U današnjim tržišnim okolnostima neprijeporna je činjenica da se sve veći dio poslovanja odvija uz potporu informacijskih sustava. Obzirom na činjenicu na informacijski sustavi često menadžmentu ...predstavljaju tzv. 'crnu kutiju' o kojoj vrlo malo znaju, a još je teže kontroliraju i upravljaju, tema kontrole i revizije informacijskih sustava u današnje se doba nameće kao imperativ uspješnog poslovanja. Naime, svjedoci smo sve veće razine ulaganja u informacijsku tehnologiju i informacijske sustave s često vrlo neizvjesnim ishodom ili pogrešnim strategijama. Također, često smo svjedoci pogrešno postavljene ili slabo učinkovite informacijske infrastrukture koja nije prilagođena potrebama poslovanja i strateškim ciljevima, pa iziskuje dodatne nepotrebne troškove ili stvara nepremostive probleme. Stoga se dileme oko upravljanja informacijskim sustavima nikako ne mogu smatrati 'tehničkim', nego 'poslovnim' pitanjima, pri čemu koncept revizije informacijskih sustava menadžmentu predstavlja onu često nedostajuću kariku – 'most' između menadžmenta i informatike. U ovom se radu objašnjava koncept revizije informacijskih sustava, evolucija njegova razvoja (od podrške reviziji financijskih izvještaja do samostalne upravljačke i savjetodavne funkcije) i metode koje se na svjetskom razini koriste pri provedbi. Definira se i pojam korporativnog upravljanja informatikom, čije je jedno od područja upravo revizija informacijskih sustava. Prikazani su i obrađeni preliminarni rezultati istraživanja provedbe revizije informacijskih sustava u hrvatskim poduzećima i metode koje su se pri tome koristile.
Pojam korporativnog upravljanja veže se uz problem agencije poznat i kao problem principala i agenta.
Odnos između principala i agenta u mikroekonomskoj teoriji povezuje se sa situacijom kada vlasnik
...poduzeća i menadžer koji vodi poduzeće nisu ista osoba. U navedenom se slučaju javlja razdvajanje vlasništva
i upravljanja, a to je povoljna situacija za menadžere koji je mogu iskoristiti u svrhu promoviranja
nekih svojih ciljeva koji se ne moraju nužno poklapati s ciljevima poduzeća odnosno vlasnika poduzeća.
Pod pojmom korporativnog upravljanja može se shvatiti pitanje načina na koji vlasnici poduzeća uspijevaju motivirtati menadžere poduzeća da djeluju u najboljem interesu vlasnika poduzeća i samim time maksimaliziraju profit poduzeća. U slučaju državnih poduzeća odnosno principa i agenata dvojak je (građani – političari i političari – menadžeri), što pred korporativno upravljanje u državnim poduzećima postavlja posebne izazove. Iz perspektive Republike Hrvatske jasno je da se se iz političkih i ekonomskih razloga ne mogu očekivati skori napreci u procesu privatizacije te je stoga nužno osigurati učinkoviti sustav korporativnog upravljanja u državnim poduzećima kako bi se osigurala zaštita interesa države odnosno građana u državnim poduzećima.
Korporativno upravljanje predstavlja skup odnosa između menadžmenta, malih i velikih dioničara te drugih
interesnih grupa. Dobar sustav korporativnog upravljanja temeljni je preduvjet održivoga ...ekonomskog rasta,
povećanja efikasnosti gospodarskog sustava te je jamac lakšem pristupu vanjskim izvorima kapitala.
Koncentracija vlasništva je značajan interni mehanizam korporativnog upravljanja jer u velikoj mjeri određuje
odnos vlasnika i menadžera. Postoje dvije situacije koncentracije vlasništva: vrlo disperzirano vlasništvo,
odnosno niska koncentracija vlasništva i vrlo visoka koncentracija vlasništva. Ove razlike u koncentraciji
vlasništva utječu i na sam sustav korporativnog upravljanja, pa se prema tome razlikuje zatvoreni sustav korporativnog
upravljanja u situaciji visoke koncentracije vlasništva i otvoreni sustav korporativnog upravljanja
u obrnutoj situaciji. Oblik sustava korporativnog upravljanja utječe i na samo oblikovanje i strukturu tijela
upravljanja te način rada i provođenja poslovnih politika.
