.
Koncentracija kadmija određena je u uzorcima mišićnog, jetrenog i bubrežnog tkiva mladih divljih svinja s područja Moslavine i Slavonije. Uzeti su uzorci organa divljih svinja (u dobi do godine ...dana), u lovnoj sezoni 2007./2008., u lovištima Črnovščak (n = 8) i Spačva (n = 9). Najviše izmjerene vrijednosti kadmija bile su: u mišiću 0,0029 μg/g (Spačva), u jetri 0,0874 μg/g (Črnovščak) i bubregu 0,8509 μg/g (Črnovščak), što je i najviša izmjerena koncentracija Cd u ovom istraživanju. Sve dobivene vrijednosti bile su niže od onih koje propisuje Pravilnik o najvišim dopuštenim koncentracijama kadmija u hrani. Kadmij u mišićju bio je u mnogo nižoj koncentraciji u odnosu na bubrežno tkivo. Medijana vrijednost kadmija u mišićju divljih svinja iz Moslavine (0,00065 μg/g) bila je niža od vrijednosti u divljih svinja iz Slavonije (0,0008 μg/g), ali ne statistički značajno, dok su medijane koncentracije Cd u jetrenom i bubrežnom tkivu bile više u divljih svinja iz Moslavine (0,0483 μg/g i 0,5259 μg/g), u odnosu na one iz Spačve (0,0283 i 0,4770 μg/g). Pritom je statistički značajna razlika utvrđena samo za jetreno tkivo. Rezultati ovog istraživanja upućuju na: 1. da mlade divlje svinje (u dobi do 1 godine) mogu biti bioindikatori kontaminacije okoliša kadmijem; 2. da je istraživano područje Črnovščak pod izrazitijim antropogenim utjecajem u odnosu na lovište Spačva; 3. da su koncentacije kadmija u tkivima mladih divljih svinja ispod onih propisanih pravilnikom.
S praćenjem metala olova, kadmija i mangana u ukupnim lebdećim česticama započelo se u Zagrebu 1971. godine, a mjerenja su se provodila od 1971. do 2005. godine. Praćenje koncentracija olova u PM10 ...česticama započelo je kao istraživački projekt 1999. godine, na jednoj mjernoj postaji u sjevernom dijelu grada.
Na osnovi Zakona o zaštiti zraka i podzakonskih propisa praćenje olova, kadmija i mangana u PM10 česticama započelo je 2006. godine, a praćenje nikla i arsena u PM10 česticama 2007. godine kao dio službene mjerne mreže za praćenje kvalitete zraka. Mjerenje se provodi na pet mjernih postaja smještenih u sjevernom, zapadnom, istočnom i južnom dijelu te u centru grada.
S određivanjem olova, kadmija, mangana, nikla i arsena u PM10, PM2,5 i PM1 česticama započelo se 2011. godine kao istraživački projekt. Mjerenja se provode u sjevernom dijelu grada.
U ovom radu prikazani su prvi preliminarni rezultati mjerenja metala u PM10, PM2,5 i PM1 česticama tijekom siječnja i veljače 2011. godine.
U posljednjih nekoliko godina provedena su opsežna istraživanja u području fitoremedijacijske tehnologije, no vrlo su rijetka istraživanja vezana uz migracijske putove teških metala u drvenastim ...biljkama.
Predmet istraživanja bilo je područje rudnika Pan Yi u Huainanu kao primjer područja sa sadržajem kadmija u različitim dijelovima tkiva drvenastih biljaka. Temeljem rezultata istraživanja o migracijskom putu, rad se koristi statističkim metodama provođenjem analize putem višestrukog modela. Statističke metode uključivale su višestruke analize trenda: linearnu i logaritamsku, a također analize s aspekta konika, kubne i složene krivulje, eksponencijalne, S-krivulje, modela rasta i eksponencijalne regresije. Rezultati pokazuju da se kadmij nakuplja duž sustava korijen-stabljika- grana-list u drvenastoj biljci u prema funkciji y = b3x3 + b2x2 + b1x + b0. Rezultati dodatno otkrivaju da je sposobnost obogaćivanja kadmijem drugačija u različitim dijelovima iste vrste drvenastih biljaka, a to je slučaj i u različitim vrstama biljaka.
