Prikazani su ukratko najzanimljiviji rezultati postignuti u području kemijske teorije grafova u Grupi za teorijsku kemiju Instituta "Rugjera Boškovića" posljednjih trideset i pet godina. U članku se ...govori o Sachsovome teoremu za konstrukciju karakterističnoga polinoma molekule, o uvođenju topologijske rezonancijske energije kao mjere aromatičnosti konjugiranih molekula, o analizi izospektralnih molekula, o razvijanju algoritama za generiranje i prebrojavanje Kekuléovih struktura, o razvoju i primjeni molekularnih deskriptora, o analizi modela konjugiranih krugova i njegovoj
primjeni na fulerene, o analizi različitih graf-teorijskih matrica, o razvoju računalne metode CROMRsel za modeliranje svojstava molekula pomoću molekularnih deskriptora, o razvoju i primjeni algoritama za prebrojavanje različitih klasa molekula te o studiranju kompleksnosti molekula i kemijskih reakcija. Navedeni su brojni suradnici i gosti Grupe za teorijsku kemiju, koji su radili na problemima kemijske teorije grafova.
Cilj ovog rada je da predstavi ženevski model analize diskursa modularnog tipa, te da ukaže na njegov značaj i razvojni potencijal. Prikaz osnovnih izvora ženevskog modela, te presjek njegovih ...najznačajnijih razvojnih etapa, trebali bi omogućiti da se stekne predstava kako o osnovnim principima modularnog pristupa verbalnoj interakciji tako i o kompleksnosti i multidimenzionalnosti diskursivnih fenomena promatranih iz modularne interakcijske perspektive. Teorijski značaj modularnog pristupa sastoji se u integriranju različitih koncepcija analize pojedinih aspekata diskursa u globalni pristup složenosti diskursivne organizacije, a praktični u mogućnosti njegove primjene, integralne ili selektivne, u različitim oblastima ljudske djelatnosti.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kako stres utječe na obavljanje kognitivnih zadataka različitezahtjevnosti. U istraživanju su korištena tri kognitivna zadatka: zadatak pamćenja na ...raziniprepoznavanja, zadatak pamćenja na razini dosjećanja i problemski zadatak. Pretpostavljenoje da učinak stresa neće biti jednak na svim razinama zahtjevnosti zadatka, već da će doći dointerakcijskog djelovanja ovih dvaju faktora i to na način da će stres imati negativno djelovanjekod najzahtjevnijeg i ujedno kompleksnijeg zadataka (problemski zadatak), a pozitivno kodnajmanje zahtjevnog zadatka (pamćenje na razini prepoznavanja).U istraživanju je sudjelovalo ukupno 59 ispitanika, studenata Sveučilišta u Zadru čija je prosječnadob iznosila 20,75 godina. Sudionici su podijeljeni u tri grupe, pri čemu je svaka grupa obavljalajednu vrstu zadatka i to u dva navrata, jedan put u uvjetima sa, a drugi put u uvjetima bez stresa.Stres je izazivan prikazivanjem 20-minutnog isječka ratnog filma. Za svaki zadatak su postojaledvije paralelne forme (za svaku eksperimentalnu situaciju po jedna), a svaki sudionik je dolaziodva puta na ispitivanje, s razmakom od oko tjedan dana.Rezultati istraživanja pokazuju da kada je riječ o kognitivno najmanje zahtjevnom zadatku,pamćenju na razini prepoznavanja, izloženost stresu je dovela do poboljšanja učinka, nemaefekta stresa kada je riječ o srednje zahtjevnom zadatku (dosjećanje), dok kod problemskihzadataka, koji su s obzirom na kognitivne zahtjeve najkompleksniji i najzahtjevniji stres imanegativan utjecaj na učinak. Dakle, može se reći da na pitanje kakav je utjecaj stresa na učinaku kognitivnim zadacima nema jednoznačnog odgovora, već njegov utjecaj ovisi o zahtjevnostisamog zadatka.
