Članak obrađuje pitanje aktualnosti »stare« političke teologije njemačkog jurista Carla Schmitta koja, upriličena kao »sociologija juridičkih pojmova«, a potom i kao »stasiologija«, potkrjepljuje ...njegovu decizionističku teoriju države i realpolitičku teoriju međunarodnih odnosa. Autor se u tome ponajprije oslanja na znanstveni rad istaknutog hrvatskog politologa Davora Rodina, koji se i sam dotaknuo iste teme prije više od trideset godina. Uz Rodinovu raščlambu Schmittove kritike liberalne demokracije, posebna pozornost se posvećuje problemu legitimnosti liberalno-demokratskog političkog poretka te važnosti proceduralne uspostave političke vlasti uslijed nesumjerljivosti teorije i prakse. Uvažavajući Rodinov argument da stremljenje k političkoj transcendenciji, to jest, poistovjećivanju »auctoritas« u »potestas«, vodi uspostavi totalitarne države, ovaj članak propituje kako liberalna demokracija danas i u budućnosti može osigurati vjerodostojnost u očima javnosti ponad tek zakonske zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda. Ujedno, zagovara aktualnost nove političke teologije Johanna Baptista Metza, koja obrazlože mjesto vjere u svijetu bez nijekanja humanističkog duha i postignuća novovjekovlja.
The article addresses the relevance of the political theology of the German jurist Carl Schmitt, which, formulated as »the sociology of legal concepts«, and also as »stasiology«, underpins his decisionist theory of the state as a plebiscitary democracy and Realpolitik theory of international relations. The author primarily relies on the scientific work of prominent Croatian political scientist Davor Rodin, who himself wrote on the same topic more than thirty years ago. Alongside Rodin’s analysis of Schmitt’s critique of liberal democracy, special attention is paid to the problem of the legitimacy of the liberal-democratic political order and the importance of the procedural formation of government due to the incommensurability of theory and practice. Acknowledging Rodin’s argument that striving for political transcendence, that is, conflating auctoritas with potestas, leads to the establishment of the totalitarian state, this article questions how liberal democracy today and in the future can secure its legitimacy in the eyes of the public beyond purely legal protection of human rights and civil liberties. At the same time, it argues in the favour of the new political theology of Johann Baptist Metz, which tries to explain the relationship of the faith to the world without denying the humanistic spirit and achievements of the modern age.
The way in which the Republic of Croatia founds the legitimacy of judiciary duties and thereby enhances the rule of law is analyzed in this paper. It is aimed in particular at the legitimacy of ...administrative judges upon resolving administrative disputes and passing judgements. To this aim, the independence of administrative judges is considered as well as the mechanisms to which the independence of judicial powers contribute. Then, the way judges are appointed is analyzed, which results in whether citizens can trust the judges’ expertise and moral values. Also analyzed is the mechanism for establishing the expertise of judges through evaluating judges' implementation of duties. Finally, the legitimacy of administrative judges' decisions is also considered through the composition of the court in first instance administrative judicial decisions and through the trust given by citizens in the resolution of administrative disputes according to the individual judge. How administrative court judges in the Republic of Croatia are appointed and assessed in the same way as judges of other regular or specialized courts and how the question of independent implementation of judicial duties correlates regardless of the court wherein the judge is appointed for judicial duty make up a large part of the conclusions related to all judges in the Republic of Croatia. This paper therefore in some way exceeds the very problem area of rule of law and administrative judge legitimacy.
U radu se analizira na koji način Republika Hrvatska uspostavlja legitimnost sudačke dužnosti i tako jača vladavinu prava. Rad je posebno usmjeren na legitimnost upravnih sudaca pri rješavanju upravnih sporova i izricanju upravne pravde. U tu svrhu posebno se razmatra neovisnost upravnih sudaca te mehanizmi koji doprinose neovisnosti sudbene vlasti uopće. Zatim se analizira način imenovanja sudaca, slijedom čega se zaključuje mogu li građani imati povjerenje u njihovu stručnost i moralne vrijednosti. Analizira se i mehanizam utvrđivanja stručnosti rada sudaca, kroz vrednovanje obavljanja sudačke dužnost. Konačno, legitimnost upravnosudskih odluka razmatra se i kroz sastav suda u prvostupanjskom upravnosudskom odlučivanju te kroz vjeru koju građanima daje rješavanje upravnih sporova po sucu pojedincu. Kako se suci upravnih sudova u Republici Hrvatskoj imenuju i ocjenjuju na isti način kao i suci drugih redovitih ili specijaliziranih sudova te kako pitanje neovisnosti obavljanja sudačke dužnosti korelira bez obzira na sud u kojem je sudac izabran na sudačku dužnost, velik dio zaključaka odnosi se na sve suce u Republici Hrvatskoj, čime ovaj rad na neki način nadilazi samu problematiku vladavine prava i legitimnosti upravnih sudaca.
