U svakodnevnoj komunikaciji,
svjesno ili nesvjesno, koristimo se neverbalnom komunikacijom kako bismo
prenijeli poruku sugovorniku na što efektivniji način, izrazili emocije,
dojmove ili ga uvjerili ...u vlastite stavove. Neverbalna komunikacija
podrazumijeva kontakt očima, izraz lica, stav i položaj tijela, gestikulaciju
rukama, ton glasa kao i dodir. Osobni izgled također spada u jednu vrstu
neverbalne komunikacije. Stil odijevanja ostavlja dojam na sugovornike koji
može imati veliki utjecaj na cjelokupno izlaganje. Javni govor podrazumijeva
izlaganje određenih informacija većoj skupini slušatelja. Takvo izlaganje može
biti pripremljeno, nepripremljeno, formalno, neformalno, spontano ili pak
strukturirano. Kod javnog govora osim verbalnih veliki značaj imaju i neverbalni
parametri izlaganja. Oni predstavljaju ključan alat korišten kako bi, ne samo
uvjerili slušatelje u pouzdanost i ispravnost onoga što se govori, već kako bi
pridobili njihovu pažnju sa ciljem da interes slušatelja ostane prisutan
tijekom cijelog izlaganja. Iz navedenog razloga neverbalna komunikacija je
izuzetno bitna kao predmet izučavanja u sklopu tematike javnog nastupa. Ukupna
neverbalna komunikacija kao i govorne sposobnosti mogu se vježbanjem usavršiti.
Korištenjem različitih tehnika uvjeravanja moguće je utjecati na slušatelje i
približiti im stavove i poruku koja im se pokušava prenijeti. Ovim radom
nastojao se istražiti utjecaj neverbalne komunikacije kao alata uvjeravanja u
javnom nastupu. U radu se analizira kakav i koliki utjecaj ima neverbalno
izražavanje na cjelokupni dojam o govorniku. Empirijski dio rada temelji se na
analizi mišljenja i stavova ispitanika prikupljenih anketom o neverbalnoj
komunikaciji. Rezultati dobiveni obradom anketnog upitnika ukazuju kako
neverbalno izražavanje ima znatan utjecaj na cjelokupni dojam o osobi koja
javnim govorom prenosi određenu poruku. Stečeni dojam u konačnici može ostaviti
generalno negativan ili pozitivan stav o govorniku te se potvrdila činjenica
kako neverbalna komunikacija često ostavlja snažniji dojam na stav slušatelja o
govorniku od verbalne komunikacije.
In everyday
communication, consciously or unconsciously, we use non-verbal communication to
convey the message to the interlocutor in the most effective way, express
emotions, impressions or convince him of our views. Nonverbal communication
involves eye contact, facial expression, posture and body position, hand
gestures, tone of voice, and touch. Personal appearance also belongs to one
type of nonverbal communication. For example, the dressing style leaves an
impression on the interlocutors, which can significantly impact the overall
presentation. Public speaking involves presenting certain information to a larger
group of listeners. Such presentation may be prepared, unprepared, formal,
informal, spontaneous or structured. In public speech and verbal speech,
non-verbal parameters of presentation are also of great importance. They
represent a crucial tool used to not only convince listeners of the reliability
and correctness of what is being said but also to gain their attention to keep
the listener's interest present throughout the presentation. For this reason,
non-verbal communication is essential as a subject of study within public
speaking. Overall nonverbal communication, as well as speaking skills, can be
improved through practice. By using different persuasion techniques, it is
possible to influence the listeners and bring them closer to the views and message
being conveyed to them. This paper sought to explore the impact of nonverbal
communication as a tool of persuasion in public speaking. The paper analyzes
what and to what extent nonverbal expression impacts the overall impression of
the speaker. The empirical part of the paper is based on the analysis of
opinions and attitudes of respondents collected by the survey on nonverbal
communication. The results obtained by processing the survey questionnaire
indicate that non-verbal expression significantly impacts the overall
impression of a person who conveys a specific message through public speech.
The impression gained may ultimately leave a generally negative or positive
attitude towards the speaker, and the fact that nonverbal communication often
leaves a stronger impression on the listener's attitude towards the speaker
than verbal communication has been confirmed.
Polazeći od složenih komunikacijskih zahtjeva s kojima su u svom svakodnevnom profesionalnom radu suočeni odgojitelji zaposleni u području predškolskog odgoja, rad prikazuje teorijska uporišta na ...temelju kojih se navedeno zaključuje i rezultate provedenog primarnog istraživanja na uzorku 106 odgojitelja zaposlenih u dječjim vrtićima u Podravini. Provedeno anketiranje utvrdilo je važnost akademskog obrazovanja na kvalitetu javnog nastupa odgojitelja te utjecaj obrazovanja, no ne i iskustva (radnog staža) na pozitivan doživljaj komunikacijske situacije u kojoj se ostvaruje željeni komunikacijski učinak. Analiza rezultata pokazuje da odgojitelji u Podravini imaju komunikacijske kompetencije utvrđene kao važne za suvremeni odgoji rad. Obzirom na velik postotak onih koji još uvijek javne nastupe doživljavaju kao stresne situacije, rad utvrđuje važnost kontinuiranog obrazovanja u tom smislu.