Studija slučaja se odnosi na restauraciju mauzoleja vladike Danila na Orlovom kršu, u crnogorskoj prijestonici Cetinje. Ovo je jedan od najznačajnijih spomenika nepokretne kulturne baštine u ...istorijskoj jezgri Cetinja. Kroz prikaz projekta restauracije mauzoleja i postupak izvođenja radova ukazano je na specifičnost i osjetljivost restauracije i konzervacije spomenika kulture koji nose značajne poruke iz povijesti naroda i dio su kolektivne memorije. U posljednje tri decenije mauzolej je dva puta restauriran. Prva strukturna sanacija je izvršena 1985. gdje su otklonjene posljedice od potresa iz 1979., a druga na prijedlog Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture na Cetinju nakon istraživanja postojećeg stanja konstrukcije mauzoleja koja su provedena 2004. U radu je prikazan karakter oštećenja koja su zatečena prilikom istraživanja konstrukcije objekta kroz vrijeme, uzroci njihovog pojavljivanja, zatim konzervatorski uvjeti za restauraciju, izbor najracionalnijeg rješenja 2007., postupak izvođenja radova na objektu kao i prikaz objekta nakon završetka restauracije 2011. Rezultati istraživanja ukazali su na kompleksnost u restauraciji objekata posebnih kulturnih vrijednosti, bez obzira na dimenzije i složenost same arhitektonske strukture.
Globalne emisije CO2 danas dostižu brojku od oko 37 giga-tona. Većina država u svijetu smatra da bi tu brojku trebalo značajno smanjiti želi li se smanjiti negativan učinak smanjenja rastućeg ...globalnog zatopljenja. Ipak, čak i uz značajno smanjenje tih emisija, u atmosferi će ostati dovoljno CO2 da i nadalje uzrokuje prekomjerno zagrijavanje. Stručnjaci procjenjuju da u Zemljinom omotaču treba smanjiti najmanje 700 gigatona CO2 da bi se globalno zatopljenje održavalo unutar prihvatljivih graničnih vrijednosti. Danas se u svijetu primjenjuje standardna ‘’Carbon capture and sequestration’’ (CCS) tehnologija smanjivanja emisija CO2, što podrazumijeva karakteristične načine njegovog prikupljanja i pohranjivanja u iskorištenim Zemljinim formacijama nafte i plina. Dodatni, novi tehnološki kombinirani način ublažavanja emisija CO2, razvijen je kao rezultat približavanja težnji i ciljevima države (SAD) i industrije (BTE Inc.). Radi se o katalitičkoj dvo-stupanjskoj tehnologiji pretvorbe ugljičnog dioksida (CO2) i vodika (H2) u gorivo (benzinsko, dizelsko, mlazno, H2, metanol, etanol). U radu će također biti riječ i o ekonomici novog kombiniranog postupka pretvorbe CO2 u benzin.
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u poslovnu praksu ušao je sustav uravnoteženih ciljeva (Balanced Scorecard) kao metodologija za mjerenje i ocjenu uspješnosti poslovanja pomoću većeg ...broja financijskih i nefinancijskih pokazatelja. Ti se pokazatelji oblikuju za četiri aspekta (perspektive) poslovanja: financije, kupci, unutarnji procesi te učenje i rast zaposlenika. Uvođenje i primjena takvog alata podrazumijeva organizacijsku promjenu koja zahtijeva dobro upravljanje i vodstvo. Pri tome treba voditi računa o osobitostima organizacije, odnosno, utjecaju promjene na strukturu i kulturu organizacije.
Besedilo poskuša na precej zgoščen način pokazati »sestavljenost« prostorske politike v razvitih kompleksnih družbah. Zaradi nejasnih horizontalnih in vertikalnih razmejitev in zaradi dinamičnih ...sprememb, ki potekajo med nivoji in resorji, tudi specialisti vedno teže določajo in vodijo dosledno prostorsko politiko. Razmere na Slovenskem so v tem pogledu zaradi zgodovinskih in tudi najnovejših »tranzicijskih« sprememb še dodatno zapletene. Na prostorskem področju lahko prej pričakujemo dodatne zaplete, ker število dejavnikov, ki vplivajo na izvajanje prostorskih politik, narašča. Čeprav glede na planersko tradicijo pri urejanju prostora zveni kot precej heretično, besedilo v zaključku kot najrealnejše prostorsko delovanje ponuja inkrementalistično »gnetenje in rinjenje« v zaželeni smeri.
