Cilj ovoga rada je opisati mogućnosti podizanja nasada tartufa te gospodarenje istim. U prvom dijelu rada opisan je tartuf kao gljiva, morfološka i biološka svojstva tartufa te pedoklimatski uvjeti ...rasta i razvoja. Prikazana su dosadašnja znanja o tartufima koja služe kao podloga razrade programa za njihov uzgoj. Detaljnije su opisani veliki bijeli tartuf te tamnosporni tartuf koji su najzanimljiviji za uzgoj. Također, prikazano je tartufarstvo u Hrvatskoj i svijetu kako bi se ukazalo na značaj te visokovrijedne gljive. Opisan je način obrade tla prije sadnje, plana sadnje te planirani način održavanja plantaže. Temeljem provedenih analiza i proučene literature može se zaključiti kako su određena područja u Hrvatskoj pogodna za uzgoj tartufa sa manjim odstupanjima potrebnih pedoloških uvjeta.
Raziskovalno vprašanje (RV):V raziskavi smo se med drugim osredotočili na povezavo med prebivališčem in izobrazbo staršev otrok, ki obiskujejo inštrukcije ter njihovo intenzivnostjo. Za namene ...raziskave smo temu primerno oblikovali naslednje raziskovalno vprašanje: Ali bivališče uporabnikov in izobrazba njihovih staršev vplivata na intenzivnost inštrukcij?« Namen: Poglavitni namen raziskave je bil ugotoviti povezavo med intenzivnostjo koriščenja inštrukcij v širši goriški regiji ter krajem bivanja in izobrazbo staršev. Osredotočili smo se na naravoslovne predmete (matematika, fizika, kemija) in en družboslovni predmet (tuj jezik). Metoda: Anketirali smo osnovnošolce, dijake gimnazij, srednjih strokovnih in poklicnih šol, ter študente, vpisane v visokošolske študijske programe na Goriškem. Preko intervjujev z udeleženci inštrukcij in njihovimi starši smo kvantitativno raziskavo obogatili še z detajlno vsebinsko analizo o koristi inštrukcij. Opravili smo še intervjuje z učitelji fizike, kemije, matematike in angleščine, tako na osnovnošolskem, kot srednješolskem nivoju izobraževanja, in na podlagi tega presodili onujnosti in priljubljenosti inštrukcij znotraj sistema formalnega izobraževanja. Pri raziskavi smo se poslužili metode opazovanja, pri kateri smo opazovali učence, ki obiskujejo inštruktorje in se poslužujejo inštrukcij. Raziskava je potekala v obdobju šolskega leta 2016/2017.Rezultati: Na osnovi vseh predstavljenih raziskav se je izoblikovala naslednja ključna ugotovitev; Kraj bivanja in izobrazba staršev ne vplivata na intenzivnost inštrukcij. Organizacija: Glede na ugotovitve, da se obseg inštrukcij povečuje in da so inštruiranci preveč usmerjeni v izboljšavo ocen in ne v boljše utrjevanje snovi, bi lahko ravnatelji in dekani šol izvedlidoločene spremembe pri podajanju učne vsebine, učencem, dijakom in študentom. Pri samiorganizaciji inštrukcij je pomembno to da so neposredno povezane za utrjevanje snovi in ne samo, da so usmerjene v izboljšanje ocen, ki so pogoj za prehodnost in vpis na fakulteto. Družba: Prispevek je pomemben z vidika učencev, učiteljev in tudi Ministrstva za izobraževanje pri prihodnjih reformah šolskega sistema. Raziskava daje osnove, saj bi širša raziskava na to temo lahko ponudila rešitve, ki bi omejile nastajajoči razdor med učenci in učitelji, saj je raziskavapokazala, da se je uporaba inštrukcij v zadnjem času povečala. Predvsem bi se tu morali zgledovati po državah, kjer je študij zasnovan tako, da ni potrebe po dodatnih inštrukcijah. Originalnost: Gre za prvo tako celovito raziskavo na Goriškem in v Sloveniji nasploh. Vključeni so bili vsi nivoji šolanja. Od osnovne šole, srednje šole do fakultet. Predvsem pa se kaže njena originalnost, saj je iskala odgovore o vplivih kraja bivanja in izobrazbe staršev na same inštrukcije. Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Omejitev raziskave se kaže v tem, da smo raziskavo izvedli na Goriškem in da je bil vključen priložnostni vzorec, zato ugotovitev ne moremo prenašati na vse, saj vzorec ni uravnotežen. Na podlagi ugotovitev, bi bilo smiselno dopolniti metodologijo in izvesti raziskavo med celotno slovensko populacijo. Druga omejitev je v tem, da je bila izvedena pred COVID-19, saj se je med tem časom podajanje snovi in inštruiranje moralo prilagoditi novim razmeram.
