Cilj ovog rada bio je pružiti uvid u neke do sada utvrđene spoznaje o činiteljima rizičnog ponašanja adolescenata
na društvenim mrežama, uz kritički osvrt na metodologiju istraživanja u ovom ...području, kao i preporuke za
buduća istraživanja. U radu se razmatraju neki od prediktora rizičnog ponašanja na društvenim mrežama – rod i
dob adolescenata, njihova zabrinutost za online privatnost, osobine ličnosti, emocionalni i ponašajni problemi te
roditeljsko i vršnjačko posredovanje online aktivnosti adolescenata. Opisani su i modeli koji su najčešće korišteni u
svrhu objašnjenja rizičnog ponašanja adolescenata na društvenim mrežama s naglaskom na model prototipova ili
spremnosti na rizično ponašanje koji nastoji objasniti rizična ponašanja koja nisu planirana ni promišljena. Istaknuti
su nedostatci dosadašnjih istraživanja koja su se bavila provjerom modela prototipova ili spremnosti na rizično
ponašanje za objašnjenje rizičnih ponašanja u online kontekstu i obrazložena je potreba za daljnjim istraživanjima.
Kao najveća ograničenja navedenih istraživanja ističu se nedostatak razvijenih mjera za procjenu konstrukata,
nedostatak longitudinalnih nacrta kao i činjenica da samo mali broj istraživanja uzima u obzir veći broj činitelja
potencijalno povezanih s rizičnim online ponašanjem adolescenata. Napredak u istraživanjima u ovom području
izrazito je važan jer primjena njihovih rezultata može doprinijeti kvaliteti i uspješnosti preventivnih programa
namijenjenih sigurnijem online ponašanju djece i adolescenata.
Turistička destinacija, u sklopu brojnih definicijskih određenja, ipak dominantno predstavlja kompleksan i dinamičan sustav brojnih dionika povezanih na formalnoj i neformalnoj razini. U zadnje ...vrijeme, sve više prevladava mišljenje da za razumijevanje takvog sustava, te zahvaljujući tome, njegovo učinkovito upravljanje i organizaciju, najadekvatniji je mrežni pristup, odnosno analitika društvene mreže. U svrhu dobivanja uvida u organizacijske kapacitete društvenih mreža u funkciji unaprjeđenja upravljanja turističkim destinacijama, provedena je analiza istih na uzorku dva turistička odredišta – primorskog i kontinentalnog. U sklopu analize, osobito je bilo važno utvrditi ulogu i učinkovitost hrvatskih Destinacijskih menadžment organizacija (DMO) u upravljanju destinacijom, testiranjem topološkog potencijala njezine trenutne institucionalne pozicije u okviru formalnog i neformalnog povezivanja s ostalim dionicima destinacijske zajednice (mreže). U tu svrhu, korišten je analitički alat matematičkog grafa društvene mreže, u kojem su dionici predstavljeni čvorovima, a njihove veze rubovima istog grafa. Mjerenja su napravljena na globalnoj (grupnoj) razini, u okviru pokazatelja centralnosti, gustoće, kohezije, modularnosti i klasterizacije promatranih mreža. Glavni naglasak je bio na usporednim analizama između varijante u kojoj DMO participira u destinacijskim mrežama, što odražava postojeće stanje i varijante u kojoj je DMO simulacijski izuzet kao dionik u istim mrežama. Time je testirana rezistentnost destinacijskih mreža na dane promjene u njihovoj topološkoj strukturi. U novoj, simulacijski promijenjenoj strukturi bez DMO-a, rezultati nisu pokazali općenito značajnije poremećaje u topološkim strukturama mreža i skupnim karakteristikama (mjerama) u odnosu na prethodnu varijantu. Izuzetak se donekle dogodio u okviru formalnih mreža, i to u primorskoj destinaciji. Generalno gledajući, sam izostanak DMO-a, barem s postojećim institucionalnim određenjem i misijom, ne bi izazvao značajnije poremećaje u destinacijskim upravljačkim procesima. U određenom smislu, realno je očekivati da bi došlo do decentralizacije i stvaranja prostora za inovacije, diverzifikaciju i unaprjeđenje destinacijskog doživljaja.
Automatska detekcija objekata u moru na slikama nadzornih ili panoramskih kamera otvara mogućnost automatskog praćenja prometa, detekcije neovlaštenoga kretanja, opasnosti ili onečišćenja. U ovom ...radu analiziraju se performanse modela temeljenih na arhitekturi YOLOv7 za zadatak detekcije plovila i plutača na takvim slikama. Modeli su naučeni na vlastitom skupu podataka različitih pomorskih scena izrađenom za tu svrhu, korištenjem prijenosa učenja s modela naučenih na općenitim slikama. Također, ispitane su dvije varijante rukovanja ulazom u mrežu, te je korištenje strategije rezanja ulazne slike značajno poboljšalo rezultate detekcije posebno malih objekata u odnosu na osnovni model.