Bankarski je sustav dominantan u financijskom sustavu u Bosni i Hercegovini. Analiza sustava korporativnog
upravljanja pokazala je vezu između koncentracije vlasništva i samog oblika sustava korporativnog
upravljanja. Bankarski sektor je u pretežitom stranom vlasništvu i karakterizira ga vrlo visoka koncentracija
vlasništva. Zatvorenost sustava korporativnog upravljanja utjecala je i na biranje članova tijela upravljanja i
njihov rad u provođenju poslovne politike.
U ovom članku se prvi put prezentiraju rezultati provedena dva empirijska istraživanja, čiji je bio cilj istražiti i javnosti prezentirati dostignuti stupanj razvoja interne revizije u Sloveniji. ...Danas se interna revizija percipira kao jedan od temeljnih nositelja modernog korporacijskog upravljanja, iako se relativno kratko primjenjuje u zemljama, koje su nove članice EU.
Početak ustrojavanja interne revizije u ovim zamljama se vezuje uz rane 90-te godine, kada su propisi obvezivali institucije financijskog sektora na uvođenje interne revizije, ali su daleko značajniji podaci da je inerna revizija prisutna i u velokom broju poslovnih sustava iz drugih djelatnosti u kojima je ustrojena na dobrovoljnoj osnovi. Način ustrojavanja interne revizije u praksi nije jedinstven, već se prepoznaju različiti organizacijski oblici i polazišta utemeljenja kao i način izvješćivanja, te veličina službe i razina obuhvata rezultata. Pored toga, istraživanje provedeno u poslovnim sustavima ukazuju da nema jedistvenog pristupa u zahtjevima za obrazovnim nivoom i razinom profesionalne osposobljenosti internih revizora u Sloveniji.
Može se zaključiti da razvoj interne revizije u Sloveniji prati trendove prisutne u praksi razvijenih zemalja, premda se pojedini interni revizori suočavaju i s velikim brojem praktičnih problema. Naime, ti su problemi u pravilu povezani s (ne)profesionalnim odnosom tijela ili menadžmenta u sustavu korporativnog upravljanja prema internoj reviziji, najčešće zbog nepoznavanja suštine problema ili zbog krivog shvaćanja mjesta i uloge interne revizije u sustavu korporativnog upravljanja.
U ovom se radu pokušava dati odgovor na pitanje prepoznaju li kreditori i vlasnici poduzeća veću, odnosno manju kvalitetu financijskog izvještavanja te nagrađuju li ona poduzeća s većom kvalitetom i ...transparentnošću izvještavanja nižim troškovima financiranja. Naime, kvalitetno i transparentno izvještavanje omogućava vlasnicima i potencijalnim investitorima točnu procjenu budućih novčanih tijekova poduzeća te točnu procjenu vrijednosti potonjih i niži rizik donošenja pogrešnih investicijskih odluka. Jednako tako, kreditori mogu točnije utvrditi stvarnu kreditnu sposobnost i zaduženost poduzeća na temelju istinitih i fer financijskih izvještaja. Sukladno s time, pretpostavlja se da će kreditori i vlasnici nagraditi ona poduzeća koja imaju kvalitetnije financijsko izvještavanje nižim troškom financiranja. Istraživanje je provedeno na uzorku poduzeća koja listaju svoje vrijednosne papire na tržištu kapitala u sedam zemalja jugoistočne Europe. U obradi rezultata koristili su se modeli višestruke regresije, koji pokazuju kako na području zemalja jugoistočne Europe kvaliteta financijskog izvještavanja utječe na smanjenje dužničkih, no ne i vlasničkih troškova financiranja.
