Abstract Introduction Arterial hypertension (AH) and type 2 diabetes (T2D) represent a significant burden for the public health system, with an exceptionally high prevalence in patients aged ≥65 ...years. This study aims to test the acceptability, clinical effectiveness, and cost-effectiveness of telemonitoring in elderly patients with AH and T2D at the primary care level. Methods A m ulti-centre, prospective, randomized, controlled t rial w ill be conducted. Patients a ged ≥ 65 y ears with AH and T2D will be randomized in a 1:1 proportion to a mHealth intervention or standard care group. Patients in the intervention group will measure their blood pressure (BP) twice weekly and blood glucose (BG) once monthly. The readings will be synchronously transmitted via a mobile application to the telemonitoring platform, where they will be reviewed by a general practitioner who will indicate changes in measurement regimen or carry out a teleconsultation. The primary endpoint will be a change in systolic BP (SBP) and glycated haemoglobin (HbA1c) relative to standard care up to 12 months after inclusion. Secondary endpoints will be a change in other observed clinical variables, quality-of-life indexes, and costs. Expected results Telemonitoring will be an acceptable method of care associated with significant reductions in SBP and HbA1c levels and an increase in quality-of-life indexes in the intervention group. However, the cost-effectiveness threshold (incremental cost-effectiveness ratio below €25,000/quality-adjusted life year) might not be reached. Conclusion This study will provide new evidence for scaling up telemonitoring network at the primary care level and modifying telemonitoring protocols to achieve the best clinical and cost-effective outcomes.
We assessed the prevalence and socioeconomic and behavioural correlates of hypertension in the young to middle-aged population of Albania, a transitional post-communist country in the Western ...Balkans. We analysed a sample of 2,837 men and 3,580 women aged 15 to 49 from the 2008/2009 Albanian Demographic and Health Survey. Hypertension was defined as SBP≥140 mm Hg, or DBP≥90 mm Hg, or if the subjects were under treatment for hypertension. Data on demographic and socioeconomic characteristics and behavioural factors were also collected. Logistic regression was used to assess the association of hypertension with covariates. Hypertension was significantly higher among men (27.3 %) than women (20.0 %), and significantly increased with age. The harmful effect of excessive weight and obesity on hypertension was stronger among women than among men and this effect increased with age, especially in women. Smoking and alcohol were risk factors for hypertension in men, but not women. Education had a protective effect on hypertension in women but not in men.
Ovaj rad istražuje prisutnost te socioekonomske i bihevioralne korelate hipertenzije u populaciji Republike Albanije, tranzicijske postkomunističke zemlje na zapadu Balkanskoga poluotoka. Obradili smo uzorak od 2837 muškaraca i 3580 žena u dobi od 15 do 49 godina iz Albanskog demografskog i zdravstvenog istraživanja (2008./2009.). Hipertenzija je definirana kao sistolički tlak >140 mm Hg, ili dijastolički tlak ≥90 mm Hg, ili ako su se ispitanici liječili od hipertenzije. Prikupljeni su i podaci o demografskim i socioekonomskim obilježjima te bihevioralnim čimbenicima. Za procjenu povezanosti hipertenzije i kontrolnih varijabli korištena je logistička regresija. Hipertenzija je bila značajno viša među muškarcima (27,3 %) nego među ženama (20,0 %) i njena se učestalost značajno uvećavala s dobi. Štetni učinak prekomjerne težine i pretilosti na hipertenziju bio je snažniji u žena nego u muškaraca te se također povećavao s dobi, pogotovo u žena. Pušenje i alkohol bili su faktori rizika u muškaraca, ali ne i u žena. Obrazovanje je imalo zaštitni učinak na hipertenziju u žena, ali ne i u muškaraca. Državna tijela trebala bi osmisliti preventivne programe za borbu protiv prekomjerne težine/pretilosti i hipertenzije.
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti razlike između dviju skupina studenata, onih koji dnevno
provode do tri sata i onih koji provode više od tri sata u sjedilačkom načinu, u odnosu na
vrijednosti ...krvnog tlaka, frekvenciju srca i indeks tjelesne mase. U ovom istraživanju sudjelovalo
je 129 nasumično odabranih studenata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sjedilački
način života procijenjen je na temelju pitanja iz Međunarodnog upitnika o tjelesnoj aktivnosti.
