Sažetak
Za razliku od suvremenog duha, koji usmjerava osobu prema vlastitim potrebama, zadovoljenjima i željama. Logoterapija promatra osobu i njezin život kao zadatak. Čovjek nije pojedinac "za ...sebe" (prema Freudu, glavna unutarnja motivacijska snaga je "volja zadovoljstva" i "volja moći" prema Adleru), već biće smisla ili biće za nekoga ili nešto. Prema Franklu, svrha je definirana kao zadaci koje nam život postavlja u točan trenutak i u preciznoj situaciji. To su zadaci koji zahtijevaju odgovornu reakciju i specifično ostvarenje vrijednosti. Svaki od njih je jedinstven. Svaki pojedinac odgovoran je za zadatak i samo on može na njega odgovoriti na odgovoran način. U tom smislu, život se može promatrati kao lanac, čije su karike sami zadaci. Svaki pojedinac je jedinstven, s jedinstvenim ciljem u životu, koji se sastoji od pojedinačnih, podjednako jedinstvenih zadataka. Središte logoterapije je budućnost - zadaci i značenja. Utemeljitelj logoterapije je Viktor E. Frankl, koji je bio doktor medicine i doktor filozofije, te profesor neurologije i psihijatrije na Sveučilištu u Beču. Treća psihoterapeutska škola u Beču - logoterapija - temelji se na holističkom pristupu pojedincu, što znači da analizira osobu na fizičkoj, mentalnoj i duhovnoj razini. Duhovna dimenzija je, između ostalog, mjesto realizacije odgovornosti i slobode ili prostor ostvarenja stvarnih mogućnosti i zadataka. Egzistencijalna kriza, egzistencijalni vakuum i noogene neuroze pitanja su i mentalni problemi koji potječu iz duhovne dimenzije. To znači ne shvatiti i propasti u životu kao zadatak. Empirijski dio istraživanja, koji se temelji na LOGO-testu psihometrijskom instrumentu, provedenom na dvjesto ispitanika, dao nam je rezultate da je čak 24 posto ispitanika u različitim psihičkim tegobama i ozbiljno egzistencijalno ugroženo. Rad ističe najproblematičnija područja i uzroke takvih psihičkih tegoba. Pandemija COVID-19 samo je produbila i otkrila ovu krizu smisla.
PDF