U radu se analizira marginalizacija s posebnim osvrtom na marginalizaciju u obrazovanju. Iako je (obrazovna) marginalizacija sklizak konstrukt, ona postoji u svim društvima i zahvaća različite ...skupine ljudi. Tradicionalni pristupi obrazovanju, koji generiraju marginalizaciju, i pored određenih pokušaja pokazali su svu nemoć u njezinom suzbijanju u obrazovanju čime se nameće potreba kreiranja drugačijeg obrazovanja koje će omogućiti osnaživanje marginaliziranih. Na razini škola osnaživanje je proces u kojem sudionici razvijaju kompetencije potrebne za preuzimanje odgovornosti za vlastiti rast i rješavanje vlastitih problema dok je na međunarodnoj i nacionalnoj razini proces i akcije koje daju dopuštenje nastavnicima da prilagode kurikulume i pedagogiju kako bi se zadovoljile potrebe učenika.
The paper analyzes marginalization with special reference to marginalization in education. Although (educational) marginalization is a
slippery construct, it exists in all societies and affects different groups of people. Traditional approaches to education that generate marginalization have, despite some attempts, shown all their power to suppress education, which imposes the need to create a different education that will empower the marginalized. At the school level, empowerment is a process in which participants develop the competencies needed to take responsibility for their own growth and solve their own problems, while at the international and national levels, it is a process and actions that allow teachers to adapt curricula and pedagogy to meet students' needs.
In dieser Arbeit wird die Marginalisierung mit besonderem Nachdruck auf den Bereich Bildung analysiert. Obwohl Marginalisierung (in der Bildung)
ein vages Konstrukt ist, existiert sie in allen Gesellschaften und umfasst unterschiedliche Personengruppen. Traditionelle Bildungsansätze,
durch die Marginalisierung entsteht, erweisen sich, trotz gewisser Versuche, machtlos gegen ihre Bekämpfung im Bereich Bildung, was den Bedarf aufnötigt, eine andere Bildung zu schaffen, welche eine Stärkung der Marginalisierten ermöglichen würde. Diese Stärkung kann auf Schulebene als ein Prozess beschrieben werden, in dem die Teilnehmenden Kompetenzen entwickeln, die sie benötigen, um Verantwortung für eigenen Wachstum und die Lösung eigener Probleme zu übernehmen. Auf internationaler und nationaler Ebene bezieht sich die Stärkung auf den Prozess und die Aktionen, die es Lehrern erlauben Lehrpläne und pädagogische Ansätze anzupassen, damit sie den Bedürfnissen der Schüler entsprechen.
Rad donosi povijesni pregled djelatnosti Prihvatilišta odraslih Narodnog odbora grada Zagreba od njegovog osnivanja 1953. do otvaranja nove podružnice 1978. Fokus je usmjeren na razmatranje politika ...zbrinjavanja pripadnika ranjivih skupina u ustanove socijalne skrbi na području Zagreba, uključujući osobe s psihičkim smetnjama. Pored toga, rad nastoji rasvijetliti početke (dugo)trajnog zbrinjavanja potonje populacije u domove za psihički bolesne odrasle osobe, danas zvane »domovi za odrasle«. Tematizira se njihova društvena stigmatizacija i tendencije smještanja u prostorno segregirane objekte. Arhivsko istraživanje, temeljeno na analizi službene dokumentacije Prihvatilišta, pokazuje da su ondašnje strategije socijalne zaštite i zaštite mentalnog zdravlja formalno zagovarale ideju o društvenoj ravnopravnosti, dok su zapravo bile orijentirane na protekciju većine od osoba s psihičkim smetnjama.
This article explores the activities of the Adult Shelter of the National Committee of the City of Zagreb since its foundation, from 1953
to 1978. The focus is on the consideration of the policy of taking care
of vulnerable groups in social welfare institutions in the city of Zagreb, including persons with mental disorders. It seeks to illuminate the beginnings of the long-term care of the latter population in the homes for mentally ill adults, today known as homes for adults. In connection to this, their social stigmatisation and tendency of placement into spatially segregated objects are discussed. The research showed that the strategies of social protection and mental health protection, despite the then-advocated idea of equality between social categories, were at the time oriented towards the protection of the majority of community from persons with mental disorders.