V članku primerjamo dvodimezionalni (2D) in tridimenzionalni (3D) model usmerjanja šolskih vozil na primeru občine Laško z vidika dolžine prepeljanih kilometrov in porabljenega potovalnega časa. Pri ...3D modelu je cestna mreža položena preko digitalnega modela višin 12,5 metrov, kar daje modelu večjo podobnost z realnostjo. Za uspešno rešitev je v obeh modelih potrebnih 23 kombijev. V 3D modelu je dolžina vseh opravljenih poti za 45,58 kilometrov večja kot v 2D modelu, skupni potovalni čas pa daljši za 1 uro in 14 minut. Ugotovljena razlika je pomembna pri odločanju za izbiro enega ali drugega modela pri reševanju problemov usmerjanja šolskih vozil.
Strojno učenje je predmet istraživanja brojnih znanstvenih i stručnih projekata, i važan sastavni dio sustava koji se koriste u medicini, bankarstvu, računalnoj sigurnosti, komunikaciji i brojnim ...drugim domenama. Jedno je od najaktivnijih područja istraživanja, s konstantnim napretkom i razvojem novih algoritama i pristupa, te poboljšanjem postojećih metoda. Značajan utjecaj na performanse modela strojnog učenja ima skup podataka nad kojim je napravljeno treniranje, odnosno kvaliteta podataka, ravnomjerna razdioba vrijednosti i veličina skupa. To predstavlja potencijalan problem kod metoda strojnog učenja koje zahtijevaju prethodno označene podatke, jer prikupljanje podataka može biti iznimno složeno, skupo i vremenski zahtjevno. U tom slučaju klasičan model strojnog učenja vrlo vjerojatno neće imati dobre performanse. Jedan od pristupa rješavanja ovog problema je primjena učenja prijenosom, u kojem model koristi skup podataka ne samo iz promatrane domene, već i iz druge, idealno srodne domene. U radu su simulirani uvjeti manje raspoloživosti skupa podataka, na kojem su analizirane performanse tri modela temeljena na neuronskim mrežama, od kojih se jedan temelji na prethodno istreniranom modelu. Opisan je postupak kreiranja skupova za treniranje i prezentirani su rezultati analize navedena tri modela s različitim veličinama skupova.
Svrha/Cilj: Cilj ovog rada jest pribaviti kritičku analizu koncepta upravljanja turizmom ruralnog područja u Hrvatskoj, ističući neke kritične točke i logičke nekonzistentnosti. Slijedom toga, ...provedbom istraživanja na konkretnoj studiji slučaja jedne dominantno ruralne regije, odnosno, sveobuhvatnom analizom društvenih mreža dionika, pokazati nesrazmjer u doprinosu tih dionika u
turističkim aktivnostima i procesima u odnosu na njihovu participaciju u ukupnom destinacijskom odlučivanju. Ovime bi se mogla potaknuti pitanja reinženjeringa destinacijskog upravljačkog sustava u cjelini, praćenog odgovarajućim zakonskim i statutarnim odrednicama.
Dizajn/Metodologija/Pristup: Istraživanje je temeljeno na dvjema teorijskim osnovama: teoriji društvene mreže i teoriji društvene razmjene. Metodom tzv.lančanog referalnog upućivanja kroz anketu prikupili su se podaci o topološkoj strukturi dvije relevantne mreže dionika: cjelovite destinacijske mreže i submreže dionika/dobavljača u ruralnom turizmu (u ovom radu pod radnim
nazivom – ruralna submreža). Sveobuhvatna analiza dobivenih mreža rezultirala je relevantnim parametrima centralnosti (topološkim pozicijama) aktera u njima, na osnovi kojih je bila moguća provedba korelacijske analize dviju promatranih
mreža, čiji su rezultati u konačnici adekvatno interpretirani, vodeći rezolutnim zaključcima.
Rezultati: Rezultati analize govore da akteri ruralnog turizma nisu razmjerno zastupljeni u participaciji odlučivanja kod donošenja najvažnijih odluka u destinaciji u odnosu na njihovu topološku poziciju, odnosno sudjelovanje u operativnim turističkim procesima. Takva neusklađenost upućuje, između ostalog, na neophodnost razmatranja uvođenja novog, prilagodljivijeg institucionalnog i organizacijskog sustava u upravljanju ovakvim tipom destinacije.
Originalnost/Vrijednost: Uz relativno rijetko korištenu metodologiju, koja je primijenjena u ovom radu na specifičnom kvalitativnom uzorku, rezultati istraživanja pokazali su mogući način pronalaženja alata i pristupa u institucionalnom restrukturiranjuza učinkovito upravljanje turističkom destinacijom.
