Škola za brak Jeličić, Ana
Služba božja,
12/2014, Volume:
54, Issue:
3-4
Journal Article
Open access
“Škola za brak” zapravo je škola za ljubav, obitelj i odgovornost. Više od institucije, ona je trajno mjesto rasta u čovječnosti. U tom smislu to su obitelj, društvo i Crkva. Međutim poput svake ...škole kao mjesta odgoja i ova je potrebita kompetentnih učitelja, prikladnih odgojnih modela te kvalitetnih sadržaja koje je potrebno preispitivati i osvježavati. Da bi se oni prilagođavali potrebama učenika odnosno djece, mladih i zaručnika, neophodno je detektirati mjesto te škole kao i društvena i povijesna zbivanja koja bitno utječu na njenu percepciju i aktivnosti. Osim protagonista odgoja i odgojnih programa u ovom radu pokušavamo identificirati i neke trendove i probleme koji se javljaju i iskrivljuju sliku braka i obitelji kao i one koji se u njima javljaju s tim da je naglasak više na onome što jedan brak i jednu obitelj čine uspješnima a njihove članove istinski sretnima. Osvrćemo se na kratki povijeni presjek reakcija Crkve i obitelji, kao dviju osnovnih “škola za brak”, na povijesno-antropološka i kulturna zbivanja koja su određivala i određuju stav prema braku i redovito diktiraju vrijednosti. Pri tom se služimo tekstom i zaključcima III. Izvanredne opće skupštine Sinode biskupâ: “Pastoralni izazovi o obitelji u kontekstu evangelizacije”, kao orijentirom u promišljanju o novim postojećim problemima u društvu u odnosu na brak i obitelj. Cilj nam je, analizirajući “učitelje”, “učenike” kao i mjesto i modele u jednoj ili drugoj “školi za brak”, Crkvi i obitelji, preispitati i njene sadržaje. Polazeći od toga da u dosadašnjoj brizi za uspješan brak nedostaje nekih novih “lekcija” obraćamo pozornost na neizostavnu evangelizacijsku ulogu vjernika laika i obitelji. To nas dovodi do zaključka da je, služeći se školskom terminologijom, neophodno da se uloge “učitelja” i “učenika” u “školi za brak” neprestano izmjenjuju na obostranu korist.
Strah je normalna, prisutna reakcija u svim segmentima svakodnevnog života, ali samo ako je povremeno prisutna. Nerijetko se i u velikoj mjeri javlja kod učenja i komunikacije na stranom jeziku. ...Rezultat je često smanjena sposobnost i učinkovitost primjene stranog jezika u realnim životnim i poslovnim situacijama. Negativni stavovi i osjećaji spram učenja stranog jezika mogu uvelike usporiti, čak i onemogućiti napredak studenata u učenju. Ovim se radom istražuje problem učestalosti te uzroci i posljedice straha kod učenja engleskog jezika i time njegove buduće primjene u usmenoj i pisanoj poslovnoj komunikaciji studenata preddiplomskog studija elektrotehnike Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni anketom i upitnikom FLCAS (Foreign Language Classroom Anxiety Scale) na uzorku od 60 redovnih i 60 izvanrednih studenata. Dobiveni rezultati ukazuju na to da su glavni uzroci postojanja anksioznosti pristup u nastavi, nedovoljan broj sati engleskog jezika koji se izvodi u okviru redovite nastave, kao i nedovoljna razina predznanja koja onemogućava uspješnu komunikaciju čime se umanjuju prilike pri zapošljavanju i napredovanju na globalnom tržištu rada, kao i uspješnom obavljanju poslovnih aktivnosti u međunarodnom poslovnom okruženju.