Rad se bavi primjerom otoka Niuea, malenoga izdignutog atola s manje od 1500 stanovnika, koji ima status samouprave u slobodnom savezu s Novim Zelandom. Marginalnost otoka Niuea u obliku fizičke i ...ekonomske izolacije te veličine i negostoljubivog okoliša vrlo je naglašena. No otok uspijeva održati relativno visok životni standard te ponuditi svom stanovništvu niz raznolikih opcija privređivanja. U radu se analizira marginalnost Niuea te njegova strategija preživljavanja i razvoja, s naglaskom na način na koji je otok dogovorio svoju neovisnost.
Uvjeti pod kojima žive stanovnici ruralnih područja, načini na koje iskorištavaju prirodne resurse i izgledi koje imaju za održanje u budućnosti uvijek su barem dijelom odraz politika nacionalnih ...vlada, politika ekonomskog i sektorskog razvoja Europske unije, te različitih procesa poput globalizacijskih. U radu se kroz ideju ekološke marginalizacije žele prikazati posljedice jačanja sprege između politike Europske unije, grčke vlade i domaćih grčkih proizvođača kroz razvoj intenzivne poljoprivrede. S obzirom da su mnogi prirodni resursi – tlo, voda i bioraznolikost – već postali dio proizvodnih sustava industrijske poljoprivrede, u radu se ta proizvodnja analizira kako bi se pokazalo da politike grčke vlade, pristup Europskoj zajednici 1981. godine, te načini lokalnog iskorištavanja tla najviše doprinose mogućim posljedicama za budući poljoprivredni razvoj. Iako postoje varijacije u učincima intenzivne poljoprivrede s obzirom na regije, pa neke ruralne regije imaju koristi od njenog razvoja, analiza upućuje na zaključak da ruralno stanovništvo i ruralne zajednice te građani periurbanih područja nose najveći teret proizvodnog sustava industrijske poljoprivrede. Jedan od glavnih razloga pronalazimo u postojećim „spregama“ unutar intenzivne industrijske poljoprivrede koje doprinose jačanju pritiska na ekološki integritet ruralnih područja, što pak dovodi do uništavanja okoliša i marginalizacije ili napuštanja poljoprivrede. Na kraju, u radu se analiziraju slučajevi Alternativnih agro-prehrambenih mreža (engl. Alternative Agro-Food Networks - AAFN) u Grčkoj kako bi se ukazalo na načine na koje je moguće razvijati socio-ekonomsku održivost i zdravlje lokalnih proizvođača i potrošača kao alternativu postojećem sustavu intenzivne agro-industrijske poljoprivrede koja dovodi do ekološke marginalizacije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- The social position of war veterans in Serbia is not satisfactory. The most
important reason for this is a lack of mechanisms for ...the inclusion of
veterans in a society which is in a state of peace. With this in mind, the
research has been conducted in order to answer the question: What are the
societal attitudes towards war veterans in Serbia? The research also
addresses the processes that aid the inclusion of war veterans in war-free
life, as well as possibilities for their contribution towards the
stabilisation and development of civil society. Complementarity as a research
approach was adopted due to the complexity of the research topic, the lack of
research models, and shortcomings of the theoretical paradigms for
researching this problem of war veterans. Complementarity means using
different data sources: the already existing ones that were created as the
results of everyday activities of different institutions that deal with war
veterans and new ones created for the purpose of this project. In addition, a
number of qualitative and quantitative methods and techniques have been used
- observation, content analysis, inquiry (questionnaire and in-depth
interview) - which resulted in a comprehensive case study. The key findings
of the project can be summarised as: a lack of systematic social evidence
about war veterans; dominant compensatory attitudes towards the problems of
the social group under study and a lack of integration measures by structural
social agencies; low support level by the closest surrounding people (primary
social groups: family, friends, neighbours) in overcoming problems that
veterans face; dissatisfaction with the system of social integration and
non-regulated health entitlements, low political and public participation and
restriction of social contacts to people with a similar war experience have
