Objedinjavajući metodologije konverzacijske, diskursne i korpusne analize, u radu se
provjerava hipoteza postoje li razlike u međusobnoj konverzacijskoj interakciji sudionika
televizijskih intervjua ...s obzirom na njihove rodne i diskursne uloge. Predmetom je analize
troslojni korpus od 16 intervjua (oko 73.000 riječi). Posebnost je korpusa to što je riječ o istim
sudionicima konverzacije, a broj je takvih intervjua izravno uvjetovan njihovom
raspoloživošću u medijskom prostoru u skladu s kriterijem da su sudionici tih intervjua iste
osobe.
Korpusna se jezgra sastoji od deset intervjua. Isti voditelj i voditeljica u svojim
emisijama ugošćavaju tri ista gosta i dvije iste gošće. Analiza je takvih konverzacijskih
parova složena i dvosmjerna, budući da su predmetom zanimanja razlike i sličnosti u njihovoj
konverzacijskoj interakciji koje se prepoznaju s obaju položaja u asimetričnoj hijerarhijskoj
strukturi konverzacijskih parova u medijskom diskursu. Dodatak jezgri s trima dodatnim
intervjuima uvodi dodatnu gošću kako bi se dobio rodno ravnopravan odnos, a predmetom
analize su i dodatni voditelj i voditeljica iz tih intervjua. Treći je dio korpusa korpusni
dodatak i on se također sastoji od triju intervjua, s tom razlikom što je riječ o voditelju i
voditeljici iz korpusne jezgre koji ugošćavaju druge goste. U analizi su svoje mjesto našli i
kraći primjeri iz 17. intervjua.
Primjenom računalnoga programa Elan – Linguistic Annotator vrši se segmentacija i
transkripcija videozapisa i provodi analiza na trima razinama: zakonitostima govornih priloga
(predmetom su analize govorna preklapanja, simultani govor i govorni prekidi), izravnosti i
uljudnosti (u vezi s potencijalnom prijetnjom obrazu (PPO) analiziraju se vrste pitanja i
oslovljavanje), vremenu sudjelovanja u konverzaciji i pokazateljima o foričnosti TCU jedinica
(što obuhvaća vrijeme sudjelovanja u konverzaciji, brzinu i količinu govora, govorne razmake
i foričnost TCU jedinica).
U odnosu na slične radove koji se kategorijom roda bave s esencijalističkog motrišta,
obično s ciljem izvođenja statističkih pokazatelja o rodno označenim jezičnim sredstvima,
ovaj je rad više usmjeren na analizu govora u interakciji u lokalno uvjetovanom kontekstu.
Rezultati se mogu promatrati kao relevantno polazište za složenija istraživanja na znatno
većem korpusu.
Methodologies of conversational, discourse and corpus analysis are used together to
verify the hypothesis are there differences in mutual conversational interaction of participant
in television interviews considering their gender and discourse roles. The issue of this work is
a three leveled corpus made of 16 interviews (approximately 73.000 words). The specifics of
the corpus is that it includes the same participants of conversation. The number of such
interviews is conditioned by availability in media according to the criteria that the participants
are the same persons.
The corpus core is consistent of ten interviews. Two presenters, male and female, in
their interviews host three same male guests, and two same female guests. The analysis of
such interviews is complex and two-way related because it examines the differences and
similarities in their conversational interaction which are recognized from both positions in
asymmetric hierarchic structure of conversational pairs in media discourse. The corpus core
attachment with three additional interviews brings in a new female guest in order to make
balance between male and female guests. Also, the subject matter are the additional
presenters, male and female, from those interviews. The third part of the corpus is the corpus
attachment which is also incorporated in additional three interviews where presenters, male
and female from the corpus core, host other guests. Short examples from the 17th interview is
presented in the analysis as well.
The computer program Elan – Linguistic Annotator is used for segmentation and
transcription of videos and to conduct the analysis on three levels: organization of speech
turns (the issue of the analysis are overlaps, simultaneous speech and interruptions),
directness and politeness (type of questions and forms of address are being analyzed in line
with the face threatening act (FTA)), time of participating in conversation and indicator of
phoric features of TCU (which comprehends time of participation in conversation, speed and
amount of talk, interspace between TCUs, and phoric features of TCUs).
Comparing to similar works that are analyzing the category of gender from the
essential aspect in order to present statistic score of gender marked language resources, this
work is more focused on analysis of speech in interaction in local conditioned context. The
results of this work can be understood as a relevant start point for more complex researches
based on much larger corpus.
Rad se bavi analizom aktualnih intervjua (news interviews) kao posebne vrste medijskog govornog diskursa. Metode analize preuzete su iz konverzacijske analize i primijenjene na korpus hrvatskih ...televizijskih i radijskih aktualnih intervjua. Cilj je bio opisati temeljne značajke ovakve vrste medijskog diskursa te posebice ulogu voditelja i strategije kojima održava nepristran stav prilikom ispitivanja gostiju. Najznačajniji postupak kojim voditelji ostvaruju nepristran stav odnosi se na samu činjenicu da se maksimalno ograničavaju isključivo na postavljanje pitanja. Međutim u situacijama kada su prisiljeni također iznositi i (manje ili više) sporne tvrdnje, koje u pitanje dovode njihov neutralan stav, koriste nekoliko vrsta diskursnih strategija kojima se distanciraju i održavaju ozračje nepristranosti prilikom ispitivanja gostiju, kao jedan od temeljnih ciljeva objektivnog novinarstva u zapadnim medijima.
U tekstu autorica propituje mogućnosti istraživanja narativnog okružja u kojemu djeca žive fokusirajući se ne samo na mogućnosti istraživanja situiranosti priča u konverzaciji nego i situiranosti ...priča u životu pojedinaca, obitelji i malih grupa slijedeći ideje istraživanja jezične socijalizacije. Izdvaja tri narativne prakse: pričanja o djetinjstvu i iskustvima djetinjstva odraslih i nepristupačnim iskustvima djeteta kao usmenost za djecu; pričanja o (ne)posredovanom iskustvu u djetetovoj nazočnosti; uzajamnu naraciju djeteta i odrasle osobe. U posebnu skupinu izdvaja pričanja među odraslima o djeci i (ne)posredovanim iskustvima iz djetinjstva u čijim su oblicima uglavnom nataloženi svi učinci prije spomenutih narativnih praksi.