Postavljeno je sljedeće pitanje: Unazad 7 dana, koliko ste vremena provodili sjedeći tijekom
jednog radnog dana?. Odgovori su razvrstali ispitanike u dvije kategorije sjedilačkog načina
života, „do tri sata“ i „više od tri sata“. Krvni tlak (dijastolički i sistolički), kao i broj otkucaja
srca mjereni su OMRON-ovim digitalnim tlakomjerom. Studenti koji su izjavili da provode
više od tri sata sjedeći statistički su imali veće vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (p < 0,010),
dijastoličkog krvnog tlaka (p < 0,001) i frekvencije otkucaja srca (p < 0,024). Rezultati pokazuju
da sjedilački način života utječe na broj otkucaja srca u mirovanju i krvni tlak, što se odražava na
druge organske sustave i u konačnici utječe na kvalitetu života i opće zdravlje.
To assess health risks in agricultural workers associated with environmental exposure to pollutants released from a petroleum refinery and from traffic, we performed a cross-sectional study that ...included 119 randomly selected subjects divided in two groups. Group 1 included 60 agricultural workers living in a rural community near the petroleum refinery and a motorway overpass, whereas Group 2 consisted of 59 agricultural workers performing similar activities and living in a rural community with no exposure to industrial and traffic pollutants. Risk assessment included a questionnaire, blood pressure measurement, spirometry, laboratory tests, and toxicological analysis. The groups showed a similar prevalence of health problems, with exception of muscle pain in the extremities, headache, and fatigue, which were significantly more common in Group 1. Diastolic blood pressure was higher in Group 1, but not significantly (p=0.057). The same is true for blood carbon monoxide. Significantly higher in Group 1 were blood haemoglobin (p=0.001) and blood lead (p<0.001). Serum cholinesterase activity was similar in both groups. Our findings indicate the need of regular medical exams, ambient monitoring and environmental impact assessment in agricultural population in order to detect individuals at risk and to institute adequate preventive measures.
Cilj je ovoga presječnog ispitivanja bio ocijeniti zdravstveni rizik u 119 nasumce izabranih poljoprivrednih radnika povezan s izloženosti onečišćivačima čiji su izvori rafinerija nafte odnosno promet. Prva skupina ispitanika obuhvatila je 60 poljoprivrednika s prebivalištem u Miladinovcima, u blizini rafinerije nafte i nadvožnjaka autoceste, dok je druga skupina obuhvatila 59 poljoprivrednika iz Creševa, koji su obavljali slične djelatnosti, ali nisu bili izloženi industrijskim i prometnim onečišćivačima. Ocjena rizika obuhvatila je odgovore na upitnik, krvni tlak, spirometriju te nalaze laboratorijskih i toksikoloških pretraga. Obje su skupine iskazale podjednaku prevalenciju zdravstvenih tegoba, a izuzetak je značajno veća učestalost boli u mišićima, glavobolje i umora u skupini iz Miladinovaca. Dijastolički krvni tlak i ugljikov monoksid u krvi također su bili viši u ovoj skupini, ali se nisu značajno razlikovali od skupine iz Creševa (p=0,057). Značajno više u skupini iz Miladinovaca bile su međutim razine hemoglobina (p=0,001) i olova u krvi (p<0.001). Aktivnost kolinesteraza u serumu bila je podjednaka u obje skupine. Naši rezultati upućuju na štetno djelovanje izloženosti onečišćivačima iz naftne rafinerije i prometa u poljoprivrednika te na potrebu za redovitim liječničkim pregledima radi prepoznavanja ugroženih pojedinaca te za uvođenjem odgovarajućih preventivnih mjera.