Tijekom 2017. i 2018. godine provedena su poljska istraživanja o utjecaju genotipa, godine, lokacije te interakcija na prinos, udio ulja i proteina u soji. U pokus je uvršteno dvadeset ...najzastupljenijih genotipova soje koji u strukturi sjetve zauzimaju 75% sjetvenih površina. Pokus je postavljen na lokacijama Osijek i Kutjevo u dva ponavljanja po slučajnom blok-rasporedu. U 2018. godini ostvaren je prosječno veći prinos zrna, udio ulja i proteina prvenstveno zbog pravilnog rasporeda oborina. Lokacija Osijek u svim godinama istraživanja imala je prosječno veće prinose zrna, udio ulja i proteina. Prema dobivenim rezultatima analize varijance za genotip, interakciju genotipa x lokacija i genotip x godina dobivene su statistički visoko opravdane razlike (P<0,01) za prinos zrna. Za genotip i interakciju genotip x godina dobivene su statistički opravdane razlike (P<0,05) za udio ulja i proteina. Dobiveni rezultati istraživanja doprinijet će pravilnom izboru genotipova ovisno o namjeni proizvodnje kako bi se iskoristio genetski potencijal genotipa koji je najpogodniji za određenu lokaciju.
Bukva predstavlja jednu od najvažnijih vrsta drveća u Bosni i Hercegovini. Stoga, potrebno je praćenje zdravstvenog stanja bukovih sastojina i poduzimanje svih neophodnih preventivnih i represivnih ...mjera kako bi se zdravstveno stanje ovih sastojina unaprijedilo. U okviru istraživanja analiziran je utjecaj bukove skočipipe na površinu oštećenja listova na stabalcima bukve od imaga i ličinke u ovisnosti od lokacije i položaja stabalaca bukve u sastojini (svjetlo/sjena). Lokacije istraživanja su se nalazile unutar kulture smreke, visokih šuma bukve i mješovitih šuma bukve i jele sa smrekom. Bukova skočipipa predstavlja jednog od glavnih defolijatora koji se javljaju na stablima bukve. Uzorak istraživanja čine 15 stabalaca bukve, po 5 stabalaca na tri lokacije. Na svakoj lokaciji odabrana su 3 stabalca čija krošnja je bila na svjetlu i dva stabalca čija krošnja je bila u sjeni (ukupno 9 stabalaca na svjetlu i 6 stabalaca u zasjeni). Na svakom stablu pregledavana su i mjerena oštećenja od imaga i ličinke bukove skočipipe. Ustanovljeno je da prosječna površina oštećenja lista bukve od imaga je varirala od 2-4%, a ličinke od 4-8%. Statističkim analizama je utvrđeno postojanje statistički značajnih razlika u površini oštećenja lista bukve od ličinke u ovisnosti od položaja stabalaca bukve u sastojini.
The impact of beech weevil on the damaged area of beech trees from adult and larvae was analyzed, depending on the location and position of trees of beech in stand (sun/shadow). The research localities were located within the forest plantation of spruce, natural beech forests and mixed beech, fir and spruce forests. Beech weevil represents one of the main defoliators appearing on beech trees. The research sample consists of 15 beech trees, 5 trees per location, on three locations. On each location, were selected 3 trees with the crown in the sun and 2 trees with the crown in the shade (a total of 9 trees in the sun and 6 trees in the shade). On each tree were measured damages from the adult and larvae of beech weevil. It has been found that the average damaged area on beech leaf varied for adult from 2-4%, and larvae 4-8%. Statistical analysis showed a statistically significant differences in damaged areas of beech leaf from larvae, depending on the position of beech trees in the stand.
