U radu se analiziraju medijske reprezentacije migranata s posebnim fokusom na slučaj pokušaja uspostave prihvatilišta za tražitelje azila u naselju Mala Gorica kod Petrinje. Kretanja prisilnih ...migranata kroz zemlje na balkanskoj ruti nakon zatvaranja Balkanskog koridora stavljaju države u regiji u izazovnu poziciju upravljanja migracijama, te eventualne organizacije i provedbe prihvata i integracije za one koji su u potrebi za međunarodnom izbjegličkom zaštitom ili kojima je ona odobrena. Odabir lokacije i izgradnja ili adaptacija smještajnih objekata, tj. prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite (azila), često mogu biti mjesta otpora i protesta lokalnog stanovništva zbog odluka vlasti da upravo u njihovoj sredini uspostavi objekt tog tipa i namjene. U procesu informiranja građana i zauzimanja stavova prema "drugima", mediji igraju važnu ulogu budući da, uz druge društvene aktere na pozicijama moći, dominantno (su)oblikuju javni diskurs. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja medijskih članaka objavljenih od studenoga 2018. do svibnja 2019. godine (N-52) – i temeljene na pristupu analizi dokumenata Altheidea i Schneidera (2017) – identificirani su diskursi, teme i okviri koji pridonose razumijevanju medijske reprezentacije spomenutog fenomena. Prema analizi argumentacije različitih aktera identificirane su tri teme: odnos žrtve i nasilnika, odnos vlasti i naroda te odnos između "centra" (Zagreb) i "periferije" (Petrinja) – sve tri, u različitim varijacijama, upućuju na problem nejednakosti, odnosno dominacije i subordinacije. Nastavno na njih, identificirana su dva dominantna medijska okvira u izvještavanju: diskurzivna konstrukcija migranata kao društveni problem i sukob kao konstitutivna relacija između društvenih aktera. Taj tip istraživanja omogućuje kritičko promišljanje načina na koji mediji reprezentiraju marginalizirane društvene skupine poput tražitelja azila, što onda potencijalno omogućuje i promjenu tih reprezentacija u javnoj sferi, i to na načine koji bi pridonijeli stvaranju društvenih preduvjeta za inkluzivni i humani tretman marginaliziranih skupina.
The paper analyses media representations of migrants with a special focus on the case of an attempt to establish an accommodation centre for asylum seekers in the Croatian village Mala Gorica near Petrinja. After the closure of the Balkan Corridor, the movement of forced migrants through the countries on the Balkan route put the states in the region in a challenging position. The states had to develop migration management systems that would enable the organisation of acceptance and integration of refugees. The choice of location of reception and accommodation facilities for asylum seekers could often be a contentious issue for the local population. The media play an important role in the process of informing citizens since, along with other social actors in positions of power, they influence and shape the public discourse. In this paper, we used a qualitative content analysis of Croatian media articles published from November 2018 to May 2019 (N-52). In order to identify discourses, themes and frameworks that contribute to the understanding of the media representation of the above phenomenon we used the document analysis approach of Altheide and Schneider (2017). In the analysis of the arguments of various actors three themes were detected: the relationship between the victim and the perpetrator, the relationship between the government and the people, and the relationship between the “center” (Zagreb) and the “periphery” (Petrinja). All three, in different variations, point to the problem of inequality, i.e., domination and subordination. We identified two dominant media frames in reporting: discursive construction of migrants as a social problem and conflict as a constitutive relationship between social actors. We discuss these findings and argue that this type of research enables a critical reflection on the role of media in public representations of marginalised social groups such as asylum seekers, which could then enable a more inclusive social environment and humane treatment of marginalised groups.
It could be said that Croatia is “traditionally” an emigration country. Emigration processes in Croatia have been going on continually for over 150 years. With a more or less intensive emigration, ...since its independence,Croatia has also been experiencing a natural depopulation. Such a situation has resulted in the deep demographic crisis that the country is currently in. In recent times, since joining the European Union, we’ve been witnesses to the newest emigration wave from Croatia, as Croatian citizens have gained access to the job market of almost all EU countries. It is known that there are issues related to how correct the number of emigrated persons is, as shown by the official Croatian statistics. In this paper, we compare the official Croatian statistics data to the statistics of selected countries that Croatian citizens have most emigrated to. The goal of this paper is to find and analyze the discrepancy between the official Croatian statistics about the number of emigrated persons and the official data about immigrated persons in the countries where Croatian citizens emigrated to the most.
Cilj rada je pruæiti uvid u teorijski okvir istraæivanja migracijskih procesa te πire kontekstualizirati iseljavanje s podruËja Hrvatske. To Êe omoguÊiti bolje razumijevanje rezultata istraæivanja ...koji se predstavljaju u narednim tekstovima u sklopu tematskog broja Ëasopisa. Pri tome se posebna vaænost obraÊa na osnovne karakteristike iseljeniËkih politika dræava kojih je Hrvatska bila sastavni dio od 19. stoljeÊa, a koje se prepoznaje kao vremenski okvir poËetka modernih masovnih migracija na ovom prostoru
Demografska problematika suvremene Hrvatske obzirom na intenziviranje negativnih parametara i trendova sve više postaje ključnim pitanjem razvoja hrvatskog društva i prostora. Osim dugotrajnog ...prirodnog pada stanovništva, u posljednjim se godinama na tlu Hrvatske znatno ubrzava iseljavanje, povećava negativna vanjska migracijska bilanca i gubi razvojni demografski potencijal. Obujam i prostorni razmještaj ishodišta hrvatskih migracija, negativni migracijski saldo s inozemstvom i demografske strukture migracijskog kontingenta, pokazatelji su koji nameću pitanje o kratkoročnim i dugoročnim implikacijama na ukupni, a posebno društveno-gospodarski razvoj zemlje. Iseljavanjem mladog, obrazovanog i potencijalno reprodukcijskog stanovništva ugrožavaju se gotovo svi temeljni sustavi u zemlji pa je važnost razmatranja osnovnih zakonitosti vezanih uz iseljavanje neupitna. Osim toga, intenziviranjem se egzodusa iz Hrvatske u uvjetima migracijske krize i kretanja velikog broja sjevernoafričkog i bliskoistočnog stanovništva prema Europi očekivano nameće nužnost razmatranja migracija i sa sigurnosnog aspekta.