Predmet ovog rada je simetrija i asimetrija nacionalizma i globalizma kao kvalitativan društveni odnos determinisan logosnim valentnostima (značaj, značenje i smisao) njihovih strukturnih segmenata. ...Cilj je otkrivanje simetrijskih i asimetrijskih mreža nacionalizma i globalizma koje prate njihove pozitivne i negativne dimenzije. Nacionalizam je, u osnovi, refleksija nacije i kao takav, sadrži sve bitne protivrečnosti nastajanja i razvoja nacije, njene povijesne i metafizičke kategorijalnosti. Nacionalizam kao cjelovit društveni fenomen, genetički strukturiran, može se sociološki identifikovati i objasniti, jedino kao simetrija njegovih pozitivnih i negativnih komponenti. Ne postoji “čista” nacija u idealno-tipskoj formi, koja reflektuje samo pozitivni nacionalizam, ali ni nacija koja reflektuje samo negativni nacionalizam. Redukovanje nacionalizma samo na njegovu negativnu stranu onemogućava otkrivanje njegove pozitivne strane. Refleksija nacionalizma nužno se odvija u državi, u kojoj pravo građanstva znači zadobijanje novog, višeg nivoa slobode, a to je jedina logika nacije. Nacija, država i građanin su tako, neodvojivi subjekti određene demokratske zajednice. Globalizam nije samorefleksija globalnog, već refleksija identitetskih simetrija pojedinih društava-država, koja obuhvata svestranu razmjenu njihovih fundamentalnih ljudskih vrijednosti i interesa. Centralno pitanje je na kojim kvalitativnim sadržajima se održava vladajuća simetrija globalizma i njena veza sa (ne)promjenjivošću suštine načina proizvodnje društvenog života. Odgovor na ovo pitanje nije moguć, bez identifikovanja simetrijskih mreža nacionalizma i globalizma, i njihovog kvalitativnog posredovanja, u kojem posebno značajnu ulogu ima država. Ovdje je sadržan originalan teorijsko-metodološki pristup u sociološkom razumijevanju simetrične refleksivnosti nacionalizma i globalizma u savremenom društvu. Teorijsko-empirijsko i sociološko imaginativno otkrivanje karaktera simetrije i asimetrije nacionalizma i globalizma, jedino može voditi naučno objektivnom i istovremeno društveno angažovanom znanju.
The subject of this paper is the symmetry and asymmetry of nationalism and globalism as a qualitative social relation determined by the logos valences (significance, meaning, and sense) of their structural segments. The aim is to establish symmetrical and asymmetric networks of nationalism and globalism that follow their positive and negative dimensions. Nationalism is, basically, a reflection of the nation that contains all the essential contradictions of the emergence and development of a nation, as well as its historical and metaphysical categorisation. Nationalism as a comprehensive, genetically structured social phenomenon can be socially identified and explained only as a symmetry of its positive and negative components. There is no ‘pure’ nation in an ideal-type form, which reflects only positive nationalism, and neither is there a nation that reflects only negative nationalism. Reducing nationalism only to its negative side prevents the discovery of its positive side. The reflection of nationalism necessarily takes place in a state where the right of citizenship means acquiring a new, higher level of freedom, constituting the only logic of the nation. Thus, the nation, state, and citizen are inseparable subjects of a certain democratic community. Globalism is not a self-reflection of the global but rather a reflection of identity symmetries of individual societies-states, which encompasses a comprehensive exchange of their fundamental human values and interests. The central question is what qualitative contents maintain the dominant symmetry of globalism and its relation to the (in)variability of the essence of social life generation. The answer to this question is not possible without the identification of symmetric networks of nationalism and globalism and their qualitative mediation, in which the state plays a particularly important role. They contain the original theoretical and methodological approach in the sociological understanding of the symmetrical reflexivity of nationalism and globalism in contemporary society. Only the theoretical and empirical as well as sociological and imaginative discovery of the nature of symmetry and asymmetry of nationalism and globalism can lead to scientifically objective and, at the same time, socially engaged knowledge.