Cilj je rada dekodirati aspekte interpretativnih kategorija interpersonalne komunikacije, društvene kritike i pjesničkog koda u poetskim i proznim tekstovima Branka Čegeca unutar pjesničkih zbirki ...Uspon i pad Koševskog brda; Sarajevo za prolaznike i Pun mjesec u Istanbulu te pridonijeti analizi i opisu poetike njegova pjesništva. Čegecovi poetski tekstovi iščitavaju se pomoću koncepta tekstualnih struktura pjesničkog znaka Zorana Kravara te Jakobsonove i Bühlerove jezične funkcije kojom se raščlanjuje unutrašnji značenjski rad teksta, dok se interpretacijski analitički sustav preuzima iz Koreografije teksta Gorana Rema i Kompozicije lirske pjesme Josipa Užarevića. Analiza fenomena interpersonalne komunikacije temelji se na studijama Kathleen Kelley Reardon i Rolanda Burkarta. U radu se analiziraju modeli dijakronijske intertekstualnosti u okviru interpretativne kategorije interpersonalne komunikacije utemeljene na ironizaciji petrarkističkog ljubavnog koda, funkcija seksualnosti subjekta kao figure provokacije, proces konstrukcije identiteta na primjeru oslobađanja ženskog subjekta i ostvarenja kategorija vremena i prostora koje izgrađuju unutarnji svijet subjekta. Proces dekonstrukcije i konstrukcije postaje sredstvo kojim se izgrađuje identitet subjekta ili pjesnički kod umjetničkog identiteta subjekta. Intermedijalnost se kao jedno od glavnih obilježja Čegecove poetike i poetike modernog pjesništva u cjelini prepoznaje kao sredstvo kojim se iznosi društvena kritika granica umjetnosti, autoriteta, moći i kulture.
The aim of this article is to decode the aspects of interpretative categories of interpersonal communication, social criticism, and the poetic code in Branko Čegec’s poetry and prose texts within the poetry collections Uspon i pad Koševskog brda, Sarajevo za prolaznike, and Pun mjesec u Istanbulu, as well as to contribute to the analysis and description of the poetics of his poetry. Čegec’s poems are interpreted with the help of Zoran Kravar’s concept of textual structures of the poetic sign and Jakobson’s and Bühler’s linguistic function, which analyses the internal semantics of the text, while the interpretive analytical system is taken from Goran Rem’s Koreografija teksta and Josip Užarević’s Kompozicija lirske pjesme. The analysis of the phenomenon of interpersonal communication is based on Kathleen Kelley Reardon’s and Roland Burkart’s research. This article analyses the models of diachronic intertextuality within the interpretative category of interpersonal communication, based on ironizing the Petrarchan love code, the function of the subject’s sexuality as a figure of provocation, the process of identity formation through the female subject’s liberation, and time and space categories that create the subject’s inner world. The process of deconstruction and construction becomes a means for creating the subject’s identity or the poetic code of its artistic identity. Intermediality, as one of the main characteristics of Čegec’s poetics and the modern poetics in general, is recognized as a means of social criticism aimed at the limits of art, authority, power, and culture.
U radu se dijakronijski i sinkronijski analiziraju povijesne i tehnološke mogućnosti eko-logije i transendentne komunikacije provedbenom multilateralnom metodologijom postignuća suvremene ekološke i
...komunikološke transcendentne misli. Opća je spoznaja da se svijet nalazi u velikoj globalnoj krizi, a ekologija i tehnologija u novom humanom izazovu koji postaje dominantna odrednica ljudskog promišljanja,
ponašanja i djelovanja u suvremenom komunikacijskom i tehnološkom svijetu. Suvremeni život postavlja humanu ekologiju u prvi plan, pozornošću kako se tehnologija razvija u okruženju tehnologije transcendentne komunikacije. Autor u radu ukazuje kako se tehnologija i ekologija ne smije prepustiti stihiji, nego se sve tehnologije moraju humano, komunikacijski i stvaralački primjenjivati, kako bi se maksimalno zadovoljili postojeći tehnološki uvjeti ko-munikativnog okruženja, prostora, kulture, tradicije i edukativne osposobljenosti svih građana.
In this paper author is giving diachrony and sinchrony analysis of historical and technological possibilities of ecology and transcendent communication. He is using multilateral methodolodgy of accomplishments of contemporary ecological and communication transcendent thought. It is
a general thesis that the world today is in a global crisis and ecology
and technology in a new human challenge which is becoming dominant mark
of human thinking, behaviour and acting in contemporary communicational
and technical world. Modern life is setting human ecology in the first plan. Author is empasising in his paper that ecology and technology shouldn´t be left on their own, but all technologies must be used in human communicational manner with the goal of reaching maximal technological terms of communicational sorroundings, space, culture, tradition and educative skills of all citizens.
