Od objavljivanja prošlogodišnjeg izvješća u časopisu European Heart Journal ostvaren je
znatan napredak u svim granama intervencijske kardiologije. Do tog je napretka došlo usprkos kontinuiranomu
...globalnom opterećenju zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih sustava pandemijom
bolesti COVID-19. Ovogodišnje izvješće pruža uvid u novosti o perkutanim koronarnim intervencijama,
o intervencijama pri strukturnim bolestima srca i o popratnoj farmakoterapiji.
SAŽETAK
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem kod nas i u svijetu. Starenje stanovništva povećava opterećenost bolešću, a dinamiku ponude i potražnje za kardiološkim ...uslugama, uz starenje populacije, određuju brojni drugi čimbenici. Svrha ovoga istraživanja jest analiza ljudskih resursa u kardiologiji temeljem odabranih indikatora, što uključuje broj, dob i stope kardiologa na nacionalnoj i županijskoj razini. Broj kardiologa dobiven je od Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za 2020. godinu, a ostali podatci dobiveni su od Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U Hrvatskoj je 2020. godine ukupno bilo 334 kardiologa, njih 291 (87,12%) u javnom sektoru, od čega su 123 (42,26%) bile žene i 168 (57,73%) muškarci. U privatnom sektoru bilo je zaposleno 43 kardiologa, od toga 13 (30,23%) žena i 30 (69,76%) muškaraca. U polovici županija više od 50% specijalista bilo je starije od 50 godina. U privatnom sektoru kardiolozi su bili statistički značajno stariji, 55 naspram 46 godina (p < 0,001). Prosječna stopa kardiologa u javnom sektoru iznosila je 60 na milijun stanovnika, a ukupno u javnom i privatnom sektoru 69. Županije s višim indeksom gospodarske snage imaju više kardiologa, međutim razlike nisu značajne, dok županije s četiri velika grada i medicinskim fakultetima, Zagreb, Split, Rijeka i Osijek imaju gotovo dvostruko veće prosječne stope kardiologa na milijun stanovnika od ostalih županija. Udio kardiologinja, računajući oba sektora, jest 40,72%, a županije s velikim gradovima i medicinskim fakultetima imaju nešto veći udio – 41,87%. Ovim su istraživanjem prikazane određene specifičnosti ljudskih potencijala u kardiologiji u Hrvatskoj, prvenstveno nejednaka distribucija stopa kardiologa na županijskoj razini, kao i razlike po dobi i spolu u javnom i privatnom sektoru.
Uvod: Kardiovaskularne bolesti bolesti su srca i krvožilnog sustava (I00-I99 prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ).
Cilj: Utvrditi učestalost bolesnika s ...infarktom miokarda i anginom pectoris koji su liječeni u Koronarnoj jedinici Opće bolnice Dubrovnik te njihovu dobnu i spolnu strukturu, stupanj bolesti, metode i krajnje ishode liječenja.
Materijali i metode: Podaci su prikupljeni iz baze podataka odjela, bolničkog protokola i povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih u Koronarnoj jedinici u razdoblju od 16. siječnja 2009. do 5. listopada 2012. Ispitanih je bolesnika 568.
Rezultati: Kod njih 37% verificirana je dijagnoza infarkta miokarda i angine pectoris. Hospitaliziranih je muškaraca tretiranih intervencijskim kardiološkim metodama 64%. Pacijenti stariji od 50 godina podložniji su infarktu miokarda i angini pectoris od pacijenata mlađih od 50 godina. Srčani arest najčešći je uzrok smrtnosti, i to u 32,3%. U razdoblju od 16. siječnja 2009. do 05. listopada 2012. vidljiv je bitan porast uporabe akutne perkutane koronarne intervencije. Hematom na mjestu punkcije najčešća je komplikacija, a učestalost iznosi 7,4 % ukupnih
komplikacija.
Zaključak: Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjena je u svim razvijenim zemljama većom edukacijom stanovništva, poboljšanjem predhospitalnog zbrinjavanja te poboljšanjem metoda praćenja i liječenja. Sustavna edukacija i pristup suvremenim metodama liječenja svih populacijskih grupa bitni su preduvjetiza pravodobno liječenje akutnog koronarnog sindroma.
