Ako uzmemo u obzir temeljni razlog i ciljanu publiku knjižničnog kataloga, potrebno je kontinuirano raditi na istraživanjima načina na koji mu korisnici pristupaju (neovisno o tome radi li se o ...katalogu na listićima ili online), razumiju li ga (elemente zapisa), znaju li se služiti njime te, u konačnici, uspijevaju li u katalogu pronaći ono što traže. S obzirom na tvrdnje da u današnje vrijeme knjižnični katalog gubi svoju važnost i korisnike, primjerenost kataloga korisničkim zahtjevima od ključne je važnosti za njegov opstanak. Rad daje kratki povijesni pregled najvažnijih spoznaja vezanih uz ponašanje korisnika u odnosu na knjižnični katalog te se, između ostalog, problematiziraju brojne teme vezane uz načine na koji ljudi dolaze i traže informacije, poput načela najmanjeg napora, pristupni vokabular, odnosno razlike u pristupu pretraživanju kataloga s obzirom na to radi li se o katalogu na listićima ili online katalogu. S pojavom novog konceptualnog modela za organizaciju informacija pod nazivom Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa (Functional Requirements for Bibliographic Records – FRBR), koji počiva na odnosu entitet-odnos, krajem devedesetih godina 20. stoljeća te, najnovijeg, njemu srodnog objektno usmjerenog modela (FRBROO), kao i pojavom RDA-a, najnovijeg anglo-američkog kataložnog pravilnika (ali i šire) početkom 21. stoljeća, korisnički je aspekt dodatno naglašen, no, kako brojni autori zaključuju, nedovoljno istražen. U zaključku, rad donosi promišljanja autorice o novom hrvatskom pravilniku za katalogizaciju koji je u pripremi te važnosti uvažavanja svih dosadašnjih spoznaja vezanih uz korisničku problematiku traženja i pronalaženja informacija.
Polazeći od činjenice o poteškoćama u realizaciji verbalnoga predmetnog pristupa informacijama u knjižničnim katalozima te nedostacima sustava predmetnih odrednica koji se navode u literaturi, i ...dosadašnjih pristupa vrednovanju korisničkog označivanja kao mogućeg komplementa nadziranom rječniku, provedeno je istraživanje funkcionalnosti ovih sustava za označivanje, kojemu je cilj pružiti obuhvatniji uvid u prednosti i nedostatke obaju sustava, naglašavajući potrebu pristupa vrednovanju korisničkih oznaka s gledišta sustava kojemu pripadaju. Gledištem prisutnim u istraživanju želi se istaknuti nužnost pristupa ovim dvama sustavima za označivanje kao sustavima koji pripadaju različitim informacijskom okolinama i imaju sličnu, a ne istu namjenu, te ih je u skladu s tim potrebno i vrednovati, kako bi se bolje definirale te u knjižničnom katalogu ciljano iskoristila obilježja folksonomije koje korisnici prepoznaju kao učinkovite u organizaciji informacija. Rezultati istraživanja mogu biti indikativni u osmišljanju strategija unapređenja predmetnoga pristupa i prilagođivanja knjižničnog kataloga suvremenom korisniku, ili za daljnja istraživanja nekog od dijelova sustava predmetnih odrednica ili korisničkih oznaka.
Nakon 17 godina rada u programu za knjižnično poslovanje FERLIB, Središnja knjižnica Fakulteta elektrotehnike i računarstva upustila se u implementaciju novog programa Koha, predstavnika slobodnog ...integriranog knjižničnog sustava za poslovanje. Autorice na početku predstavljaju odlike prethodnog programa FERLIB te se dalje u radu usmjeravaju na četiri faze rada pri implementaciji u kojima ističu posebnosti i problematiku svake od pojedinih faza. Cilj ovog rada jest prikaz jedinstvenosti usvajanja novog programa za poslovanje; suradnje knjižničara Središnje knjižnice, sistem knjižničara Filozofskog fakulteta u Zagrebu i djelatnika Centra za informacijsku potporu; prijedloga o mogućnostima daljnjeg razvijanja Kohe za potrebe Knjižničnog sustava FER-a, i konačno, razbijanje predrasuda o programima otvorenog sustava u knjižničnom poslovanju.
