Cilj. Cilj je članka projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb Knjižnica grada Za- greba prikazati u svjetlu suradnje s udrugama, kroz prizmu sudioničkog upravljanja u kulturi.
Metodologija. U članku ...se daje pregled suradnje knjižnica s udrugama u kontekstu programa namijenjenih zaštiti okoliša i poticanju održivoga razvoja društva, od pilot-projekta Zelena knjižnica, koji se provodio 2016. godine u jednoj knjižnici mreže, do projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb, koji se aktualno provodi u dvadeset jednoj knjižnici. Pojam „zelena knjižnica“ u radu se upotrebljava isključivo u značenju knjižničnih programa i usluga usmjerenih na informiranost korisnika o održivom razvoju društva i nužnosti zaštite okoliša te stjecanja znanja i vještina u svrhu poboljšanja kvalitete života. Prikaz „zelenih“ programa koji su dosad ostvareni suradnjom knjižnica mre- že Knjižnica grada Zagreba i udruga dan je na osnovi objavljenih radova te knjižničnih izvještaja o provedbi projekta. Projekt se provodi od 2017. godine, a s obzirom na to da je izvještajno razdoblje projekta polugodišnje, u članku se daje pregled za razdoblje od siječnja 2017. do lipnja 2019. godine.
Rezultati. Pregled dosadašnje suradnje s brojnim udrugama koje se bave zaštitom okoliša i promicanjem vrijednosti održivog razvoja društva pokazuje da se suradnja ostvarila u svim vrstama programskih sadržaja koji se provode u sklopu projekta, a razvidno je također da je suradnja s organizacijama civilnog društva, ugrađena u temelje projekta, jamstvo kvalitete i raznovrsnosti programskih sadržaja te osiguranje moguć- nosti da u provedbi projekta aktivno sudjeluje što veći broj sugrađana.
Originalnost/Vrijednost. Osim što donosi prvi prikaz suradnje hrvatskih „zelenih“ knjižničnih programa s organizacijama civilnog društva, članak upućuje i na važnost poticanja i razvoja javno-civilnog partnerstva u smjeru sudioničkog upravljanja, čime se knjižnice uključuju u provedbu aktualnih nacionalnih, europskih i globalnih kulturnih politika, koje sudioničko upravljanje ističu kao temelj održivog razvoja u kulturi.
From a review of the first edition:
"For those of us whose minds unhinge at the sheer immensity of the Library of Congress, with its maze of corridors, multilayered stacks and circuitous subterranean ...passages, this study will prevent many a false step."
-Smithsonian
Since the first edition of this book appeared in 1972, there have been many changes in the Library, including a massive reorganization begun in 1977 under the leadership of Daniel J. Boorstin, the present Librarian of Congress. This completely revised and updated look at the Library brings the story up to date, discussing the Library's history, how it works, how the user can take advantage of its many services, where it is going, and how it meets the wide-ranging needs of Congress, other federal government offices, and the library, scholarly, and creative worlds. The authors emphasize the recent impact of technology on what is the largest information-storage and retrieval "machine" in the world.
Lively writing and accessible language make this book an ideal introduction to the Library of Congress for the visitor, the first-time user, or the general reader, but it is also a must for every library and librarian, as well as an excellent textbook for library administration courses. The information it contains will make it of great interest even to the most experienced users of the Library.
U Varaždinu je između dvaju svjetskih ratova postojala intenzivna knjižnična
djelatnost. Većina značajnijih knjižnica bila je zatvorenog tipa, a djelovale su
u sklopu različitih varaždinskih ...društava. Društva Narodna čitaonica, Jugoslavensko
akademsko društvo „Tomislav“ i Radničko prosvjetno-kulturno društvo
„Sloboda“ u međuratnom razdoblju imali su knjižnice te su putem knjiga, novina,
časopisa, predavanja i ostalih aktivnosti marljivo radili na širenju kulture i
prosvjećivanju Varaždinaca. Kako bi knjige, novine te časopisi postali dostupni i
širim društvenim slojevima, početkom 1919. godine osnovana je Gradska pučka
knjižnica zahvaljujući inicijativi Gradskoga poglavarstva, Narodne čitaonice
i Jugoslavenskog akademskog društva „Tomislav“. Štoviše, neko vrijeme nakon
završetka II. svjetskog rata upravo je ujedinjenjem knjižne imovine međuratne
Gradske pučke knjižnice, Narodne čitaonice i Radničkog kulturno-umjetničkog
društva „Sloboda“ nastala nova institucija imena Knjižnica i čitaonica „Sloboda“.
Kultura čitanja Baltazara Bogišića Erak, Danijela
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
12/2021, Volume:
59, Issue:
59
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj ovoga rada je na temelju relevantne literature, interpretacije materijalnih i sadržajnih karakteristika jednog dijela građe iz knjižničnog fonda Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu, odabrane ...korespondencije i sačuvanih potvrda o kupovini i posudbi knjiga, barem donekle rekonstruirati čitalačke navike Baltazara Bogišića. Odgovori na istraživačka pitanja poput što je i kako čitao, kako je dolazio do pojedinih naslova, s kojim je sve namjerama sakupljao knjižnu građu te zašto neke od analiziranih primjeraka nije ni otvorio omogućili su smještanje Baltazara Bogišića u kontekst povijesti knjige i čitanja. Samim time određen je i njegov čitateljski profil.