Emocije učenika u prema njihovim učiteljima važan su aspekt procesa učenja u školi. Pozitivan odnos između učenika i nastavnika povećava motivaciju učenika za obavljanje zadataka. Nema istraživanja o ...karakteristikama nastavnika koji su omiljeni učenicima. Cilj ovog istraživanja bio ispitati neke od karakteristika (način učenja, komunikacija, osobnost) omiljenih nastavnika učenika u osnovnoj i srednjoj školi. U istraživanju je sudjelovalo 1035 učenika. Procijenili su 40 izjava o osobnosti omiljenog nastavnika, načinu učenja i načinu komunikacije s učenicima. Rezultati pokazuju da je omiljeni učitelj onaj koji provjerava njihovo prethodno znanje i objašnjava nove pojmove, onaj s kojim učenici surađuju i koji je dobar organizator te prati njihov rad. Učenikova percepcija omiljenoga učitelja ovisi o dobi i spolu učenika. Za razliku od starijih učenika mlađi su dali veće ocjene za skoro sve ispitane varijable. Interakcija između spola i dobi također se pokazala statistički značajnom.
Suvremeno je društvo pod utjecajem globalizacije, demokratizacije i snažnog razvoja tehnologije. Stoga se mijenjanju zahtjevi učiteljskog zanimanja i zahtijeva se poticanje novih kompetencija ...učitelja koje su u korespodenciji s učeničkim kompetencijama. Kvalificiran i kompetentan učitelj, kao i svi ostali nositelji odgojno‐obrazovnog procesa, trebaju biti osposobljeni za nastavnu metodiku, koja se stječe završetkom studija i cjeloživotnim učenjem. U nastavnom je radu važna maksimalna interakcija, komunikacija u vidu dijaloga, zajednički rad s učenicima. Učitelju nisu dovoljna samo znanja koja posjeduje, već i umijeće ponašanja i vještina uspostavljanja, ali i održavanja međuljudskih odnosa u učionici. U suvremenoj je školi važno imati pedagoški kompetentne učitelje koji mogu odgovoriti zahtjevima suvremenog društva. Strateške politike nisu dostatne za kvalitetniji razvoj učiteljske profesije, stoga se predlaže veća povezanost teorije i prakse, to jest veća kontrola uključenosti suvremenih strateških dokumenata te stalno cjeloživotno usavršavanje u vidu funkcije i važnosti suvremenih promjena u skladu s potrebama suvremenog učenika. Potrebna su stremljenja k boljem i u skladu s potrebama novog učenika, stoga su potrebne brže promjene i fleksibilnost u odgojno‐obrazovnom sustavu, veća izbornost te razvitak suvremenih kompetencija utemeljen na kurikulumskim postavkama. Bez kompetentna učitelja, učitelja u kojeg je probuđena želja i potreba za cjeloživotno učenje, nema kompetentna učenika, učenika koji će naučiti kako će se služiti izvorima znanja da bi mogao nastaviti sam učiti nakon svršetka škole, odnosno uključiti se u proces cjeloživotnog učenja.
Sve veća nepovezanost građana i donositelja odluka gura politiku u smjeru koji će dovesti do preoblikovanja institucionalnog aranžmana. Komunikacijski alati mogu imati važnu ulogu u razvijanju novih ...prostora za participaciju građana. Postoje različiti modeli kojima vlada i javna administracija mogu poduprijeti građansku participaciju: e-vlada, otvorena vlada i specifičan dizajn digitalne demokracije.
Otvorena vlada može biti jedan od načina za ponovno povezivanje građana i političkih institucija, ali u isto vrijeme može biti i „privlačan“ alat za institucionalizaciju participacije odozdo prema gore i njezino
umrtvljivanje. Cilj je ovog rada predstaviti prva saznanja međunarodnog istraživačkog projekta na temu otvorene vlade i participacijskih platformi u četiri europske države (Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu). Istraživanje nastoji otkriti mogu li platforme za participaciju poboljšati kvalitetu demokracije i može li otvorena vlada doprinijeti demokratizaciji demokracije.