Starting from the political science definition of penal policy as the administering of punishment on subjects related to political power and the organization of the state order, this work seeks to ...provide a contribution to the reconstruction of organized violence and punishment linked to the apparatus of coercion and crimes on the territory of the Republic of Serbian Krajina, a political order established by rebel Serbs in Croatia in the period between 1991 and 1995. The work has two primary functions, historiographical and that of political science. In addition to the analysis of the regulatory and institutional frameworks that were supposed to govern the criminal justice system, this paper empirically reconstructs the work of formal and informal institutions of the Krajina’s penal policy and its “rhythm of crime” on the basis of published sources. The obtained discursive data is interpreted in terms of political theory in order to reconstruct a picture of the relationship between political order and punishment in the observed space and time. Instead of controlling violence and implementing rational punishment, the political order, by its instability and production of political violence, further undermined the loyalty of the population subjected to it.
In this text, consequences of the Croatian referendum for the EU held on January 22, 2012 are analyzed from various standpoints and from the angle of the controversy which it caused in the public, ...but also in the expert and scientific discourse in Croatia. The author first discusses the holding of the referendum in the context of its date-setting, which brought about a dispute between the government and the opposition and a part of the Eurosceptic public. Second, controversy arose regarding participation in the referendum, which is approached here in the context of irregularity accusations. Third, there is the issue of the referendum's legality and legitimacy, and the author draws a comparison with referenda held in other accession countries - not only in the fifth round of enlargement with post-communist and Mediterranean countries, but also in other countries where the referendum did not have a positive outcome. Relying on the available facts and variable analysis related to the referendum, the author then asserts that the Croatian referendum for the EU was undoubtedly successful, that its results, both with regard to the participation and the outcome, were even better than in many post-communist countries of the fifth enlargement. Finally, the reasons for the tardiness of Croatia's EU accession in contrast to the other Middle-European and Eastern-European countries and Slovenia are analyzed. It is viewed as a consequence of wrong political estimations and decisions. The author also focuses on the informational and educational deficit regarding the EU in Croatia, and finds that the Croatian citizens are poorly informed on the EU because of specific decisions of the government. Still, the result of the referendum met with positive reactions of EU political bodies and the member states, which opens up the process of ratification in other EU countries that should lead to full membership of Croatia in the EU on July 1, 2013. PUBLICATION ABSTRACT
Nova Evropa i javni um Mladenović, Ivan
Političke perspektive (Beograd ),
05/2018, Volume:
6, Issue:
1-2
Journal Article
Open access
U ovom radu bavimo se pitanjem određenja adekvatne koncepcije legitimnosti za Evropsku uniju. Zastupamo stanovište da u tom pogledu odlučujuću važnost ima ideja javnog uma, kako ju je formulisao Džon ...Rols. Rols je smatrao da ideja javnog uma ima svoju ulogu kako na domaćem planu ustavnih demokratija tako i na međunarodnom planu. Mi ćemo, polazeći od Rolsovih stavova, nastojati da formulišemo adekvatnu koncepciju javnog uma za Evropsku uniju. Ipak, za razliku od Rolsa, koji u međunarodnom kontekstu prvenstveno govori o narodima, argumentovaćemo da osnovu javnog uma Evropske unije treba da čini koncepcija slobodnih i jednakih građana.
Neuspješna europeizacija hrvatske mjesne samouprave Manojlović Toman, Romea; Vukojičić Tomić, Tijana; Koprić, Ivan
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske,
07/2019, Volume:
10, Issue:
1
Journal Article, Paper
Open access
Europski upravni prostor leži na dvjema
skupinama ljudskih prava. Prva promoviraju demokratsku otvorenost i
participaciju građana te jačaju ulaznu legitimnost javne uprave, dok se druga
odnose na ...dobro javno upravljanje i jačaju izlaznu legitimnost uprave. Povelja
o temeljnim pravima koja je sastavni dio Lisabonskog ugovora na snazi od 2009.
daje nužnu pravnu osnovu obiju skupina ljudskih prava. Rad se bavi pitanjem uloge
mjesne samouprave u jačanju EU-standarda otvorenosti, participacije i dobrog
upravljanja. Obrađuju se dva istraživačka pitanja: a) koja
je pravna, a koja stvarna uloga mjesne samouprave u Hrvatskoj, b) može li ona
doprinijeti jačanju ulazne ili izlazne legitimnosti poretka. Analiziraju se opći akti izabranih
gradova o mjesnoj samoupravi te sadržaj internetskih stranica mjesnih odbora
svih hrvatskih gradova. Slijedeći kategorizaciju koju su postavili Hlepas i
drugi (2018.), uz nadopunu u skladu s hrvatskim okolnostima, analiziraju se uloge
hrvatske mjesne samouprave. Na osnovi nalaza i odabranih komparativnih
iskustava interpretira se trenutačno stanje hrvatske mjesne samouprave te se
formuliraju preporuke za unaprjeđenje.
