Uvidom u recentnu literaturu i relevantnu etnološku građu, ovaj rad za cilj ima prikazati tradiciju i običaje ljelja/kraljica iz Gorjana. Riječ je o ophodima djevojačkih povorki kroz seoske sredine ...te izvođenju plesnih i pjevnih koreografija karakterističnih za područje Slavonije, ali i neke druge europske lokalitete. Proljetni ophod ljelja/kraljica iz Gorjana ima dugu tradiciju i smatra se da je, u odnosu na druga mjesta, u Gorjanima običaj dobro očuvan i dokumentiran te je uvršten na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Postoji niz različitih teorija o porijeklu običaja ljelja/kraljica , no još nema potpuno provjerenoga odgovora na pitanje o porijeklu i značenju običaja. Kada je riječ o običaju ljelja/kraljica iz Gorjana, razlikujemo dva razdoblja, prvo do 1966. godine i drugo od 2002. godine. Razlog leži u tridesetšestogodišnjoj stanci u izvođenju običaja te ponešto prilagođenoj izvedbi u današnjici. Za oživotvorenje i promociju ljelja/kraljica zaslužni su članovi Kulturno-umjetničkoga društva Gorjanac . KUD Gorjanac od 2006. godine kontinuirano uprizoruje ophod u mjestu, ali i diljem svjetskih pozornica. Uz sam običaj, simbol identiteta i prepoznatljivosti ljelja jest i njihovo narodno ruho s pripadajućim rekvizitima. Rad donosi podroban opis običaja, narodne nošnje i drugih specifičnosti ljelja/kraljica .
Looking into recent literature and relevant ethnological material, this paper aims to present the traditions and customs of “ljelje” – queens from Gorjani. It is about the processions of girls through rural areas and the performance of dance and song choreographies characteristic of Slavonia but also some other European localities. The spring procession of ljelje/queens from Gorjani has a long tradition, and it is considered that in Gorjani, compared to other places, the custom has been well preserved and documented, and it is included on the UNESCO representative list of the intangible cultural heritage of humanity. There are various theories about the origin of the ljelje/queens custom, but there is still no fully verified answer to its origin and meaning. Regarding the custom of ljelje/queens from Gorjani, we distinguish between two periods, the first until 1966 and the second after 2002. The reason lies in the thirty-six-year break in the performance of the custom and the slightly adapted performance in today's times. The credits for reviving and promoting the ljelje/queens go to the members of the cultural and artistic society “Gorjanac.” Since 2006, the society “Gorjanac” has been continuously staging performances in the village of Gorjani and on world stages. In addition to the custom itself, the symbol of identity and recognition of ljelje/queens is their folk costume with associated props. The paper brings detailed descriptions of customs, folk costumes, and other specificities of the ljelje/queens.
U članku je riječ o djevojačkim povorkama koje su se u sjeveroistočnoj Hrvatskoj o blagdanu Duhova povremeno održavale do pedesetih godina 20. stoljeća. Sudionice tih povorki najčešće su zvali ...kraljicama. Nakon spontanog života tog običaja kraljice su se preselile na folklornu pozornicu: postale su dio repertoara amaterskih folklornih društava i profesionalnog Ansambla narodnih pjesama i
plesova Lado, a pojavljuju se i u programima smotri folklora. Ovaj je članak nastao na temelju istraživanja i priprema za prikaz kraljica na zagrebačkoj 39. međunarodnoj smotri folklora 2005. godine.
