This paper deals with the media exposure of medical experts in management positions in state institutions during the COVID-19 epidemic in Croatia – the Minister of Health, Vili Beroš, the director of ...the Croatian Public Health Institute Krunoslav Capak and the director of the Dr. Fran Mihaljević Clinic for Infectious Diseases, Alemka Markotić. The article focuses on the first several months of their work within the National Civil Protection Headquarters and as representatives of the healthcare system. The analysis of the media narrative is an attempt to investigate the influence of their public communication on the citizens’ level of trust in them during the corona crisis. The article discusses oscillations in trust and communicative challenges identified in the analysis from the point of view of Giddens’s and Luhmann’s views of trust in late/reflexive modernity, by applying their ideas to the healthcare system. In addition to recognizing the interconnections between fear, risk and trust, the article points to the metaprocesses of mediatization and celebritization of doctors in sociopolitical crises.
S obzirom na to da je Europska unija (EU) u uvjetima energetske krize značajno pogođena efektima povećanja cijena električne energije i s obzirom na to da se ne očekuje skoro poboljšanje tih uvjeta, ...istraživanje ispituje međuutjecaj šokova cijena električne energije i industrijske proizvodnje te cijena električne energije i inflacije u vidu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP). Analiza je provedena korištenjem panel VAR modela na podacima za 24 zemlje članice EU-a za razdoblje od siječnja 2015. do lipnja 2022. Budući da je promatrano razdoblje obilježila i pandemija koronavirusa u modelu je korištena i „dummy“ varijabla COVID. Rezultati potvrđuju nalaze ranijih istraživanja prema kojima su cijene električne energije negativno povezane s industrijskom proizvodnjom, dok su pozitivno povezane s HICP-om, tj. inflacijom.
U radu je prikazana analiza sadržaja provedena s ciljem utvrđivanja
razlika u zastupljenosti, ali i medijskoj pokrivenosti i izvještavanju o
medicinskim sestrama u hrvatskim dnevnim novinama na ...početku
krize COVID-19 i u razdoblju prije krize u Hrvatskoj. Analiza sadržaja
potvrdila je pretpostavku da je broj objava o sestrinstvu u medijima bio
značajno veći za vrijeme krize nego u prethodnom razdoblju, odnosno
prije krize COVID-19. Konkretno, tijekom pandemije COVID-19
medicinske sestre općenito su bile pozitivno percipirane kroz medije.
To je posebno vidljivo kroz novinarske forme gdje je broj izvještaja o
medicinskim sestrama/tehničarima iznosio 88,89% u odnosu na 11,11%
u razdoblju prije pandemije. Broj intervjua s medicinskim sestrama
tijekom pandemije iznosio je 95%, u odnosu na 5% u razdoblju prije
pandemije, dok je broj informativnih članaka iznosio 89,51% tijekom
krize COVID-19, nasuprot 10,49% prije pandemije. COVID-19 kriza.
Najkasnije od proljeća 2020. mnoge stvari nisu kao prije - stvari su doslovno poremećene.U vijestima pretežno prevladava jedna tema: virus službeno nazvan SARS-CoV-2. Rad sagledava koronakrizu s ...etičko-filozofskog gledišta. Prvo će se raspravljati o različitim izazovima i dinamikama krize. Ako se političko donošenje odluka vezano uz nošenje s krizom bude događalo često oslanjajući se na znanosti, time će se istaknuti zadaci znanosti u našem društvu modernog znanja. Rad će se zalagati za izražavanje različitih perspektiva koje su nam neophodne kako bismo se ispravno nosili s krizom. U ovom se kontekstu posebno naglašavaju eksplicitni i implicitni osnovni društveni stavovi, poput stava prema smrti i prema rastućoj medikalizaciji života. Na kraju ćemo se pozabaviti pitanjem izgleda za budućnost koji djeluju obećavajuće.
Rad se bavi relevantnošću enciklike Laudato si’ pet godina nakon njezina objavljivanja. S obzirom na koronakrizu, koja je pokretač nove ekonomske krize u svijetu, vjerujemo da je enciklika Laudato ...si’ relevantnija u 2020. godini nego 2015. godine. Rad analizira tri socioekonomska segmenta enciklike Laudato si’ kako bi se prikazala njezina važnost danas: čovječanstvo i naš odnos s drugim ljudima, Bogom i okolišem, nova kriza u gospodarstvu i nužnost globalne akcije za razumijevanje i prevladavanje koronakrize. Procesi i opasnosti od prije pet godina nisu nestali, nego su samo promijenili oblik. Dakle enciklika Laudato si’ nije samo relevantna već se njome može koristiti i kao programom socioekonomske obnove za posljedice koronakrize.
Príspevok konfrontuje systémy financovania leteckej infraštruktúry v Európskej únii a USA vzhľadom na koronakrízu. Pretože oba systémy sú spôsobom financovania previazané na leteckú prevádzku, ...koronakríza ochromila financovanie leteckej infraštruktúry v oboch celkoch, a to v okruhu prevádzkového aj investičného financovania. Nutnosť zachovania kontinuity investičného rozvoja leteckej infraštruktúry v čase coronakrízy vyvolala potrebu záchrannej reakcie, ktorá sa v EÚ zásadne líši od USA. V porovnaní so systémom v EÚ má systém financovania a strategického riadenia leteckej infraštruktúry v USA lepšiu adaptabilitu na krízu. V systéme financovania leteckej infraštruktúry v EÚ je „Achilovou pätou“ systému zložitosť pravidiel štátnej pomoci a inštitucionálna výstavba systému štátnej pomoci.
PDF