Poljoprivredna je proizvodnja od velike važnosti za prehranu ljudi i životinja. Budući da su potrebe za hranom svaki dan sve veće, a razina šteta se, ovisno o kulturi, umnogome ne mijenja, potrebno ...je naći nova rješenja. Svaki uzgoj bilja prati i njegova problematika ekonomski značajnih štetnih organizama i stresa uzrokovanog vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Takvi se problemi ne mogu više nadgledati samo ljudskim okom, pogotovu na većim parcelama, pa se rješenja traže u područjima precizne poljoprivrede. Suvremene tehnike uzimanja i obrade vizualnih podataka usmjerene su prema automatskom analiziranju usjeva preko slika i tako uvelike skraćuju vrijeme i rad inače potreban za otkrivanje prve pojave štetnih organizama i abiotskog stresa. Tehnike analize slika omogućuju lakše određivanje stupnja razvoja štetnog organizma (štetnika, biljnih bolesti, korova), klasifikaciju biljaka na zdrave i zaražene te otkrivanje biljnog stresa. Cilj je ovih analiza provjeriti zdravstveno stanje većeg broja biljaka u kraćem vremenu te predvidjeti mogućnost razvoja štetnog organizma i stresa bilja. U tu se svrhu danas koristi umjetna inteligencija kao najbolje rješenje. Ove tehnike i metode moraju biti brže, bolje i ekonomičnije od ljudskog rada. Rad rasvjetljuje nove spoznaje u području istraživanja i primjena tehnika detekcije štetnih organizama i stresa biljaka obradom vizualnih podataka usmjerenih kao alat za pomoć agronomu te pregledom dostupnih istraživanja u fitomedicini.
Cilj je ovog rada prije svega razmotriti neke osnovne pojmove i njihova značenja, vezane uz suvremene društvene interakcije, polazeći od klasičnih socioloških pojmova društveni odnos i društvena ...interakcija te sagledati što se mijenja, a što je isto u doba umrežavanja i »preseljenja« u virtualni prostor. Drugim riječima, želimo preispitati formu i sadržaj istih u dobu bez nužnosti dimenzije prostora u nekom odnosu, pri čemu nastaju nove forme i pojmovi kao što su mreža, umreženost, virtualnost i sl. U prvom poglavlju prikazat će se značenje pojmova društveni odnos i društvena interakcija koji podrazumijevaju one dru- štvene odnose u kojima su prisutni kontakt/susret ili komunikacija te koji nas vode prema pojmu društvena interakcija u istom prostoru i istom vremenu. Tema drugog poglavlja je društvena interakcija u istom vremenu bez prostora, kada pojavom informacijske tehnologije pojedinci i društva ulaze u cyber prostor nove virtualne stvarnosti. To nas pak dovodi do razvoja različitih oblika interakcija na društvenim mrežama, što je tema trećeg poglavlja. U četvrtom poglavlju razmatraju se neki rizici i neke pozitivne mogućnosti virtualnih interakcija u odnosu na realne.
The aim of this paper is primarily to consider some basic concepts and their meanings related to contemporary social interactions, starting from the classical sociological concepts of social relationship and social interaction, and to see what is changing and what remains the same in the age of networking and “moving” to virtual space. In other words, we want to re-examine their form and content in an age without the necessity of the spatial dimension for a relationship, in which new forms and concepts occur, such as network, networking, virtuality, etc. The first chapter will show the meaning of social relations and social interaction, which imply those social relations in which contact/encounter or communication is present and which leads us to the concept of social interaction in the same space and at the same time. The topic of the second chapter is social interaction at the same time without space, when, with the application of information technology, individuals and societies enter the cyberspace of a new virtual reality. This leads us to the development of various forms of interaction on social networks, which is the topic of the third chapter. The fourth chapter discusses some of the risks and positive possibilities of virtual interactions over real ones.
Na področju govornih in jezikovnih tehnologij predstavlja avtomatsko razpoznavanje govora enega izmed ključnih gradnikov. V prispevku bomo predstavili razvoj avtomatskega razpoznavalnika slovenskega ...govora za domeno dnevnoinformativnih oddaj. Arhitektura sistema je zasnovana na globokih nevronskih mrežah. Pri tem smo ob upoštevanju razpoložljivih govornih virov izvedli modeliranje z različnimi aktivacijskimi funkcijami. V postopku razvoja razpoznavalnika govora smo preverili tudi, kakšen je vpliv izgubnih govornih kodekov na rezultate razpoznavanja govora. Za učenje razpoznavalnika govora smo uporabili bazi UMB BNSI Broadcast News in IETK-TV. Skupni obseg govornih posnetkov je znašal 66 ur. Vzporedno z globokimi nevronskimi mrežami smo povečali slovar razpoznavanja govora, ki je tako znašal 250.000 besed. Na ta način smo znižali delež besed izven slovarja na 1,33 %. Z razpoznavanjem govora na testni množici smo dosegli najboljšo stopnjo napačno razpoznanih besed (WER) 15,17 %. Med procesom vrednotenja rezultatov smo izvedli tudi podrobnejšo analizo napak razpoznavanja govora na osnovi lem in F-razredov, ki v določeni meri pokažejo na zahtevnost slovenskega jezika za takšne scenarije uporabe tehnologije.
PDF