Autor u radu upozorava na potrebu opreznoga pristupa dokumentima iz poljičke povijesti koji su prepisani i objavljeni u pojedinim časopisima ili radovima. U prilog tomu navodi nekoliko primjera. ...Primjećuje nadalje da je ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta, supruga Ludovika Anžuvinca, napisala u Zadru pismo hrvatskomu banu 3. studenoga 1383., a ne 3. studenoga 1333., kako se u historiografiji uglavnom navodi. To pismo se drži jednim od važnijih dokumenata iz poljičke povijest.i
Glazbeni prilog u ovom broju časopisa Bašćinski glasi preuzet je iz magistarskog rada Ante Jurčevića Transkripcija i analiza glazbene slike Sveta Cecilija fra Bernardina Sokola obranjenog u rujnu ...2023. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Riječ je o ranoj skladbi fra Bernardina Sokola koja je nastala 1913. godine za veliki tamburaški zbor, prije njegova formalnoga glazbenog obrazovanja. Objavljeni prilog je druga slika Kršćani u katakombama pjevaju »Zdravo Kraljice« (t. 35), Andante religioso, u kojoj je Sokol citirao gregorijanski napjev Zdravo Kraljice (Salve regina), kojega je ritmizirao u vodećoj dionici bisernice i harmonizirao u ostalim glasovima (t. 44-84). Gregorijanski pjevanje bit će trajno nadahnuće u njegovu stvaralaštvu.
Prigodom završetka kauze za beatifikaciju s. Jule Ivanišević i četiriju susestara Kćeri Božje ljubavi, koje su kao redovnice na Palama u toku Drugog svjetskog rata bile simbol katoličke vjere i zato ...ubijene 15. prosinca 1941., autor predstavlja kratku povijest sestarske crkve Kraljice sv. krunice u Sarajevu u kojoj su one položile redovničke zavjete. Crkvu je projektirao sarajevski arhitekt Josip Vancaš, izgradio poduzetnik Ludwig Jungwirth, posvetio ljubljanski biskup Anton B. Jeglič 1. listopada 1911. On je od 1882. do 1898. bio kanonik u Sarajevu te kroz to vrijeme duhovni asistent Kćeri Božje ljubavi i predavao je pedagogiju na Ženskoj učiteljskoj školi koju su sestre vodile. Kad su komunisti u svibnju 1945. preuzeli vlast, nacionalizirali su sestarske škole, a 6. lipnja 1949. i zgradu samostana tako da se 125 sestara i 15 novakinja našlo na ulici. Samo 4 sestre smjestile su se u bivšoj gospodarskoj zgradi samostana te su vodeći brigu o svojoj crkvi, u koju se na liturgiju okupljaju vjernici toga dijela Sarajeva, ostale na svojem povijesnom korijenu gdje ih je dovela utemeljiteljica u travnju 1882. Zahvaljujući domaćim i stranim dobrotvorima crkvu su popravljale 1971., 1982. i 2008. Kako je spaljena kapelica samostana na Palama iz kojega su sestre silom odvedene 11. prosinca 1941. , a njihova izmasakrirana tjelesa odgurnuta su niz rijeku Drinu u Goraždu dan nakon pogubljenja 15. prosinca 1941., vjernici ih ne mogu štovati na njihovu grobu nakon što budu beatificirane 24. rujna 2011. u Sarajevu. Zato sestre Kćeri Božje ljubavi žele crkvu Kraljice sv. krunice, u kojoj su Drinske mučenice položile redovničke zavjete i obavljale duhovne vježbe, preobraziti u njihovo svetište.
KRALJICE U AKADEMIJI Lozica, Ivan
Narodna umjetnost,
12/2000, Volume:
37, Issue:
2
Paper
Open access
Pošavši od opisa "inscenacije" običaja na proslavi 100-godišnjice
Akademije 1966. godine, autor sažima hrvatske i srpske
interpretacije kraljičkoga običaja te ga povezuje s pretkršćanskim
koledama i ...običajem biranja kralja, služeći se etnokoreološkim
izvorima i usporedbom sa slovačkim i češkim podacima. Iznova
razmatra tri inačice podrijetla kraljica (pripadnost staromu
slavenskom sloju, preuzimanje običaja od neslavenskog življa na
jugoistoku Europe i zajedničke praindoeuropske izvore). Ponajviše
se bavi problemom tumačenja odnosa mita i obreda/običaja
(posebno s obzirom na mit o androginu i na problem roda) te ulogom
znanstvenika u čuvanju tradicije.
PDF