Demografska povijest Dalmacije i njezina zaleđa u kasnom srednjem i ranom novom vijeku bitno je obilježena migracijama i privremenim ili trajnim doseljenjima većih skupina morlačkog (vlaškog) ...stanovništva. Vranski je prostor u tom pogledu, a isto se može reći i za čitavu zadarsku regiju, slabo istražen, posebice kada je riječ o 15. i 16. stoljeću. Ovim ćemo prilogom nastojati ispuniti barem dio te historiografske praznine, usredotočujući se na period od četrdesetih godina 15. stoljeća do početka Ciparskog rata 1570. godine. U prvom ćemo dijelu rasprave razmotriti arhivske vijesti o sezonskim migracijama morlačkih katuna, koji su često zimi iz svojih staništa u hrvatskom zaleđu dolazili na mletačke pašnjake u okolici Vrane. Potom ćemo se posvetiti migracijskim procesima uzrokovanim osmanskim osvajanjima, pri čemu ćemo posebno pratiti tragove morlačke populacije poznate pod nazivom Vlasi Istre ili Morlaci Istrijani, koja je od 20-ih god. 16. st. davala demografski pečat pograničnom prostoru šireg zadarskog zaleđa, obremenjenog mletačko-osmanskim trvenjima i ratnim sukobima.
Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. donose podatke o broju kućanstava, broju stanova, broju popisanih osoba i broju stanovnika na razini naselja. Uspoređujući podatke za romska naselja Parag i ...Piškorovec u Međimurskoj županiji s podacima prethodnog popisa, uočava se značajan porast njihova broja stanovnika. Međutim, kad se u obzir uzmu podaci prirodnog kretanja stanovništva, u navedenim naseljima dolazi se do zaključka da je u njima popisom zabilježeno puno manje stanovnika od očekivanog. Kao odgovor na pitanje zašto je popisom zabilježeno manje stanovnika od očekivanog, moguća su dva zaključka. Prvi zaključak je da u navedenim naseljima tijekom provedbe popisa stanovništva nisu popisani svi stanovnici. Drugi zaključak ukazuje na moguće značajne promjene u migracijskim obilježjima romskog stanovništva, odnosno pojavu intenzivne emigracije iz najvećih romskih naselja.
Jedan od velikih fenomena današnjeg svijeta, a time i jedan od velikih izazova koji se stavlja pred Crkvu jesu migracije. U ovome se članku pokušava teološki promišljati o tom fenomenu, o značenju ...koje on ima za Crkvu, te o posebnosti izazova koji migracije stavljaju pred teologiju. Najprije se pokazuje kako je Crkva ozbiljno pristupala tom fenomenu tijekom čitave svoje povijesti. Međutim, nemoguće je obuhvatiti raspon djelovanja Crkve na tom području. Jednako je i kada se želi prikazati sve intervencije učiteljstva i teološke perspektive pristupa migracijama. Stoga ovdje ukratko predstavljamo najvažnije dokumente crkvenog učiteljstva, te istaknuto mjesto koje migracije imaju u pontifikatu pape Franje. Potom se, u drugome dijelu, pokušava pokazati kako je fenomen migracija u samoj naravi Crkve, koja je putujuća i misionarska. Te su dvije dimenzije, iako različite, neodvojive. Crkva nije samo usmjerena prema migrantima nego je ona trajno migrirajuća ukoliko je uvijek na putu prema svome konačnom dovršetku u nebeskoj slavi. Ona je također migrirajuća ukoliko je poslanje Kristovih učenika ići svim narodima, ali i ukoliko vjera Kristovih učenika podrazumijeva trajni nutarnji izlazak. U trećem se dijelu pokušava dati vlastito shvaćanje posebnosti teološkog promišljanja o migracijama, koje se opisuje kroz dvije perspektive, dogmatsku i evangelizacijsku. Na kraju, u zaključku, sažima se važnost migracija za vjeru i Crkvu, te se pokazuje kakvu teologiju zahtijeva fenomen migracija.
One of the great phenomena of today's world, and thus one of the great challenges facing the Church, is migration. This article tries to think theologically about this phenomenon, about the meaning it has for the Church, and about particular challenges that migration poses to theology. First it is presented how the Church has taken this phenomenon seriously throughout its history. However, it is impossible to cover the whole range of the Church's activities in this area. It is the same when one wants to show all the interventions of the magisterium and the theological perspectives of the approach to migration. Therefore, here we briefly present the most important documents of church teaching, and the prominent place that migrations have in the pontificate of Pope Francis. Then, in the second part, an attempt is made to show how the phenomenon of migration is in the very nature of the Church, since she is a traveling and missionary Church. These two dimensions, although different, are inseparable. The Church is not only directed towards migrants but she is permanently migrating if she is always on the way to her final completion in heavenly glory. It is also migratory if the mission of Christ's disciples is to go to all nations, but also if the faith of Christ's disciples implies a lasting inner exodus. The third part tries to give our own understanding of the peculiarities of theological thinking about migration, which is described through two perspectives, dogmatic and evangelizing. Finally, the conclusion summarizes the importance of migration for the faith and the Church, and shows what kind of theology the phenomenon of migration requires.
PDF