Nezadovoljstvo građana političkim institucijama rezultiralo je sve izraženijim udaljavanjem demokratskih institucija od građana koje one zastupaju, ali i proporcionalnim porastom građanskih ...inicijativa
usmjerenih prema zadobivanju većeg stupnja participacije u javnom životu. Zbog neravnoteže koja se javlja u okviru predstavničke demokracije pojavila se potreba za poboljšanjem načina na koji institucije komuniciraju. Cilj je ovoga istraživanja ocijeniti lokalnu komunikaciju u regijama Murcia i Navarre kroz analizu razine transparentnosti mrežnih stranica njihovih institucija. Primijenit će se ukupno 41 indikator, temeljen na španjolskoj platformi Mapa Infoparticip@ (www.mapainfoparticipa.com), kako bi se u te dvije autonomne zajednice, koje imaju svaka po jednu provinciju, utvrdile sličnosti i razlike na temelju kriterija transparentnosti i participacije. Rezultati istraživanja pokazuju deficit u implementaciji normativa transparentnosti, što utječe na ulogu tih institucija kao izvora javnih informacija, kao i na građansku participaciju, što je osobito vidljivo u općinama s manjim brojem stanovništva.
S ciljem razumijevanja unutarnjih različitosti u članku se usmjerava pozornost na međusobne razlike u procesu učenja, potom navodi objektivan jezik koji se te razlike opisuju i nastoje se defi nirati ...načini zadovoljavanja individualnih potreba djece dok uče pojedinačno ili u grupama.
Aktivno slušanje je vještina, sposobnost koja zajedno s umjetnošću prezentiranja, argumentiranja, uvjeravanja te pregovaranja, kao i učinkovitog poslovnog pisanja, predstavlja zatvoreni krug u
...komunikacijskom procesu. To je moćan alat u modernom, multikulturnom radnom okruženju, u svijetu globalnog poslovanja koji je danas, više nego ikad, obojen multikulturalnim različitostima.
Ovaj članak raspravlja o vještini koja često bila zanemarena kod ukupnog učenja o komunikacijskim procesima koji stavlja naglasak na govorni (usmeni) dio, dok je znanstveno dokazano da prva vještina koju kao djeca usvojimo jest sposobnost slušanja, a tek onda sposobnost govornog izražavanja, čitanja i pisanja. Pri tom, vrlo često naglasak biva stavljan na sposobnost govorenja i pisanja, dok slušanje kao vještina ostaje zanemareno. Ovaj članak će pokazati neke od tehnika koje dobar slušatelj mora imati odnosno koje nam mogu pomoći u poboljšanju sposobnosti slušanja, spriječiti prepreke u tom procesu te tako doprinijeti u postizanju samopouzdanja i povjerenja u
poslovnom okruženju.
U radu se daje kronološki pregled tzv. informacijskih revolucija s posebnim osvrtom na potenciranje širenja komunikacijskih kanala. Pojam informacijska revolucija u ovom se radu koristi uvjetno – ne ...u smislu disruptivnih promjena u načinima komuniciranja, nego u smislu ekspanzije komunikacijskih mogućnosti.
Revolucije su identificirane prema kriterijima Irvinga E. Fanga koji ih navodi šest: pismo, tisak, masovni mediji, uporaba medija u svrhu zabave, pretvaranje doma u središte primanja informacija i, naposljetku, informacijska autocesta. U radu se ukratko predstavljaju osnovni mediji svake revolucije, propituju se danas vrlo aktualna pitanja konvergencije (posebice stoga što dio današnjih teoretičara pojam konvergencije smatra prikladnijim od pojma revolucije) i divergencije medija, a posebna se pozornost pridaje društvenom kontekstu koji je omogućio pojedine revolucije.
Temeljni je zaključak rada da informacijske revolucije nisu bile razdoblja zamjene starih medija novima, nego razdoblja zgušnjavanja komunikacijskih mogućnosti. U tim se razdobljima novi mediji pridružuju postojećim, ne dokidaju ih, već supostoje s njima. Tek u duljim vremenskim razdobljima, ponajprije slijedom iskustva korištenja, određeni medij nestaju ili se rabe manjim intenzitetom.
PDF