The European administrative space is
based on two groups of human rights. The
first promotes democratic openness and citizen participation, and strengthens
the input legitimacy of public administration, while the other relates to good
public governance and strengthens the output legitimacy of public
administration. The Charter of Fundamental Rights,
which forms an integral part of the Lisbon Treaty in force since 2009, provides
the necessary legal basis for both groups of human rights. The paper deals with
the question of the role of sub-municipal government in strengthening the EU's
standards of openness, participation and good governance. Two research
questions are analyzed: a) what is the legal and actual role of sub-municipal
government in Croatia; and b) can it contribute to strengthening the input or
output legitimacy of public administration? The general acts of sub-municipal
government in selected cities and the contents of the websites of the
sub-municipal governments of all Croatian cities are analyzed. Following the
categorization by Hlepas et al. (2018), adapted to the Croatian circumstances,
the role of the Croatian sub-municipal government is analyzed. Based on the findings and selected comparative insights, the current state of
Croatian sub-municipal government is
interpreted and recommendations for improvement are formulated.
U raspravama o demokratskoj legitimnosti, Christianova se pozicija često shvaća monistički, kao jaka i uvjerljiva verzija pravičnog deliberativnog proceduralizma. Demokracija je tako shvaćena kao ...realizacija javne jednakosti u kolektivnom procesu odlučivanja. Njegova pozicija je neinstrumentalna, te kvaliteta odluka koje procedura donošenja odluka proizvodi ni na koji način ne utiječe na njezinu legitimnost. U ovom radu tvrdim kako bi kvaliteta demokratskih odluka trebala biti bitan (iako ne odlučujuć) dio Christianove argumentacije. Posljedično, tvrdim da bi njegovo opravdanje demokracije trebalo biti (barem djelomično) instrumentalno. Razmatram četiri slučaja iz njegove knjige The Constitution of Equality kako bih pokazao da su ishodi demokratskih procedura zapravo veoma bitni za Christiana. Štoviše, tvrdim da su ishodi toliko bitni da bi, kada odlučujemo između dvije ili više pravičnih procedura odlučivanja, procedura koja proizvodi najbolje
ishode trebala biti smatrana legitimnom.
Moderne države pokazuju pluralizam etičkih, religioznih i filozofskih uvjerenja koja dovode u pitanje mogućnost jake identifikacije građana s političkom zajednicom. Upravo zbog ovih centrifugalnih ...tendencija, kao i raspada tradicionalnih sveza, moderne političke zajednice trebaju više solidarnosti kako bi mogle efikasno rješavati kompleksne probleme modernoga društva. Stalno raste teret političkog odlučivanja u modernim društvima, a istodobno se smanjuje njegov prostor s obzirom na tendenciju diferenciranja i izdvajanja adminstrativne i ekonomske sfere moći iz dispozicije politike. Postavlja se pitanje: Kako moderna društva mogu savladati ove izazove tako da povežu toleranciju i solidarnost, demokraciju i socijalnu kompleksnost? Kakve su kulturne pretpostavke i kakva institucionalna pravila nužna da bi se ovladalo ovim teškoćama? Kako je moguće u takvoj situaciji stvoriti političko jedinstvo i zadobiti legitimaciju djelovanja koja je nužna za normalno funkcioniranje političke zajednice? Na ovaj proces pluralizma modernih društava Rawls je dao odgovor i ponudio stanovita rješenja, koja autor prikazuje na sljedeći način: najprije prikazuje promjene Rawlsove pozicije koje nastupaju nakon Teorije pravednosti (1), zatim upozorava na neke motive kritika koje su ga potaknule na ovu promjenu (2), analizira koncepciju pravednosti kao pravičnosti (fairness) s obzirom na činjenicu pluralizma (3) te na kraju izlaže Rawlsove pojmove kojima se ostvaruju političko jedinstvo i legitimnost (4).
Polazište ovog članka je u tvrdnji da doktrina narodnog samoodređenja i dalje ostaje jedna od najparadoksalnijih, najkontroverznijih, ali istodobno i najuspješnijih doktrina, koja i dalje u velikoj ...mjeri doprinosi oblikovanju postojećeg međunarodnog sustava nacionalnih država. U članku se tvrdi da je ta doktrina, čija je namjera bila da sačuva mir i ljudsko dostojanstvo, uvijek bila u samom srcu mnogih sukoba. Ovaj članak analizira paradokse i kontroverze koji su sadržani u toj doktrini, počevši od napetosti između univerzalnosti doktrine narodnog samoodređenja s jedne, i posebnosti nekog konkretnog zahtjeva
za narodno samoodređenje neke nacionalne grupe s druge strane. Ti paradoksi i kontroverze odnose se na širok spektar pitanja: od političkih izazova i pitanja legitimnosti same nacionalne države, koja se na taj način stvara, do činjenice da je doktrina narodnog samoodređenja zapravo stvar međunarodne politike, a ne tek puko unutarnje, tj. nacionalno pitanje. Ne odbacujemo samu doktrinu samoodređenja, nego zaključujemo – u zadnjem (devetom) paradoksu – da se njena uspješnost ili neuspješnost ne smije mjeriti brojem država koje su nastale na taj način, nego u kojoj je mjeri ona uspješna u pretvaranju postojećih država u “sigurne kuće” za sve jasnije definirane nacionalne grupe.
PDF
