Uslijed digitalizacije, geopolitičkih previranja i migracija u Europi danas su više nego ikada istaknuti učinci sociokulturnoga konteksta (posebice kulturne globalizacije) na naše stavove i ...ponašanja. Mladi su posebno osjetljivi na (multi)kulturne utjecaje kojima su svakodnevno izloženi zbog intenzivne uključenosti u aktualna društvena zbivanja i specifičnosti razvojnog perioda. Izloženost i sudjelovanje u različitim multikulturnim elementima te nacionalizam i kulturna otvorenost imaju značajne učinke po njihove stavove, odnose i ponašanja prema drugim grupama, kao i njihove interkulturne kompetencije. Školsko okruženje ima važnu i aktivnu socijalizacijsku ulogu u oblikovanju socijalnog identiteta adolescenata stvarajući normativnu okolinu koja ima potencijal promovirati kulturnu otvorenost kroz odgojno-obrazovne aktivnosti. Stoga je prvi cilj istraživanja bio ispitati stavove prema manjinama, multikulturnu izloženost i kontakt te nacionalizam i kulturnu otvorenost adolescenata, dok je drugi cilj bio ispitati odnos multikulturne izloženosti i kontakta te nacionalizma i kulturne otvorenosti, uzimajući u obzir sociodemografske karakteristike adolescenata, kao i za međugrupne odnose potencijalno relevantne karakteristike škola i zajednica. Istraživanje je provedeno u sklopu CHIEF projekta na uzorku od 2134 adolescenta (57% djevojaka) u 28 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Adolescenti su iskazali pozitivan opći stav prema manjinama. Procjena razine međukulturnoga kontakta je niska, dok je međukulturna izloženost umjerena, kao i izraženost kulturne otvorenosti i nacionalizma. Učenici percipiraju umjerene prilike za učenje o temama ljudskih prava i nacionalnog identiteta u okviru srednjoškolske nastave. Regresijskom analizom provedenom u sklopu strukturalnih modela potvrđena je važnost kulturne otvorenosti, nacionalizma, percepcije zastupljenosti sadržaja u obrazovanju, roda i socioekonomskog statusa zajednice u oblikovanju općeg stava o manjinama. Kontakt s pripadnicima drugih kultura nije pridonio predviđanju općeg stava o manjinama neovisno o međukulturnoj izloženosti.
In this study we examined the relationship between the preference of minority educational models and attitudes towards multiculturalism and assimilationism in four multiethnic communities in Croatia. ...A sample of 1568 students, aged 11 to 19, members of the Croatian majority and four national minorities (Czechs, Hungarians, Serbs and Italians) enrolled in model A of minority education (all classes are taught in the minority language), and 2000 of their parents participated in the research. Additionally, this is the first paper describing the major socio-demographic characteristics of students in minority education model A, as well as aspects of their language competence in Croatian and minority languages, the use of language in their families and their intentions to continue education in Croatia as opposed to their country of origin. The results have shown that the preferences of minority education models are slightly related to attitudes towards multiculturalism and
assimilationism, but also that group status (minority or majority) and the multiethnic context the study has been conducted in are important determinants of attitudes towards multiculturalism and assimilationism.
The perpetually pressing question of Slovene as the language of the Slovene university and thus also indirectly of scholarship in Slovenia dictates the thematic selection of certain fundamental ...sections of the monograph. The literary language's intellectual function and thus the sense of its existence is interrogated. A concise historical survey of (literary) Slovene's development substantiates its dynamic power.
