Demokratske države nastoje svojim mnogim politikama, programima i paketima suzbiti korupciju u što većoj mjeri. Ipak, nisu sve demokracije jednako uspješne u tom zadatku. Faktori koji utječu na ...razinu korupcije u značajnoj mjeri variraju od države do države, no valja pronaći barem osnovnu poveznicu država s visokom razinom korupcije koja će ih razlikovati od država u kojima je razina korupcije niska. Namjera je ovoga rada otkrivanje moguće povezanosti između duljine trajanja demokratskoga „staža“ i korupcije. Ispitat će se teza jesu li države koje su nedavno prošle kroz fazu demokratske tranzicije (te se njihove demokracije još konsolidiraju ili su se tek konsolidirale) podložnije korupciji. Istraživanje će potvrditi da u slučaju mladih demokracija prozor za koruptivna djelovanja postaje mnogo širi.
This paper shows the theoretical framework and the review of empirical evidence of the effect that corruption has on the socio-economic development. The main goals of this paper are: to present the ...possible origins of corruption, and to analyze the existing models to eliminate or at least to reduce corruption in the society. In the paper, it is argued that anticorruption models should also include the strategy for the development of the institutional infrastructure that will change the perception of the members of the society about corruption as an unacceptable model of behavior. PUBLICATION ABSTRACT
This article addresses the issue of corruption diagnostics. It analyses the existing approaches to measure corruption, namely the perception-based approach, the experience-based approach, the ...tracking approach and the legal statistics approach. The article discusses the possibilities and difficulties that measuring of corruption presents and offers global and national examples to illustrate that. It also addresses in greater detail corruption research carried out in Lithuania. Finally, the article presents the summary of the insights made, discusses the challenges of corruption diagnostics and its possible solutions.
Odnos transatlantske zajednice prema Zapadnom Balkanu (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija) u najmanju je ruku neodređen, ako ne i ambivalentan. Dok sve ...više raste utjecaj Rusije, Kine i Turske, posljednjih godina regija prolazi kroz možda najozbiljniju krizu nakon ratnih devedesetih godina 20. stoljeća. Nepostojanje jedinstvene strategije i efikasnog pristupa u integriranju preostaloga balkanskog područja u euroatlantske strukture posljedica je globalne recesije 2008. godine, koja je uvjetovala promjenu prioriteta i preraspodjelu odgovornosti u atlantskom savezništvu. Obamina administracija je 2011. najavila „strateški zaokret“ prema Pacifiku i Kini, te povlačenje s Bliskoga istoka i Srednje Azije; Sjeverna Afrika postaje interesnom sferom Francuske, koja ubrzo demonstrira svoju prisutnost rušenjem Gadafijevoga režima i intervencijom u Maliju; Ujedinjeno Kraljevstvo, kako se navodi u vladinoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji (HM Government, 2010), postaje nadležno za područje Perzijskoga zaljeva. Trusno područje Zapadnog Balkana, koje je od kraja rata u Hrvatskoj i BiH 1995. bilo u nadležnosti Sjedinjenih Država, prepušteno je Njemačkoj.
Polazeći od institucionalnih i financijskih pretpostavki borbe protiv korupcije, i prikaza dosadašnjih rezultata u borbi protiv korupcije, uključujući i statističke podatke o sudskim postupcima i ...presudama vezanim za to područje u zadnjih sedam godina, u radu se analiziraju neki rezultati relevantnih istraživanja percepcije korupcije u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na podatke u vezi s percepcijom korupcije i razinom (ne)povjerenja u institucije iz istraživanja provedenog u sklopu projekta „Socijalna stratifikacija i vrijednosne orijentacije u Hrvatskoj “ 2010. godine.
Sporedna novčana kazna dodatna je sankcija s naglašenim punitivnim
karakterom te se, unatoč njezinoj podzastupljenosti u hrvatskoj
pravnoj literaturi, u posljednjih nekoliko godina zamjećuje porast ...njezine
primjene u praksi hrvatskih sudova, čime je postavljen novi trend.
Istraživanjem provedenim analizom podataka Državnog zavoda za statistiku
i proučavanjem pravomoćnih presuda koje su donesene u predmetima
za kazneno djelo primanja mita koji su se vodili na četiri županijska
suda – u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu – u razdoblju od 2009.
do 2014. godine željeli su se utvrditi učestalost i kriteriji izricanja sporedne
novčane kazne te otkriti razlozi i okolnosti koji su relevantni za
njezino izricanje. U radu je zastupljen i komparativni pristup prikazom
uređenja zakonodavnih rješenja u Sloveniji i Njemačkoj radi spoznaje
načina regulacije (sporedne) novčane kazne, odnosno postojećih modela
i sustava njezina izricanja, tj. je li zastupljen klasični model, sustav
dani – novčana kazna ili možda neki treći model.
Rad donosi analizu čimbenika koji utječu na proces
provođenja reformi u Hrvatskoj, čime se nastoje identificirati
glavni razlozi dosadašnjeg (ne)uspjeha u provođenju
reformi. Istraživanje se u ...najvećoj mjeri fokusira na ulogu
političkoga sustava, posebno fragmentacije vlade kao jedne
od ključnih karakteristika razmjernog izbornog sustava te na
klijentelizam. Osim političkih varijabli, u analizu su uključene
i ekonomske varijable. Dobiveni rezultati pokazuju da su
reforme u Hrvatskoj implementirane tijekom kriza, da
koalicijske vlade nisu sklone provođenju reformi te da su
klijentelizam i korupcija znatna zapreka provođenju reformi.
Nadalje, rezultati upućuju na značajnost političkih ciklusa, uz
usporavanje reformske aktivnosti s približavanjem izbora.
Dobivenim rezultatima rad pridonosi sadašnjim
istraživanjima političke ekonomije reformi u
postsocijalističkim zemljama.
Najveći je problem samo definiranje korupcije. Svaki građanin, svaki
politički sustav i svaka politička nomenklatura u nekome povijesnom
razdoblju definiraju korupciju na svoj način.
Polazište je rada tvrdnja pape Franje kako je politika častan oblik djelotvorne milosrdne ljubavi. Temeljem te tvrdnje, logički je zaključiti kako je samo vjerodostojno poštena osoba prikladna za ...politiku. Političari u svojem govoru i djelovanju moraju biti časni ljudi, a ne pokvareni, kako bi se mogli vjerodostojno zauzimati i promicati opće dobro. Pokvareni političari nemaju za cilj dobro građana, nego isključivo vlastite interese pa time stvaraju u cijelom društvu ozračje nepoštenja, koje se na društvenoj razini očituje kao grešne strukture. Istina je, postoje brojne zapreke njihovu poštenomu djelovanju. Ipak, to ih ne oslobađa obveze poštenja u zvanju političara.
Pope Francis, in quoting the social teaching of the Church in Cesena, Italy, affirms that politics is “a very honourable form of charitable love”. Based on this claim, it is logical to conclude that only an honest and credible person is suited for politics. It is imperative that politicians, both in their speech and in their actions, be honourable and in no way morally corrupt in order that they may become engaged for and promote the common good. Depraved politicians do not have as their goal the good of citizens, but rather only their own interests, and so they create an atmosphere of dishonesty in all of society. On the societal level this is manifested in the form of sinful structures. In truth, there exist numerous obstacles to honourable activity, still, this fact does not exempt politicians from their obligation to be honest in their vocation as politicians.
PDF