Liječiti ili ne visoko normalan krvni tlak? Galešić, Krešimir; Božić, Borka; Durlen, Ivan
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
12/2007, Volume:
16, Issue:
2_Hipertenzija
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Vrijednosti sistoličkoga krvnog tlaka od 130 do 139 mmHg te dijastoličkog od 85 do 89 mmHg smatraju se visoko normalnim krvnim tlakom. Već se duže vrijeme raspravlja treba li bolesnike s visoko ...normalnim krvnim tlakom medikamentno liječiti. Odgovor su dali Europsko društvo za hipertenziju i Europsko kardiološko društvo 2007. godine kada su objavljene smjernice za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. Po smjernicama, medikamentno liječenje visoko normalnoga krvnog tlaka ovisi o ukupnome kardiovaskularnom riziku (ostali rizični čimbenici, druge bolesti), pa se tako intervencija kod bolesnika s visoko normalnim krvnim tlakom kreće od promjene životnih navika do medikamentne terapije. Rezultati novih studija (TROPHY, PHARAO) govore u prilog medikamentnom liječenju bolesnika s visoko normalnim krvnim tlakom, ali su potrebna daljnja istraživanja.
Babezioza predstavlja značajnu bolest domaćih i divljih životinja uzrokovanu protozoama roda Babesia. Cilj je istraživanja bio usporediti vrijednosti arterijskog krvnog tlaka u zdravih pasa, pasa ...oboljelih od nekompliciranog i pasa oboljelih od kompliciranog oblika babezioze uzrokovane vrstom Babesia canis. Dodatni je cilj bio utvrditi doprinosi li hipotenzija razvoju kompliciranog oblika babezioze i utječe li na ishod bolesti. Istraživanje je obuhvatilo 50 pasa koji su bili podijeljeni u dvije skupine: zdrave pse (20 pasa) i pse prirodno zaražene vrstom B. canis (30 pasa). Skupina prirodno inficiranih pasa dodatno je bila podijeljena na dvije podskupine: skupinu pasa oboljelu od kompliciranog oblika (12 pasa) i skupinu pasa oboljelu od nekompliciranog oblika (18 pasa). Babezioza je dokazana nalazom parazita u razmascima periferne krvi obojenima po Romanowskom. Istraživanje je pokazalo da psi oboljeli od babezioze imaju niži arterijski krvni tlak (sistolički arterijski tlak = 120 ± 96,76, dijastolički arterijski tlak = 68 ± 59,1, srednji arterijski tlak = 83 ± 65,08) u odnosu na zdrave pse (sistolički arterijski tlak = 145 ± 44,02; dijastolički arterijski tlak = 92 ± 32,96; srednji arterijski tlak = 106 ± 22,38). Arterijski krvni tlak bio je viši u pasa oboljelih od nekompliciranog oblika babezioze (sistolički arterijski tlak = 162 ± 51,96, dijastolički arterijski tlak = 95 ± 48,38, srednji arterijski tlak = 116 ± 41,33) u odnosu na zdrave pse (sistolički arterijski tlak = 145 ± 44,02; dijastolički arterijski tlak = 92 ± 32,96; srednji arterijski tlak = 106 ± 22,38), i nizak u pasa oboljelih od kompliciranog oblika babezioze (sistolički arterijski tlak = 90 ± 69,38, dijastolički arterijski tlak = 48 ± 15,86, srednji arterijski tlak = 60 ± 22,38) u odnosu na pse oboljele od nekompliciranog oblika babezioze (sistolički arterijski tlak = 162 ± 51,96, dijastolički arterijski tlak = 95 ± 48,38, srednji arterijski tlak = 116 ± 41,33). Rezultati istraživanja potvrđuju da je hipotenzija prisutna u pasa oboljelih od kompliciranog oblika babezioze uzrokovanog vrstom Babesia canis. Serijska mjerenja arterijskog krvnog tlaka potrebna su kako bi se mogao procijeniti utjecaj promjena arterijskog krvnog tlaka na tijek i ishod bolesti.