The thesis of the article is that Nikola Udina/Niccolò Algarott i (Krk/Veglia, 1791 – Vienna, 1838) built up his collection of books, sheet music and musical instruments (the focus here will be on ...sheet music) with the intention of achieving broader benefits with the collection. The argument draws upon various documents that will be presented here, as well as some presumptions and speculations on what provided him with the impulse for such a large and demanding initiative. Further, some characteristics of the music collection can reveal both the intention behind the project and his way of realizing it. The huge donation/bequest of almost 3,500 music items (along with a few thousand books) to his native town of Krk enabled the foundation of the Biblioteca Algarott i, opened in a specially adapted building. That provided an immense benefit to a small town with less than 1,000 inhabitants. However, only two generations of locals used it during the second half of the nineteenth century, and due to a lack of funds it closed in 1894.
Zaštita kulturnoga dobra u izvanrednim situacijama provodi se u različitim područjima te ovisi o nizu informacija i postupaka koji ne nastaju isključivo unutar područja kulture. Različite dionike i ...postupke povezuju dokumentacija i dokumentiranje, a to su ujedno temeljni aspekti poslovanja AKM ustanova (arhivi, knjižnice i muzeji). Induktivnom analizom literature međunarodnih smjernica i hrvatskoga pravnoga okvira u ovom je radu analizirana uloga dokumentacije i preporučeni modeli dokumentiranja u izvanrednim situacijama. Zaključeno je da je uloga dokumentiranja u izvanrednim situacijama prepoznata kao važna, ali nedostatno raščlanjena te da su pojedini aspekti, poput dokumentiranja digitalnoga kulturnoga dobra tijekom izvanredne situacije, zanemareni. U završnom dijelu rada izdvojena su područja u kojima je potrebno provesti daljnja istraživanja.
Cilj. Opisati županijsku mrežu narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije i njezin povijesni razvoj kroz posljednjih dvadesetak godina.
Pristup/metodologija. Kronološki prikazati razvoj ...županijske mreže narodnih knjižnica od uspostave nacionalnog sustava županijske matičnosti za narodne i školske knjižnice i stupanja na snagu Zakona o knjižnicama iz 1997. do danas (2018.).
Rezultati. Prikazana je županijska mreža narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije koja danas s pet samostalnih narodnih knjižnica (tri gradske i dvije općinske knjižnice) i dvije službe pokretnih knjižnica knjižničnim uslugama pokriva 20 općina. Planskim osmišljavanjem i dugogodišnjom sustavnom izgradnjom županijske knjižnične mreže ostvareno je 100 % obuhvata svih jedinica lokalne samouprave temeljnim uslugama narodne knjižnice.
Originalnost/vrijednost. Ostvareni model organizacije županijske mreže narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazuje da se uz odgovarajuću zakonsku regulativu i potporu sa svih razina financiranja (lokalne, regionalne, državne) te uz stručnu podršku knjižničarske zajednice može ostvariti mreža narodnih knjižnica koja omogućuje stanovnicima svih jedinica lokalne samouprave dostupnost knjižničnih usluga. Opisani koncept uspostave cjelovite županijske knjižnične mreže ili neki njegovi elementi mogu se primijeniti i u drugim sredinama kako bi se knjižnične usluge osigurale za stanovništvo i na onim područjima gdje ih još uvijek nema.
Cilj. Djelotvoran način uključivanja knjižnica u nacionalni plan provedbe ciljeva UN-ove Agende 2030. jest njihovo zagovaranje knjižničnom statistikom. Cilj je članka prikazati način na koji se ...hrvatskom knjižničnom sustavu mogu osigurati preduvjeti za prikupljanje točnih, pouzdanih i usporedivih podatka koji su temelj takva zagovaranja.
Pristup. Razmatraju se mogućnosti zagovaranja knjižnica korištenjem statističkih podataka o poslovanju knjižnica u okvirima UN-ove Agende 2030. Na primjeru uspostave Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ukazuje se na složenost procesa definiranja sadržaja, opsega i načina prikupljanja podataka o poslovanju knjižnica, koji su preduvjet uspješnog zagovaranja statistikom kod donositelja odluka.
Rezultati. Utvrđeno je da su izgradnjom Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu stvoreni temelji za kvalitetno zagovaranje uloge knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Društveni značaj. Osvijestiti u knjižničarskoj zajednici važnost dostavljanja točnih, pouzdanih i usporedivih podataka, jer samo takvi podaci dovode do kvalitetnih odluka i omogućuju kvalitetno zagovaranje.
Originalnost. Prikaz metodologije izbora statističkih podataka implementiranih u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica.
Cilj. U radu su predstavljene online usluge Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac koje su omogućile učinkovitiji rad u uvjetima pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Također su pobliže ...prikazani virtualni programi koji su se održavali ili se održavaju od ožujka 2020. godine do danas. Cilj je rada prikazati kako je omogućen nastavak produkcije knjižničnih programa u izvanrednim uvjetima, kao i predstaviti novi način poslovanja.
Metodologija. U prvom dijelu rada analiziran je teorijski okvir rada knjižnica na svjetskoj i nacionalnoj razini u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19. Drugi dio rada donosi detaljan pregled virtualnih usluga i programa Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac za sve dobne uzraste, a koji uključuju književne su- srete, kreativne radionice, predstavljanje online usluga knjižnice i edukaciju korisnika, kvizove, virtualne izložbe i preporuke za čitanje. Izneseni su rezultati ispitivanja zado- voljstva korisnika navedenim uslugama i programima.
Rezultati. Prikaz inovativnih programa i usluga osmišljenih u svrhu poticanja čita- nja, razvijanja kreativnosti i usvajanja novih vještina u novonastalim okolnostima poka- zuje kako Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac u svom radu kontinuirano nastoji redefinirati ulogu knjižnice u svjetlu nadolazećih promjena te svojim pristupom pridonosi razvoju lokalne zajednice.
Originalnost. Primjeri dobre prakse Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Kar- lovac naglašavaju važnost promjene načina rada kao i načina razmišljanja samih knjiž- ničara u doba koronavirusa te mogu poslužiti kao primjer drugim knjižnicama.
PDF