Na brdima koji zatvaraju klanac rijeke Sutle zvan Zelenjak smjestila su se dva tvrda grada – (utvrde) Cesargrad i Kunšperk. Oba grada predstavljala su dio obrambenog kompleksa Zemalja Krune sv. ...Stjepana, odnosno Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Njihova geografska blizina i smještaj na granici utjecali su na njihov povijesni razvoj te razvoj njihove okolice, prije svega na razvoj njihovih podgrađa. S razvojem tih tvrdih gradova, koji je zasebno trajao od 12. do 17. stoljeća, usporedno se „razvijala“ i rijeka Sutla kao primarno prirodna granica prije navedenih političkih entiteta. Od granica rimskih provincija do bivanja granicom formiranih političkih i kulturnih entiteta, Sutla je zajedno sa svojim stanovnicima proživjela mnoga povijesna zbivanja. Izuzev manjih događaja vojne prirode tijekom 13. stoljeća, granica na Sutli u predjelu klanca Zelenjak do akindžijskih je provala u 15. stoljeću nosila epitet konstantne i mirne granice. Ulaskom Zemalja Krune sv. Stjepana u okrilje Habsburgovaca, Sutla i time predio klanca Zelenjak, od granice političkih entiteta postaje zonom koja nastoji odvratiti Osmanlije od daljnjeg prodiranja u Štajersku i posljedično time dolaska Osmanlija do Beča.
Two fortified castles, Cesargrad and Kunšperk are situated on the hills overlooking Zelenjak, - the Sutla River ravine. Both of the castles represented a part of the defensive system of the Lands of the Crown of Saint Stephen, i.e. the Holy Roman Empire of the German Nation. Their geographical vicinity and position by the border made an impact on their historical development and that of their surroundings; first of all - the development of their suburbia. With the individual development of these fortresses from the 12th to the 17th century, the River Sutla also „developed“ as the primary natural boundary, prior to the establishment of the mentioned political entities. The River Sutla went through many historical events together with the inhabitants living there, from being the border for the Roman provinces, to being the boundary of the cultural and historical entities that were established. With the exception of minor events of military character during the 13th century, the Sutla River border in the Zelenjak ravine area was described as being a constant and peaceful boundary up to the period of the akindji intrusions in the 15th century. From the period when the Lands of the Crown of Saint Stephen activities started to be under the Habsburg dynasty control, the Sutla River with the Zelenjak ravine area was not only the political entities border, but turned into a zone that made efforts to discourage the Ottomans from further intruding into Styria, and thereby preventing them to reach Vienna.
Shopping centres as modern consumer structures are a result of present consumer lifestyle and hence form an inevitable part of everyday life. This paper presents the key determinants necessary for ...planning and creating a successful modern shopping centre. Five key determinants have been defined: study of potential consumer market; location and accessibility; competition; size and design of the centre; composition of lessees. The paper further presents the correlation of the key factors. It has been concluded that only after all the afore-mentioned factors are satisfied, the result may be a successful and profitable project. The analysis of the case of the Portanova Shopping Centre in Osijek has proved this thesis. The data have been gathered from primary and secondary sources. Primary data have been gathered by applying the monitoring and poll conducting methods, whilst the studies carried out earlier and the data provided by the shopping centres have served as the secondary source.
Novost, ki jo prinaša ta članek, je uporaba učinka napačnega dojemanja na modelu središče-obrobje. Na podlagi teoretičnega modela bomo pokazali, da na prostem trgu ob uvedbi učinka napačnega ...dojemanja v model pride do napačne porazdelitve podjetij med središčem in obrobjem. Anketa z vprašalnikom je potrdila, da obstaja napačno dojemanje kakovosti proizvodnih dejavnikov, in sicer v korist središča. To napačno dojemanje lahko najdemo tako v pogledih središča na obrobje kot v pogledih obrobja nase. Za spremembo teh napačnih dojemanj bi se moralo obrobje bolj tržiti, obenem pa tudi krepiti svojo vlogo in svoj položaj v državi.
Izhodišče. Depresija in anksioznost sta pogosti sočasni duševni motnji s kronično bolečino. Bolniki s tema motnjama doživljajo intenzivnejšo bolečino, ki traja dlje časa. Obstajajo tudi ...socialno-kontekstualni dejavniki bolečine, kot so spremenjena socialna vloga človeka s kronično bolečino oziroma socialna izločenost.
The aim of this paper is to attempt to determine the factors which influence the choice of locations of industries, i.e. industrial and free zones, by conducting a survey among the directors and ...managers of several companies. This subject was partially elaborated during the fieldwork with the 3rd year students in 2007, when several companies, free zones and industrial zones were visited, and structured interviews about the locations of certain companies and the contentment of their users were conducted. Each of the locations was influenced by specific factors which determined the course of business for the mentioned subjects of research. Another aim of this paper is to explain the terms such as industrial zone, free zone, commercial zone and economic zone.
Background. Depression, anxiety and chronic pain are frequent co-occurrent disorders. Patients with these mental disorders experience more intense pain that lasts for a longer time.