Analiza političkog komuniciranja u kriznim okolnostima usmjerena jena strategije i metode koje lideri primjenjuju kako bi se suočili s izazovimai učinkovito upravljali situacijom, čime jačaju ...povjerenje javnosti. Ciljistraživanja jest analizirati i prikazati pristup komunikaciji predsjednikaSrbije, Aleksandra Vučića, tijekom serije masovnih ubojstava u 2023.godini. Navedeni događaj predstavlja nacionalnu tragediju koja jepotaknula pitanja o društvenim prilikama i doprinijela političkojkrizi. Uzorak istraživanja čine tri televizijska obraćanja i tri intervjuakoje je predsjednik Aleksandar Vučić održao povodom tragedije.Radi identificiranja glavnih tema i podtema izjava Aleksandra Vučića,primijenjena je induktivna kvalitativna analiza teksta, a za analizukomunikacijskih strategija i taktika korištena je kvalitativna analizasadržaja. Rezultati istraživanja ukazuju na krizno komuniciranje kojese ističe taktikama uvjeravanja, a odabir tema, podtema i perspektivagovorenja zrcali međuodnos retoričkog oblikovanja teksta, reakcije namasovna ubojstva te konteksta prosvjedno-političkog okvira.
The analysis of political communication in crisis situations is focusedon the strategies and methods leaders apply to confront challenges andeffectively manage the situation, thereby strengthening public trust.The aim of this research is to analyze and illustrate the communicationapproach of the President of Serbia, Aleksandar Vučić, during theseries of mass murders in 2023. This event represents a national tragedythat has raised questions about social conditions and contributed to apolitical crisis. The research sample consists of three televised addressesand three interviews given by President Aleksandar Vučić in responseto the tragedy. An inductive qualitative text analysis was applied toidentify the main themes and sub-themes in Vučić’s statements, anda qualitative content analysis was used to analyze communicationstrategies and tactics. The research results indicate crisis communicationthat is distinguished by persuasion tactics, and the choice of themes,sub-themes, and perspectives of speech reflects the interplay betweenrhetorical text formation, responses to the mass murders, and thecontext of a protest-political framework.
Sažetak Autor u tekstu ispituje osnovna obilježja uporabe personalizacije izbora kao važnog aspekta kandidatskih preferencija u kampanjama u suvremenoj Hrvatskoj na predsjedničkim, lokalnim i ...parlamentarnim izborima u razdoblju od 2000. do 2021. Analiziraju se teze o prisutnosti personalizacije u naznačenom razdoblju, o njenoj uporabi od strane pobjednika izbora u usporedbi s izbornim gubitnicima, korištenju personalizacije za konstrukciju imidža i isticanje stvarnih svojstava te njezine povezanosti sa stranačkom identifikacijom i problemskom orijentacijom. Autor zaključuje kako personalizacija zahtijeva dublja teorijska promišljanja i sustavno provođenje empirijskih istraživanja koja bi trebala zahvatiti cjelinu pojave personalizacije izbora umjesto ograničene raščlambe izbornih kampanja.
In the article, the author examines the basic characteristics of the use of personalization of elections as an important aspect of candidate preferences in campaigns in contemporary Croatia in presidential, local, and parliamentary elections 2000-2021. The following theses are analyzed: on the presence of personalization of politics in the indicated period, its use by the electoral winners in comparison to electoral losers, its use either for the image construction or the highlighting of real characteristics, and its connection either with party identification or problem orientation. The author concludes that personalization requires deeper theoretical reflections and systematic empirical research that should cover the entire phenomenon of personalization of elections instead of a limited analysis of election campaigns.
Mokslininkai pabrėžia poreikį komunikacijai būti strateginio organizacijos valdymo dalimi ir jos svarba organizacijai yra pripažįstama, vis tik komunikacijos, kaip verslo organizacijų sėkmės ir ...vertės kūrimo, vaidmuo nėra vertinamas. Straipsnyje pristatomas tyrimas, kurio tikslas – ištirti verslo organizacijų vadovų požiūrį į komunikacijos specialistų vaidmenį. Verslo organizacijų vadovų požiūriams surinkti taikyti individualūs pusiau struktūruoti interviu. Tyrimo rezultatai atskleidė iki šiol netyrinėtą paradoksą. Nors verslo organizacijų vadovai aukščiausio lygio komunikacijos specialistus įvardija strateginiais konsultantais, vadovų išreiškiamas poreikis komunikacijos specialistų gebėjimams strategijos kūrimo procese yra labiau techninio operatyvinio, o ne strateginio pobūdžio. Vadovai linkę ignoruoti pagrindinę strateginės komunikacijos misiją – suderinti komunikacijos strategiją su verslo organizacijos strategija. Tradicinis požiūris į komunikacijos specialistų vaidmenį lemia, kad jie nėra traktuojami kaip svarbūs strategai kuriant ir įgyvendinant verslo organizacijos strategiją.
PDF