Roman F. M. Dostojevskega Bratje Karamazovi je bil v slovenščino preveden dvakrat. Leta 1929 ga je prvič prevedel Vladimir Levstik, leta 2010 pa je izšel posodobljen prevod Boruta Kraševca. Ta ...razprava sodi v širši kontekst ovrednotenja učinka posodobljenih prevodov z vidika rabe podomačitvenih in potujitvenih prevajalskih strategij ob prevajanju kulturnospecifičnih izrazov. Ob tem bomo preizkusili teorijo posodabljanja prevodov, t. i. hipotezo posodabljanja prevodov, ki vsak nadaljnji prevod interpretira kot poskus »izboljšanja« prejšnjega, pri čemer se pojem »izboljšanje« definira na podlagi stopnje ohranitve tujega v prevodu. Oba prevoda opazujemo na mikrobesedilni ravni, in sicer na ravni posamičnih besed, pri čemer nas zanima ustreznost prevoda kulturnospecifičnih detajlov.
U radu se preispituju mogućnosti i ograničenja teorijske recepcije i praktične primjene politika multikulturnoga građanstva u današnjoj Srbiji. Različita shvaćanja autora kao što su Kymlicka, ...Losoncz, Schoepflin, Smith, Cilevičs i Barry sučeljavaju se sa stvarnim stanjem međunacionalnih odnosa u Istočnoj Europi i posebno u Srbiji. U analizi je naglasak stavljen na pitanje življenja paralelnih života pripadnika različitih nacionalnih zajednica, umjesto njihova interkulturnog prožimanja, kao i na zagovarana rješenja u obliku samoupravnih prava za nacionalne manjine te složenog pitanja koristi i štete od eventualne uspostave manjinskih teritorijalnih autonomija. Osobiti položaj nacionalnih manjina u Srbiji uvelike je određen opterećenjima njene nedavne prošlosti. Autorica posebno naglašava ograničenja teorije elita u objašnjavanju i praktičnom reguliranju međunacionalnih odnosa te u protustavu afirmira zamisao multikulturnoga građanstva. Kada su posrijedi nacionalne manjine u Srbiji, zaključuje da obrazovanje na materinskom jeziku omogućuje opstanak nacionalnih manjina, a da tek raširena javna i službena upotreba manjinskih jezika u lokalnoj zajednici omogućuje održanje multikulturnoga karaktera same sredine. Pripadnici nacionalnih manjina u Srbiji žive u svom grupnom identitetu i održavaju ga na znatno širem geografskom području od onog koje čine stvarno multikulturne zajednice. Promatrani iz perspektive koju određuje Kymlickina definicija socijetalne kulture, kao teritorijalno koncentrirane kulture okupljene oko zajedničkog jezika koji se koristi privatno i u javnom životu, značajni etnički mješoviti dijelovi Srbije, odnosno oni gdje su manjine prisutne u velikome, ali ne i u dominantnom broju, ostaju lišeni multikulturnosti.
U ovom istraživanju ispitivani su identiteti mladih u dobi od 11 do 12 godina koji žive u multikulturnom okruženju u Ženevi, Švicarska. U pokušaju da obuhvate višestruke dimenzije koje sadržavaju te ...identitete, autori su izradili metodološki pristup koji dopušta ispitanicima da opišu sebe vlastitim izrazima. Koristeći metaforu cvijeta, razvili su »cvijet kultura« u kojem su ispitanici ispunili onoliko latica s deskriptorima koliko su odabrali da ih najbolje mogu predstaviti. Pokraj ovog otvorenog kvalitativnog pristupa, korišten je i sociometrijski upitnik. Istraživanjem su otkrivene tri glavne kategorije: individualni društveni identiteti, teritorijalni kolektivni identiteti i identiteti kulturnog naslijeđa. Ti rezultati sugeriraju da se identiteti mladih iz ovog uzorka ne mogu reducirati na samo jedan deskriptivni element kao što je nacionalnost ili etničnost. Rezultati zapravo sugeriraju da mladi imaju višedimezionalne identitete koji se mogu izraziti kroz »kulturu mladih« (glazba, odjeća, šport). Ovo istraživanje potiče područje istraživanja o interkulturnim odnosima ističući općenitosti među mladima iz različitih kulturnih pozadina koji žive u multikulturnom okruženju.
PDF