Method. ...Questionnaire with 228 variables was applied to 109 randomly chosen patients that were treated at an outpatient clinic for treatment of chronic pain of the University Clinical Centre Ljubljana from March to June 2013. 87 patients responded to the questionnaire (79.8%). Location of pain considering diagnosis was the criterion in the discriminant analysis (soft tissue disorders; headache; symptoms not elsewhere classified; back pain) and following summative scores as predictors: level of depression and anxiety (The Zung Self-Rating Depression/Anxiety Scale), evaluation of pain and perceptions of being threatened in social relations.
Results. Average age of participants was M = 52.7 years (SD 13.9), with 70.9% female, 29.1% male participants. 63% of respondents achieved clinically important level of depression and 54% clinically important level of anxiety. On univariate level, the highest level of depression and anxiety was found for back pain and the lowest for headache. No significant difference was found in evaluation of pain and perceptions of being threatened in social relations regarding location of pain. Self-evaluation of depression has, in the framework of discriminant analysis, the largest weight for prediction of differentiation between different locations of pain.
Conclusion. Different locations of pain have different connections with mood levels. The results of research on a preliminary level indicate the need to consider mental experience in the treatment of chronic pain
Izhodišče. Depresija in anksioznost sta pogosti sočasni duševni motnji s kronično bolečino. Bolniki s tema motnjama doživljajo intenzivnejšo bolečino, ki traja dlje časa. Obstajajo tudi socialno-kontekstualni dejavniki bolečine, kot so spremenjena socialna vloga človeka s kronično bolečino oziroma socialna izločenost.
Metoda. Vprašalnike z 228 spremenljivkami smo aplicirali na 109 naključno izbranih bolnikov, ki so se zdravili v Ambulanti za zdravljenje bolečine Kliničnega centra Ljubljana od marca do junija 2013. 87 bolnikov je izpolnilo vprašalnik (79,8 %). V diskriminantni analizi je bil kriterij lokacija bolečine glede na diagnozo (motnja mehkih tkiv; glavobol in živčni pleteži; nespecifični simptomi; bolezni hrbta), kot prediktorji pa seštevne vrednosti depresivnosti (Zungova samoocenjevalna lestvica depresivnosti), anksioznosti (Zungova samoocenjevalna lestvica anksioznosti), evalvacije bolečine in zaznave lastne ogroženosti v socialnih odnosih zaradi bolečine.
Rezultati. Povprečna starost udeležencev je bila 52,7 leta (SD 13,9), 70,9 % žensk in 29,1 % moških. 63 % jih je doseglo klinično pomembno raven depresivnosti in 54 % klinično pomembno raven anksioznosti. Na univariatni ravni smo ugotavljali najvišjo raven depresivnosti in anksioznosti pri lokaciji bolečine v hrbtu, najnižjo pri glavobolu. Med prediktorji diskriminantne analize ima za napoved razlikovanja med bolečinskimi lokacijami izrazito največjo težo samoocena depresivnosti. Gre za zelo visoko korelacijo (0,93). Raven depresivnosti v naturalističnem vzorcu protibolečinske ambulante najbolje napoveduje lokacijo/diagnozo bolečine. Če so udeleženci ocenjevali raven svoje depresivnosti kot visoko, so sodili v skupino z diagnozo bolečine v hrbtu. Udeleženci z diagnozo bolečine v hrbtu tudi v pomembno večjem številu še vedno prebolevajo resne stresorje iz preteklega leta kot udeleženci z drugimi lokacijami bolečine. Udeleženci z lokacijo bolečine glavobol se glede raziskovanih spremenljivk (depresivnost, anksioznost, evalvacija bolečine, zaznava lastne ogroženosti v socialnih odnosih zaradi bolečine) najbolj razlikujejo od udeležencev z drugimi tremi lokacijami bolečine; najbolj so si podobni udeleženci z lokacijo mehkih tkiv in diagnozo nespecifičnih simptomov. Udeleženci pa se glede na lokacijo bolečine niso razlikovali med seboj glede tega, kako škodljivo doživljajo bolečino in kako prizadete se počutijo zaradi bolečine v svojih socialnih odnosih.
Zaključek. Različne lokacije bolečine se na različen način povezujejo z različno ravnijo razpoloženja. V raziskovanem vzorcu je ocena ravni lastne depresivnosti ekskluzivni napovedovalec lokacije bolečine. Rezultati raziskave na preliminarni ravni kažejo potrebo po upoštevanju duševnega doživljanja pri obravnavi bolnikov s kronično bolečino
PDF