Posljednjih godina u znanstvenim krugovima SAD–a vodila se žustra rasprava o problemu inteligentnoga dizajna (intelligent design–ID). Pitanje prijepora glasi: je li ovdje riječ o znanosti ili ID ...spada u sferu pseudoznanosti (kao neka forma kreacionizma)? Držeći da je pitanje ID–a vrijedno znanstvene pozornosti, ovim se radom kane istražiti njegove osnovne postavke, kao i prijepori koji ga prate. Krećemo s objašnjenjem ključnih pojmova; »zaključivanja na dizajn« i »teorije
inteligentnoga dizajna«, što će biti dobar uvod u drugi dio gdje će se najprije, oslanjajući se na rad matematičara i filozofa W. A. Dembskog, ispitati logički procesi zaključivanja na dizajn. Budući da on utemeljuje i formalizira takvu vrstu zaključaka, a time daje logički i epistemički okvir teorije ID–a, to će nam u nastavku omogućiti prijelaz na razmatranje temeljnih postavki teorije ID–a, koja će se promatrati iz vizure jednoga od začetnika te teorije, biologa M. J. Behea. Behe, kao i ID teorija općenito, susreću se s brojnim kritikama. Jedan je od najžešćih kritičara Beheovih postavki biolog K. Miller, čijim ćemo se argumentima posvetiti na početku trećega dijela. No glavna pozornost u ovoj fazi rada bit će usmjerena
na najvažniji prigovor, onaj o neznanstvenosti (demarkacijska kontroverza). Taj će se prigovor u nastavku razmotriti s obiju strana rasprave te iznijeti vlastiti sud o problemu.
Ovaj rad temelji se na interakcijskom kognitivnom pristupu analizi medijskog diskursa. Struktura medijske informacije uvjetovana je specifičnostima interakcijske situacije, čiji sudionici imaju ...različite komunikacijske ciljeve i na različite načine doprinose konstruiranju određenog medijskog događaja. Zbog svoje složenosti i heterogenosti, diskurs medijske informacije predstavlja izuzetno zanimljiv teren za ispitivanje odnosa između jezičnih sredstava upotrijebljenih za ostvarenje određenih komunikacijskih ciljeva, operacijske strukture pojedinačnih diskurzivnih produkata i mentalnih predodžbi prakseološke i konceptualne naravi sudionika u interakciji.
Suvremeno kazalište priviligira pojam “participacije”, shvaćene kao razmjena sukreativnog iskustva između publike i perofrmativnog tima, odnosno kao hibridna umjetnička praksa njegovanja interakcije ...na razmeđi radioničkog rada (za publiku) nasuprot strukuturalne kontrole dramaturgije izvedbe (za autorski tim). Tome nasuprot, malo se promišlja process feedbacka ili kompleksnih uzvratnih reakcija među različitim stvaralačkim dionicima predstave, premda upravo i glumci i plesači i dramaturzi i redatelji i vizualni umjetnici grade svoj umjetnički material kroz seriju reakcija “suprofesionalnih” gledatelja, ne samo tijekom proba i izvedbi, nego i u naknadnom periodu igranja predstave. Tekst promišlja osjetljivost feedbacka ili pomne participacije kao osobite suumjetničke i kritičke prakse, bliske literarnom pojmu “pomnog čitanja”. Korištene su izjave različitih umjetnika izvedbe o njihovom iskustvu feedbacka, mahom zainteresiranih za osobiti kondicionalni jezik “postajanja” umjetničkog rada kroz suradnju s “povjerenicima” predstave. Feedback kao suautorska relacija nespojiv je s kompetitivnim i evauacijskim promišljanjem umjetnosti, dok je veoma blisko povezan i s etikom međusobnog povjerenja i s kolaborativnom ili dijaloškom kompetencijom, baš kao i socijalnim praksama njegovanja međusobne komunalne tolerancije.
PDF