also been found among the research group. At the same time, the following
have been noticed: a clearly expressed need for social participation and
openness towards taking part in peace building; stigmatisation both at the
widest social aspect and at the everyday level of interaction, which
contribute to social exclusion of the group under study. Data analysis
imposes the conclusion that a vast majority of the researched population
lives outside the community precisely because of the lack of integration
measures that would serve the purpose of making the adjustment from war time
to peaceful life conditions and social reintegration of this population
easier.- Društveni položaj ratnih veterana u Srbiji nije zadovoljavajuć. Najvažniji
razlog ovome jeste nedostatak mehanizama za uključivanje veterana u
mirnodopsko društvo. S tim u vezi pokrenuto je istraživanje s ciljem da se
odgovori na pitanje o tome kakav je odnos društva prema ratnim veteranima u
Srbiji. Pored navedenog, rad se bavi procesima pomoću kojih se odvija
uključivanje ratnih veterana u mirnodopski život, te mogućnostima za njihov
doprinos stabilizaciji i razvoju civilnog društva. Kompleksnost samog
predmeta istraživanja, nedostatak uzora u istraživačkoj praksi, kao i
nepotpunost teorijskih paradigmi za proučavanje problema ratnih veterana,
nametnuli su komplementarnost kao prihvatljiv pristup u ovom istraživanju.
Komplementarnost je podrazumevala korišćenje različitih izvora podataka:
postojećih, nastalih u redovnoj aktivnosti raznih institucija koje se bave
ovom društvenom grupom i novostvorenih za potrebe samog istraživanja. Takođe,
korišćeno je više metoda i tehnika za stvaranje iskustvene evidencije koji
pripadaju kvalitativnoj i kvantitativnoj istraživačkoj strategiji:
posmatranje, analiza sadržaja, ispitivanje (anketa i dubinski intervju) što
je ishodovalo jednom obimnom studijom slučaja. Ključni nalazi istraživanja bi
se u najkraćem mogli sažeti u sledećem: nepostojanje sistemske socijalne
evidencije o ratnim veteranima; dominantno kompenzacijski odnos prema
problemima istraživane društvene grupe i nedostatak integracijskih mera od
strane strukturnih društvenih činilaca; utvrđen je i nizak stepen podrške od
najbližeg okruženja (primarnih društvenih grupa: porodice, prijatelja suseda)
u prevladavanju problema sa kojima se suočavaju ratni veterani; kod
istraživane grupe ustanovljeno je nezadovoljstvo sistemom socijalne zaštite i
neregulisano pravo na zdravstvenu zaštitu, niska politička participacija i
javni angažman te usmeravanje socijalnih kontakata prema ljudima istog ratnog
iskustva. Pri tom, utvrđeno je i jasno iskazivanje potrebe za društvenom
participacijom i otvorenost za uključivanje u programe za izgradnju mira; na
najširem društvenom planu i u svakodnevnoj interakciji ustanovljena je
stigmatizacija koja doprinosi društvenom isključivanju proučavane grupe. Iz
dobijenih rezultata istraživanja nameće se zaključak da ogroman deo
ispitivane populacije živi izvan zajednice upravo zbog nedostatka
integracijskih mera koje bi za svrhu imale olakšavanje prelaska iz ratnih u
mirnodopske uslove života i socijalnu reintegraciju ove populacije.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U ovome se radu govori o trgovini ljudima koja je kompleksan društveni fenomen čija dinamičnost, mobilnost i organiziranost u nacionalnim i međunarodnim razmjerima predstavlja složen i ozbiljan ...problem suvremenoga društva. Nakon trgovine drogom i ilegalne trgovine oružjem, trgovina ljudima danas se spominje kao treća najprofitabilnija kriminalna aktivnost. Trgovina ljudima funkcionira na načelu ponude i potražnje. S jedne strane, nasilje, siromaštvo i represija guraju ljude u potragu za boljim životom ili samo u borbu za opstanak, s druge strane, u razvijenim i bogatim zemljama raste potražnja za jeftinom radnom snagom. Trgovina ljudima obuhvaća različite oblike eksploatacije i nasilja nad ljudima, te je kao zločin protiv čovječnosti, jedan od najbrutalnijih primjera kojim se ugrožavaju osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo. Ova besramna rabota u ropstvo je bacila na desetke milijuna ljudskih života. U radu se trgovini ljudima pristupa kao društveno determiniranom fenomenu, čije posljedice ne pogađaju samo pojedince i društvene grupe nego društvo u cjelini.