Sport nosi nedvojbene zdravstvene prednosti fizičke aktivnosti, no veliki tjelesni napori vrhunskog sporta mogu prolazno, ali i trajno povećati rizik od bolesti mnogih organskih sustava. ...Profesionalni sportaši, posebno u sportovima izdržljivosti, mogu razviti neku bolest srca koju je ključno razlikovati od fizioloških prilagodbi srca (sportsko srce) za bavljenje vrhunskim sportom. U posljednje vrijeme u istraživanjima velik se naglasak stavlja na remodelaciju desne klijetke koja može dovesti do drugih zdravstvenih problema. U sportovima izdržljivosti češće su i neke supraventrikularne aritmije. U predisponiranih sportaša uslijed velikih napora može nastati iznenadna srčana smrt. Astma i bronhokonstrikcija iducirani naporom su klinički entiteti u kojima tjelesni napor uzrokuje bronhalnu preosjetljivost. Vjerojatno su uzrokovani gubitkom vode s površine respiratorne sluznice. U nekim sportovima i disciplinama (posebno u sportovima snage), osobito nakon umirovljenja iz profesionalnog sporta, uočena je veća učestalost pretilosti, inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma. Profesionalne sportašice mogu razviti poremećaje menstrualnog ciklusa, pa čak i ženski sportski trijas (niska dostupnost energije, poremećaji menstrualnog ciklusa i snižena mineralna gustoća kostiju). U sportaša su i češći poremećaji prehrane, u pravilu zbog prilagodbe tijela na određeni sport, bilo s posljedicama mršavljenja ili debljanja. Neumjerena tjelovježba može dovesti do rabdomiolize inducirane naporom, koja u najtežim slučajevima može rezultirati bubrežnim oštećenjem ili zatajenjem. Vrhunski sport, a posebice sportovi izdržljivosti, dokazano može uzrokovati deficijenciju željeza i sideropeničnu anemiju. Smatra se da produljeni periodi intenzivnog treninga koče apsorpciju i korištenje željeza u eritrocitopoezi
Uvod: Kardiovaskularne bolesti bolesti su srca i krvožilnog sustava (I00-I99 prema X reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, povreda i uzroka smrti ).
Cilj: Utvrditi učestalost bolesnika s ...infarktom miokarda i anginom pectoris koji su liječeni u Koronarnoj jedinici Opće bolnice Dubrovnik, te njihovu dobnu i spolnu strukturu, stupanj bolesti, metode i krajnje ishode liječenja.
Materijali i metode: Podaci su prikupljeni iz baze podataka odjela, bolničkog protokola i povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih u Koronarnoj jedinici u razdoblju od 16. siječnja 2009. do 05. listopada 2012. Ispitanih je bolesnika 568.
Rezultati: Kod njih 37% verificirana je dijagnoza infarkta miokarda i angine pectoris. Hospitaliziranih je muškaraca tretiranih intervencijskim kardiološkim metodama 64%. Pacijenti stariji od 50 godina podložniji su infarktu miokarda i angini pectoris od pacijenata mlađih od 50 godina. Srčani arest najčešći je uzrok smrtnosti, i to u 32,3%. U razdoblju od 16. siječnja 2009. do 05. listopada 2012.
vidljiv je bitan porast uporabe akutne perkutane koronarne intervencije. Hematom na mjestu punkcije najčešća je komplikacija, a učestalost iznosi 7,4 % ukupnih komplikacija.
Zaključak: Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti smanjena je u svim razvijenim zemljama većom edukacijom stanovništva, poboljšanjem predhospitalnog zbrinjavanja te poboljšanjem metoda praćenja i liječenja. Sustavna edukacija i pristup suvremenim metodama liječenja svih populacijskih grupa bitni su preduvjeti za pravovremeno liječenje akutnog koronarnog sindroma. Za medicinsku sestru/tehničara brojni postupci u skrbi za kardiološkog bolesnika umijeće
su sadašnjosti i veliki izazov budućnosti.
Specijalizacija u interventnoj kardiologiji ubrzano napreduje, no programi kardiološke specijalizacije ne prate taj napredak u potpunosti. Edukacijsko ozračje koje zdravstvena institucija stvara za ...osobe koje podučava važna su odrednica za kvalitetu zdravstvenih usluga kojem može ponuditi bolesnicima. Pokušali smo odrediti slabe točke u tradicionalnom programu specijalizacije iz kardiologije kroz učestalo skupljanje povratnih informacija od specijalizanata koji su ga pohađali. Nakon toga pokušali smo premostiti jaz u znanju i praksi uspostavljanjem nove edukacijske paradigme koja se sastojala u uvođenju pet dodatnih tečaja u edukaciji specijalizanata na zadnjoj godini specijalizacije, koji su uključivali trening implantacije i programiranja kardioloških uređaja, osnove primjene holter sustava, osnove elektrofiziologije, pristup i zbrinjavanje prirođenih srčanih bolesti u odraslih te sudjelovanje u radu odjela za patološka kardiološka stanja u trudnoći. Nakon što su svi specijalizanti dovršili novi program treninga, ispunili su anketu kojom smo dobili povratnu informaciju o njihovoj razini zadovoljstva svakim tečajem, prednostima i nedostatcima u svakom tečaju te njihovim prijedlozima glede budućih edukacijskih programa za poboljšanje kompetencije idućih generacija specijalizanata. Anketa je pokazala da je razina zadovoljstva bila najveća za tečajeve u odjelima za elektrofiziologiju i patološka kardiološka stanja u trudnoći, a najniža razina zadovoljstva bila je vezana za tečaj implantacije kardioloških uređaja, prije svega zbog ograničena praktičnog treninga. Ovaj je program nudio jednake mogućnosti i prilike svim kandidatima u poboljšanju znanja i povećanju sposobnosti kako bi poboljšali kompetencije, što će posljedično poboljšati i kardiovaskularnu njegu.