Tjelesna vježba u ljudi uzrokuje promjene u intraokularnom tlaku, ovisno o vrsti i intenzitetu opterećenja. cilj ovog istraživanja bio je procijeniti varijacije intraokularnog tlaka i arterijski ...krvni tlak u pasa podvrgnutih tjelesnoj aktivnosti na pokretnoj traci. Trideset pasa izloženo je tjelesnoj aktivnosti koja se sastojala od hodanja (15 minuta), trčanja u formi kasa (20 minuta) i hodanja (10 minuta). Za svakog su psa zabilježeni intraokularni tlak, krvni tlak i srčani puls prije početka aktivnosti, odmah nakon završetka aktivnosti i 20 minuta nakon oporavka. Dvosmjerna analiza varijance za ponovljena mjerenja pokazala je znakovit učinak vježbe na pokretnoj traci (P ≤ 0,01) na intraokularni tlak, srčani puls i dijastolički krvni tlak. Nije bilo znakovitih promjena u sistoličkom krvnom tlaku. Intraokularni tlak i dijastolički krvni tlak znakovito su se smanjili za vrijeme oporavka i bili u znatnoj korelaciji. Srčani puls bio je znakovito niži za vrijeme oporavka. Iako mehanizam koji utječe na smanjenje intraokularnog tlaka nije sasvim jasan, rezultati pokazuju da je on u čvrstoj vezi s promjenama arterijskog krvnog tlaka.
Cilj istraživanja bio je istražiti utjecaj trajanja šećerne bolesti (ŠB), metaboličkih rizičnih čimbenika i bubrežne funkcije
na razvoj katarakte u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2 (ŠB2). Ovo ...presječno istraživanje je uključilo 107 bolesnika sa ŠB2
(67 muškaraca/40 žena). Bubrežna funkcija je procijenjena određivanjem glomerularne filtracije (GF) i omjerom albumin/
kreatinin (A/K) u urinu. Bolesnici su prema LOCS III bili podijeljeni u tri skupine: sk. 1 - bolesnici s prozirnom očnom
lećom (n=16), sk. 2 - bolesnici s početnom kataraktom (n=74) i sk. 3 - bolesnici s nezrelom kataraktom (n=17). Bolesnici u
sk. 3 imali su značajno duže trajanje ŠB (17.12±6.38 vs. 10.81±4.09 godina; p=0.004) i granično viši HbA1c (7.11±1.41 vs.
6.38±0.83%; p=0.057) nego oni u sk. 1. Dijastolički krvni tlak (DKT) bio je značajno viši (90.94±15.41 vs. 76.47±6.32
mmHg; p=0.002), a procijenjena GF značajno niža (53±18 vs. 72±12 mlmin-11.73m-2; p=0.017) u sk. 3 nego u sk. 1. Logistička
regresija je utvrdila da su DKT (AOR=1.06, 95%CI 1.00-1.12, p=0.039) i GF (AOR=3.02, 95%CI 1.07-8.49, p=0.034)
povezani s razvojem katarakte u ŠB2 čak i nakon standardizacije rezultata za trajanje ŠB i HbA1c. Rezultati ovog istraživanja
su pokazali da bubrežna funkcija ima važnu ulogu u razvoju katarakte u ŠB2.
Prema sadašnjim spoznajama utjecaj pojedinih sastavnica arterijskog tlaka na pojavu hipertrofije lijeve klijetke (HLK) je različit. Željeli smo ispitati koja pojedina sastavnica arterijskog tlaka ima ...najveći učinak na geometrijski tip/stupanj HLK. U istraživanje je bilo uključeno 192 bolesnika (87 muškaraca) u dobi od 43-80 godina (prosječne starosti 68 godina) s hipertenzijom i HLK. Bolesnike smo podijelili u tri skupine prema tipu hipertrofije (koncentrična, ekscentrična i asimetrična) i tri podskupine prema stupnju hipertrofije (blaga, umjerena i teška). Svakom boesniku je mjeren krvni tlak, učinjena je elektrokardiografija i ehokardiografija. U obzir je uzeta antihipertenzivna terapija i trajanje prethodnog liječenja. Tlak pulsa je bio značajno viši u bolesnika s koncentričnom HLK nego u onih s ekscentričnom i asimetričnom HLK (p=0,029), no bez statistički značajne razlike među ovim vrijednostima. Tlak pulsa je rastao sa stupnjem HLK (ne značajno, p=0,217). Sistolički tlak se nije značajno razlikovao među ispitivanim skupinama (p=0,177). Zaključili smo da je tlak pulsa imao najveći učinak na geometriju lijeve klijetke, osobito na koncentrični tip.
PDF