Autori u radu problematiziraju jesu li Europska unija i njezina politika utjecale na poboljšanje statusa romske manjine u Republici Hrvatskoj. Koriste se konceptom političke uvjetovanosti EU-a kao ...okvirom unutar kojeg pokušavaju interpretirati promjenu politike prema Romima u Hrvatskoj te utvrditi postoje li pomaci u sektorima obrazovanja i zapošljavanja. U analizu su uključeni mehanizmi EU-a kao inicijative i strategije kreirane na supranacionalnoj razini, kao i fondovi EU-a koji služe kao pokretači promjena na najnižim razinama. Analiziraju i nacionalne programe koje je Republika Hrvatska usvojila i koji se izravno tiču promatrane manjine te izvode zaključke na temelju proučavanih statističkih podataka i analiza različitih strategija.
Pitanja vezana uz seksualnost u Hrvatskoj već dvadeset godina izazivaju veliki interes javnosti i jake antagonizme među građanima. Analizirajući diskurs službene nacionalne politike seksualnosti iz ...devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, autorica je uočila da današnji problemi vezani uz seksualnu edukaciju i seksualne slobode u Hrvatskoj imaju svoje izvore u politici stvaranja hrvatskoga nacionalnog identiteta devedesetih godina dvadesetoga stoljeća, a kako se ta politika oslanja na različite diskurse iz prošlosti (između ostalog na znanstveni diskurs 19. stoljeća, eugenički diskurs te katoličku tradiciju), tako i neke uzroke antagonizama, kad je riječ o seksualnosti, autorica locira u tim ranijim diskursima. Cilj je ovoga članka osvijetliti neke od tih diskursa.
Identifikacija mladeži na hrvatskom prostoru promatra se u zadnjih desetak godina: demokratskih promjena, rat i stvaranje hrvatske države. To je utjecalo na identifikaciju hrvatske mladeži koja do ...tada uglavnom slijedi kulturne matrice zapadnoeuropske mladeži. Ovdje se ne daje potpunija iskaznica mladeži, zbog slojevitosti pojma mladeži i nedostatka istraživanja kod nas. Ispituju se osnovne tendencije u stavovima, orijentacijama, ponašanju i stilu života mladeži u današnjem kompleksnom društvu u kojem traži svoj individualni i socijalni identitet. Pokazuju se osnovne tendencije, prisutne i kod hrvatske mladeži: pojava »postadolescentne« faze i odgađanje temeljnih životnih odluka s preuzimanjem društvene odgovornosti. Mladež se pokazuje kao »generacija kojoj se ne žuri«. Ne izražava kao ranije idealne zanose, prometejske ciljeve, niti kolektivnu agresivnost. Mladež je danas konkretna i pragmatična, usmjerena na neposredne ciljeve (često konzumističke). Ona danas više ne prihvaća nametnute modele ponašanja niti »već sašiven kaput«. Očituje se kao mladež autonomnog izbora, individualnosti i nove socijalnosti što na društvenom i crkvenom planu treba uvažavati u oblikovanju modela rada s mladima. Za razliku od europske mladeži, hrvatsku su mladež za trenutak homogenizirala ratna zbivanja. Ona su potisnula u drugi plan mnoge probleme i procese u odnosu na društvo, odrasle i unutar same mladeži. Sada kod hrvatske mladeži dolaze sve više do izražaja gore navedene tendencije, izazovi i problemi.
PDF