Fitoremedijacija je uspješna tehnologija koja iskorištava biljke za pročišćavanje tla, ekološki je prihvatljiva, potencijalno jeftina, vizualno nenametljiva i nudi mogućnost bioobnove tla onečišćenog ...teškim metalima. Potencijal upotrebe drveća kao prikladne biljne vrste za fitoremedijaciju tla zagađenim teškim metalima privlači veliku pozornost zadnjih desetljeća upravo zbog svojstava kao što su
brzi rast, velika biomasa, dubok korijenski sustav te jeftin uzgoj. U ovom radu ispitani su fitoekstrakcijski potencijal i morfološke značajke jablana (Populus nigra var. Italica) kao odgovor biljke na stres uzrokovan akumulacijom različitih koncentracija kadmija.
Dobiveni rezultati pokazuju da ispitivani jablan (Populus nigra var. Italica) može biti razmatran kao vrsta s fitoekstrakcijskim potencijalom za čišćenje tala onečišćenih kadmijem.
Opisana je izravna metoda određivanja kadmija u uzorcima vina elektrotermičkom atomskom apsorpcijskom spektrometrijom (ETAAS). Za atomizaciju su upotrebljene pirolitičke grafitne cjevčice i grafitne ...cjevčice sa standardnom pirolitičkom platformom po L’vovu. Granica određivanja bila je 0,08 microg L1 kadmija. Relativna standardna devijacija za koncentracijsko područje od 0,2 do 10 g L-1 bila je između 1 i 7%. Točnost metode potvrđena je usporedbom rezultata s rezultatima dobivenih iz vlažno digeriranih uzoraka i spiked uzoraka. Pomoću ove metode određeno je da se koncentracija kadmija u makedonskim vinima kreće u rasponu od 0,10 do 0,90 microg L-1.
Fitoremedijacija je tehnologija kojom se pomoću biljaka zemljišta čiste od zagađivala, uključujući metale. S obzirom na to da se stvara biomasa bogata ekstrahiranim toksičnim metalima, potrebno ju je ...dodatno obraditi. Cilj ovoga petogodišnjeg istraživanja bio je procijeniti potencijal sljedećih divljih biljnih vrsta za proizvodnju biomase i za uklanjanje teških metala iz zagađenog zemljišta: topole (Populus ssp.), pajasena (Ailanthus glandulosa L.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.), ambrozije (Artemisia artemisiifolia L.) i divizme (Verbascum thapsus L.). Prosječno onečišćenje zemljišta olovom, kadmijem, cinkom, bakrom, niklom i kromom te arsenom u zoni korijena bilo je 22.948,6 mg kg-1, 865,4 mg kg-1, 85.301,7 mg kg-1, 3.193,3 mg kg-1, 50,7 mg kg-1 i 41,7 mg kg-1 te 617,9 mg kg-1. Također su izmjereni sadržaj vlage i pepela nastalog paljenjem biljaka, sadržaj Pb, Cd, Zn, Cu, Ni, Cr i As u nadzemnim dijelovima biljaka i njihovu pepelu te bruto toplotna vrijednost. Fitoekstrakcijski i fitostabilizacijski potencijal utvrđen je za divizmu i ambroziju na temelju faktora biokoncentracije (BCF) i faktora translokacije (TF). Divizma se je pokazala kao hiperakumulator kadmija, a pokazala je i veću gornju toplotnu moć (19.735 kJ kg-1) u odnosu na ambroziju (16.469 kJ kg-1). Rezultati ovog istraživanja upućuju na to da divizma ima potencijala za fitoekstrakciju i za proizvodnju biomase, a da ambrozija može biti djelotvorna u remedijaciji zemljišta fitostabilizacijom.
PDF
