This book offers a pragmatic account of the interpretation of everyday metaphorical and idiomatic expressions. Using the framework of Relevance Theory, it reanalyses the results of recent ...experimental research on figurative utterances and provides a novel account of the interplay of creativity and convention in figurative interpretation, showing how features 'emerge' during metaphor comprehension and how literal meaning contributes to idiom comprehension. The central claim is that the mind is rather selective when processing information, and that in the pragmatic interpretation of both literal and figurative utterances, this selectivity often results in the creation of new ('ad hoc') concepts or the standardization of pragmatic routines. With this approach, the comprehension of metaphors and idioms requires no special pragmatic principles or procedures not required for the interpretation of ordinary literal utterances, but follows from an automatic tendency towards selective processing which is itself a by-product of Sperber and Wilson's Cognitive Principle of Relevance.
Cilj je ovoga rada ukazati na motivaciju iza likovne umjetnosti vjerske tematike u kojoj svjetlost igra ulogu označitelja božanske prisutnosti. Pokušat ćemo pokazati da se prikazi svjetlosti u ...slikama nastalima unutar specifičnoga društveno-kulturnoga vremena i konteksta temelje na metaforizaciji. Značenje koje proizlazi iz takve metaforizacije povezuje prikazanu svjetlost i temeljnu pojmovnu metaforu ZNATI JE VIDJETI. Ovaj rad pokazuje da promatrač može razumjeti ovakve prikaze svjetlosti kao božansku prisutnost zahvaljujući temeljnoj ljudskoj sposobnosti da apstraktne pojavnosti opojmljuje putem konkretnih. Predlažemo da ovakvi prikazi svjetlosti ne bi bili u potpunosti razumljivi promatraču kada ne bi posjedovao znanje o temeljnim pojmovnim metaforama svjetlosti. Vizualni materijal odabran za ovaj rad obuhvaća primjere vjerskih slika iz sedamnaestoga stoljeća nastale u zapadnoeuropskoj umjetničkoj tradiciji. U njima prikazana svjetlost služi kao temeljni nositelj značenja božanske prisutnosti te kao središnji element kompozicije. Rad se temelji na spajanju dviju znanstvenih disciplina u interdisciplinarni pristup analizi slikovnoga materijala nastaloga u vrijeme baroka. Odabrani teorijski okvir uključuje Teoriju pojmovne metafore i opojmljivanje apstraktnih pojavnosti (Lakoff i Johnson 1980; Gibbs 1994, 2008; Kövecses 2005; Forceville i Urios-Aparisi 2009; Sharifian 2011; Raffaelli 2012; Forceville 2017), te povijesno-umjetničke uvide u uporabu slikovnih elemenata svjetlosti u formalnome slikovnome jeziku baroka (Haskell 1963; Lambert 2007; Toman 2007; Cvetnić 2007). Značaj ovakvoga pristupa ogleda se u mogućnostima interdisciplinarnih istraživanja pojmova, a spajanje znanstveno-istraživačkih perspektiva moglo bi omogućiti nove uvide u pojam svjetlosti. Takvi novi uvidi mogli bi dovesti do dubljega razumijevanja samoga pojma svjetlosti, njegove uporabe u ljudskoj komunikaciji svih vrsta, te njegova značaja za gradbu znanja pojedinca unutar širokoga društveno-kulturnoga kolektiva kojemu pripada.
Metaphor is a topical issue across a number of disciplines, wherever researchers are concerned with how speakers and writers package and process messages. This book is addressed at readers from ...diverse academic backgrounds who are interested in ways of researching metaphor from different perspectives, and especially through corpus linguistics. A number of approaches to and exploitations of metaphor, including conceptual metaphor theory and cognitive approaches more generally, text and spoken discourse analysis, and CDA, are discussed, explored and critiqued using corpus data. The book also includes corpus linguistic studies of different aspects of metaphor, which investigate its linguistic and semantic properties and relate them to current theoretical views. The book demonstrates the need for naturally-occurring language data to be used in the development of metaphor theory, and shows the value of corpus data and techniques in this work.
Josef Stern addresses the question: Given the received conception of the form and goals of semantic theory, does metaphorical interpretation, in whole or part, fall within its scope?.
