Gradska kultura u djelima Jurja Habdelića Nikolić, Zrinka
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
03/2002, Volume:
19
Paper
Open access
Na osnovu djela Jurja Habdelića, osobito knjige Pervi otcza nassega Adama greh, istražuje se narodna kultura, osobito gradska, sjeverozapadne Hrvatske u sedamnaestom stoljeću. Istraživanjem načina ...stanovanja, mode, kuhinje, zabave i pučkog vjerovanja, dolazi se do zaključka o kulturnoj interakciji "viših" i "nižih" slojeva te uspostavljanja nove suprotnosti gradske nasuprot seljačkoj kulturi.
Glavna svrha ovoga rada jest utvrditi i analizirati najčešće teme kojima se bave uključene bibliografske jedinice koje donosi Bibliografija časopisa Ethnologica Dalmatica: 1992.-2022. te odrediti ...doprinos časopisa hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji. Osnovna metoda korištena u istraživanju je kvantitativna analiza sadržaja. Sadržajna analiza Ethnologice Dalmatice provedena je na odabranom uzorku od 229 radova iz Bibliografije, razvrstanih prema kategorizaciji članaka koja se koristi u ovome časopisu, i to dodjeljivanjem predmetnih odrednica svim uključenim jedinicama analize.
Sociologija se bavi velikim brojem društvenih fenomena što je često dovodi do granica drugih znanstvenih područja, te je stoga poseban naglasak u ovom radu na iskazivanju nekih složenijih ...interdisciplinarnih tema (globalizacija, nasilje u masovnim medijima, školi i sportu) kao i na označivanju specifičnih sociologijskih i sociologiji srodnih znanstvenih disciplina (socijalna ili kulturna antropologija, studije roda i spola, feminizam, kulturalni studiji). U radu je tematiziran odnos sociologije kao znanosti i sheme za sociologiju unutar Univerzalne decimalne klasifikacije. Izložen je način na koji se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici rješavaju problemi klasificiranja višepredmetnih i interdisciplinarnih djela za koja ne postoje oznake i navedene značajke pojedinih znanosti, znanstvenih područja i disciplina koje predstavljaju problem kod klasificiranja.
Autorica raspravlja o raznim nazivima za znanost što se bavi kulturom ljudskih zajednica, osobito nazivima etnologija i (socio)kulturna antropologija. Nastali su povijesno kao posljedica različitoga ...shvaćanja znanosti u njezinome formativnom razdoblju, razlika u institucionalizaciji znanosti u pojedinim državama, te kao posljedica različitoga društveno-političkoga konteksta u kojemu se u svakoj državi rađala znanost o kulturi. Istodobno, autorica raspravlja o mjestu i ulozi te nazivu znanosti o kulturi u Hrvatskoj. Predlaže da se tradicionalni naziv - etnologija - rastavnim veznikom poveze sa suvremenim nazivom - (socio)kulturna antropologija, označujući time teorijske pomake do kojih je u struci došlo u posljednjih dvadesetak godina
Antropologija je po svom temeljnom određenju (koje se odražava i u njezinom nazivu) znanost o čovjeku. Budući da čovjek porijeklom pripada svijetu prirode, dok vlastitim povijesnim razvojem stvara ...svijet društva - stoga također antropologija u Sebi nužno sadrži dvojno usmjerenje: kao prirodna antropologija obuhvaća znanstveno istraživanje čovjekovog prirodnog/tjelesnog biča, dok kao društvena (kulturna) antropologija obuhvaća znanstveno istraživanje čovjekovog društvenog/duhovnog bića.
