Zahvaljujući sve većoj pozornosti koja se posvećuje podučavanju engleskoga jezika kao međunarodnoga jezika i razvoju interkulturalne kompetencije kod učenika, veliki trud uložen je u diversifikaciju ...i decentralizaciju kulturnoga sadržaja u udžbenicima engleskoga jezika. U ovome radu koristi se analiza sadržaja kako bi se ustanovila zastupljenost lokalnog, ciljnog i međunarodnoga kulturnog sadržaja u tekstovima u trima udžbenicima: Challenges, Way to Go i Project, koji su jedina tri udženika koja je odobrilo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke za uporabu u osmome razredu osnovnih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine. Cilj je ove analize ustanoviti koje su zemlje predstavljene u svakome tekstu i ispitati potiču li vježbe koje prate tekst učenike na razmišljanje o sličnostima i razlikama među kulturama. Analiza sadržaja pokazuje da se tri udžbenika razlikuju u prikazu kulturnoga sadržaja i da zahtijevaju od učenika različite razine angažmana sa sadržajem.
Polazeći od temeljne pretpostavke da su u oblikovanju
identiteta društveni akteri slobodni od metafizičkih
predestinacija, ali relativno čvrsto obvezani parametrima
društveno-povijesnoga i prirodnoga ...konteksta, autori
propituju ulogu tzv. karizmatične faune (markantnih
životinjskih vrsta koje svojom nazočnošću obilježavaju
određeno područje) u konstruiranju lokalnih identiteta. U
analizi procesa stvaranja i artikuliranja lokalne kulture (koju
odlikuje i oblikuje čvrsta povezanost s njezinim neposrednim
prirodnim okružjem), posebno se plodotvornom pokazuje
bioregionalna perspektiva, koja također omogućuje potpunije
razumijevanje odnosa između životinjske i ljudske zajednice
na određenom području. Autori pokazuju da su ti odnosi, u
pravilu, ambivalentni i dinamični – prožeti poštovanjem, ali i
sukobima, progonima i primirjima, što uvjerljivo ilustriraju
primjeri iz Norveške, Slovačke i folklorne baštine hrvatske
pokrajine Like. Analiza suvremenih primjera pokazuje da se
identitetski imidž lokaliteta, baziran na markantnim domaćim
životinjskim vrstama, u pravilu konstruira za potrebe turističke
promidžbe, a to je ilustrirano konkretnim primjerima iz
Hrvatske ("istarska menažerija"; otok Lošinj i dupin; otok Cres
i bjeloglavi sup; lički medvjed). Autori također zaključuju da
bi suvremeni čovjek, u skladu s poukama bioregionalne
perspektive, iz tih pothvata, osim banalne (financijske) dobiti,
mogao izvući i mnogo veću, nepotrošivu korist – osvješćivanje
vlastite (zaboravljene, a konstitutivne) prirodnosti te
nezaobilaznih obveza koje iz nje proizlaze.