Način na koji razgovaramo o složenim i apstraktnim idejama prožet je metaforama. Mnoga istraživanja pokazuju da čak i najsuptilnija metafora može imati snažan utjecaj na to kako ljudi pokušavaju ...riješiti razne društvene probleme.
Dakle, pretpostavka je da metafore nisu puki retorički alati, već da one duboko utječu na to kako konceptualiziramo zbilju i postupamo s obzirom na važna društvena pitanja. Tijekom posljednjih dvaju desetljeća znanstvenici iz različitih istraživačkih perspektiva proučavaju učinke metaforičnog uokvirivanja na politički diskurs. Metafore se često koriste za uokvirivanje političkih tema, a za te se metaforične okvire tvrdi da utječu na to kako ljudi razmišljaju o tim pitanjima, opažaju svijet i ponašaju se, na razini individualnog i kolektivnog. Na tragu tih istraživanja, metaforu u ovom radu shvaćamo kao kognitivno sredstvo koje ustrojava naš pojmovni sustav i omogućuje razumijevanje iskustva. Cilj je ovog rada istražiti upotrebu konceptualnih metafora u javnom diskursu vezanom uz koronakrizu i krizu izazvanu potresom u Petrinji. Istraživanje je provedeno u tri koraka, slijedeći metodologiju kritičke analize metafora (Charteris-Black, 2004). U prvom koraku, identifikacija metaforičnih izraza provedena je korištenjem velike baze podataka (big data corpus) objava s hrvatskih mrežnih portala nastalih u periodu pandemije (od siječnja 2020. do travnja 2021. godine) te za i nakon petrinjskog potresa 29. 12. 2020. U drugom koraku, interpretirane su dominantne konceptualne metafore korištene u medijskom komuniciranju tih dviju kriza. Rezultati te interpretacije pokazuju da su u slučaju epidemije bolesti COVID-19 sveprisutne metafore rata, dok se u izvještavanju o potresu koristila metafora apokalipse. U trećem koraku analize, nastojali su se objasniti razlozi i implikacije pojavljivanja tih konceptualnih metafora u medijskom diskursu.
The paper analyses a group od Bulgarian metaphorically motivated placenames,
especially those derived from terms for human (head, nose, leg etc.) or
animal (wing, horn, beak, hoof etc.) body parts. ...Such a kind of nomination is
very frequent in Bulgarian toponymy, but also in toponymy of other Slavic
languages.
Le but principal de la thèse de recherche est celui d’analyser les mécanismes cognitifs et linguistiques à la base des métaphores « d’invention et défigées » en utilisant une approche qui vise à ...mélanger la théorie de la métaphore conceptuelle de Lakoff et Johnson (1980 et 1999), la théorie de l’intégration conceptuelle de Turner et Fauconnier (2002) et la théorie de l’analogie de Monneret (2004 et 2014). Pour mettre à l’épreuve le fonctionnement de la complémentarité de ces trois modèles, nous avons choisi d’utiliser deux textes littéraires de langue allemande des années 1980-1990 qui sont «Kassandra» (1983) de Christa Wolf et «Minotaurus. Eine Ballade» (1985) de Friedrich Dürrenmatt. Pour identifier le degré de figurativité des métaphores à l’intérieur des textes trois méthodologies ont été mise en place : les interviews des locuteurs allemands ; la consultation des dictionnaires en langue allemande et une observation des éléments présents à l’intérieur de la métaphore à travers la méthodologie MIPVU (Steen et al., 2010). L’analyse nous permet de comprendre le fonctionnement des métaphores dans les textes et les symboles culturels utilisés par les écrivains. De plus, cette recherche vise à montrer l’usage des « frames » et des « blends » conceptuels qui structurent notre cognition.
The main aim of this PhD thesis is the analysis of the cognitive and linguistic mechanisms within the creative and delexicalised metaphors using a mixed approach of Lakoff and Johnson’s (1980 and 1999) theory of conceptual metaphor; the Fauconnier and Turner’s (2002) theory of blending and the Monneret’s (2004 and 2014) theory of analogy. To test the complementariness of these three models, we have chosen two German literary texts from 1980 to 1990 that are «Kassandra» (1983) by Christa Wolf and «Minotaurus: eine Ballade» (1985) by Friedrich Dürrenmatt. To identify the degree of figurativeness of the metaphors within these texts, we have used three methodologies: the interviews to German speakers; the consultation of the German language dictionaries and the observation of the elements within metaphors through the MIPVU methodology (Steen et al., 2010). The analysis allows us to understand how metaphors work in the different texts and how cultural symbols are used by authors. Additionally, this research aims to show how the use of conceptual «frames» and conceptual «blends» that structure our cognition.