Hrvatska u području liječenja akutnoga koronarnog sindroma metodama intervencijske kardiologije (perkutane koronarne intervencije, PCI) vrlo usko prati svjetske rezultate unatoč relativno niskim ...ulaganjima u zdravstveni sustav u usporedbi s razvijenim zemljama. U posljednjih desetak godina, otkada postoji Hrvatska mreža primarne PCI, hitno je liječeno nešto više od 15 000 bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST segmenta (STEMI), a, prema istom principu, liječe se i drugi bolesnici s nestabilnim akutnim koronarnim sindromom. U posljednjim godinama mreža zbrinjava oko 540 – 550 bolesnika s akutnim STEMI-jem na milijun stanovnika, a svaki od jedanaest PCI centara koji rade na principu 24/7 zbrinjava prosječno nešto više od 384 000 stanovnika. Prema trendovima zadnjih deset godina, jasan je porast rizičnoga profila tih bolesnika uz održavanje rezultata liječenja na razinama komparabilnima s onima sličnima PCI mrežama (postproceduralni TIMI III protok do 91 %, unutarbolnički mortalitet od 4,4 do 6,3%). Budući su planovi razvijanje kontinuiranoga prospektivnog elektroničkog Registra invazivne i intervencijske kardiologije te akutnoga koronarnog sindroma, daljnje skraćivanje reperfuzijskih vremena, daljnje povećanje uvođenja optimalnih lijekova i materijala u liječenje ovakvih bolesnika te optimizacija liječenja i akutnog infarkta miokarda bez elevacije ST segmenta na cijelom području Republike Hrvatske
Unaprjeđenje organizacije i kvalitete skrbi o bolesnicima u jedinicama intenzivne skrbi postaje sve važnije zbog rastućeg opsega dostupnih metoda liječenja i skrbi. Suvremena literatura ukazuje na ...nedostatak odgovarajućih nacionalnih i internacionalnih registara. Cilj ovog istraživanja bio je analiza organizacije jedinica intenzivne kardijalne skrbi (JIKS) u Hrvatskoj i usporedba s ekonomski razvijenijim zemljama. Liječnici iz 34 hrvatske akutne bolnice (100%-tni odgovor) ispunili su e-poštom poslan upitnik o organizaciji skrbi i metodama liječenja akutnih kardioloških bolesnika. Odgovori su prikupljeni i analizirani tijekom rujna i listopada 2016. godine. Hrvatska ima oko 5 JIKS na milijun stanovnika (raspon od 1 do 9, većinom 5-6 kreveta). Jedna medicinska sestra skrbi za prosječno 2,7 bolesnika (u jutarnjim satima za 2,3 bolesnika, u poslijepodnevnim satima 2,3 bolesnika, noću 3,3 bolesnika) uz varijabilnost ovisno o veličini bolnice (u manjim bolnicama prosječno za 2,9 bolesnika, u sveučilišnim bolnicama za 2,1 bolesnika, p<0,001). Gotovo dvije trećine JIKS sadrži manje od 4 kreveta na jednog liječnika, dok kardiolozi čine 52% liječnika tijekom radnog dana, ali samo 37% liječnika tijekom dežurstva. Utvrdili smo značajnu varijabilnost u dostupnosti ultrazvuka srca tijekom radnog dana u odnosu na dežurstvo (76,5% JIKS ima 24-satnu dostupnost transtorakalne ehokardiografije, ali samo 26,5% za transezofagusnu ehokardiografiju). Trećina ispitivanih centara nije uvela terapijsku hipotermiju, a 23,5% centara ne radi izvantjelesnu membransku oksigenaciju niti premješta bolesnike u odgovarajuće ustanove. Organizacija i dostupne metode liječenja u JIKS ovise i o bruto društvenom proizvodu. Ovo istraživanje, prvo takve vrste u Republici Hrvatskoj, ukazuje na značajnu varijabilnost ključnih dijelova zdravstvene skrbi akutnih kardioloških bolesnika ovisno o veličini bolnice, ali i ukupni trend prema postojećim smjernicama. Ukazujući
na prostor za napredak, ono može poslužiti kao polazna točka u postizanju željenog standarda, planiranju financija te procjeni i praćenju kvalitete nacionalnog zdravstvenog sustava.
PDF