Lo scopo centrale della tesi di ricerca è quello di analizzare i meccanismi cognitivi e linguistici alla base delle metafore «d’invenzione e delessicalizzate» utilizzando un approccio che miri a fondere la teoria della metafora concettuale di Lakoff e Johnson (1980 e 1999), la teoria dell’integrazione concettuale di Fauconnier e Turner (2002) e la teoria dell’analogia di Monneret (2004 e 2014). Per mettere alla prova il funzionamento della complementarietà di questi tre modelli, è stato scelto di utilizzare due testi letterari di lingua tedesca degli anni 1980-1990 che sono «Kassandra» (1983) di Christa Wolf e «Minotaurus. Eine Ballade» (1985) di Friedrich Dürrenmatt. Per identificare il grado di figuratività delle metafore all’interno dei testi sono state messe in atto tre metodologie: le interviste ai parlanti tedeschi; la consultazione dei dizionari in lingua tedesca e un’osservazione degli elementi presenti all’interno della metafora attraverso la metodologia MIPVU (Steen et al., 2010). L’analisi ci permette di comprendere il funzionamento delle metafore all’interno dei testi e come sono utilizzati i simboli culturali da parte dei singoli autori. In più, questa ricerca rappresenta, quindi, un tentativo di comprendere l’uso dei «frame» e dei «blend» concettuali che strutturano la nostra cognizione.
Cilj ovoga rada je prikazati metafore koje mlađe generacije
koriste u percipiranju organizacije kao pojma. Rezultati
kvalitativnog istraživanja, odnosno induktivne analize
sadržaja temeljene na ...uzorku od 208 studenata poslovne
ekonomije pokazuju da studenti koriste različite živopisne
metafore koje otvaraju nove perspektive. Metafora percepcije
organizacije kao stroja i živog organizma još uvijek je u
upotrebi, iako se sve češće organizacije zamišljaju i kao
mreže. Pored toga, i obaveza je nastavnika da s vještinom
razumijevanja različitih perspektiva i korištenja ključnih
procjena upoznaju buduće generacije koje žive u svijetu
brzih, gotovo neograničenih pristupa informacijama putem
interneta i drugih medija.
The external image of the church - a few biblical perspectives What does the Bible teach about the image of the church and does it provide certain guidelines on how the church should promote itself? ...What does God do with perceptions about His church and what does He expect of the church in this regard? The church has a certain identity as the image/representative of God and has to emanate the image of the Trinity. This identity gives the church the responsibility to administer perceptions about God, the church itself and its environment. To transmit the character, values and convictions of the church, the church should be involved constructively in the world. The church should mainly project the image of the Bridegroom, but in the process should also reflect its own image as being the bride. God administers the perceptions about Himself and His people, but in this regard also gives responsibilities to the church. The church should administer perceptions about God and His people by performing good deeds and by reflecting the idea of hope. The church, as the bride, can only do this if she has a passion for God and her Bridegroom, Christ, but also a burning passion for the church itself.
U sklopu okvirne teme skupa – Sveto pismo u životu Crkve – ovaj članak donosi osnovne značajke Isusova govora koje mogu poslužiti kao smjernice svećenicima, župnicima i propovjednicima evanđelja. ...Članak se zasniva na koncilskoj dogmatskoj konstituciji o Božjoj objavi Dei Verbum, enciklici pape Pavla VI. o evangelizaciji Evangelii nuntiandi te naputcima pape Franje iz njegove programske pobudnice Evangelii gaudium, kao i na uvažavanju književnih formi i figura biblijskoga jezika. Sve je opet vođeno glavnom idejom da današnji svećenici, župnici, propovjednici nasljeduju Isusa u svom govoru, a posebno u homiliji – bogoštovnom činu unutar euharistije, u povlaštenom vremenu dijaloga Boga i njegova naroda.
PDF
