Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i ...financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (χ2 = 771.050; df = 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 – .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrđen konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrđena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.
Pretpostavka je da ekspanzivna monetarna politika pogoduje smanjenju nezaposlenosti, a vrijedi i obrnuto. U tom kontekstu definiran je status monetarne politike koji se naziva monetarnim uvjetima. Za ...to je korišten indeks financijskih uvjeta IFIS koji objavljuje Ekonomski institut, Zagreb, kao sintetički pokazatelj stanja brojnih monetarnih varijabli (27 varijabli). Analizom kretanja restriktivnih i ekspanzivnih monetarnih uvjeta prikazanih IFIS indeksom i stope nezaposlenosti koja je provedena u ovom radu, može se zaključiti da postoji jaka veza između indeksa makroekonomskih monetarnih uvjeta i nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ta veza djeluje s pomakom od godinu dana, odnosno promjena monetarnih uvjeta dovodi do promjene u ukupnoj stopi nezaposlenosti nakon godinu dana. Iako postoji veza i između monetarnih uvjeta i nezaposlenosti mladih, ona je slabija jer na nezaposlenost mladih značajnije utječu drugi čimbenici. To su prije svega iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i liberalizacije na tržištu rada.
Korona pandemija pretvorila se u
globalnu ekonomsku krizu, dovodeći u opasnost prije svega zdravlje, prihode
milijuna ljudi diljem svijeta te radna mjesta. Svrha rada je razumijevanje
utjecaja korona ...pandemije na stabilnost radnih mjesta. Cilj rada je analizirati
utjecaj korona pandemije na stabilnost radnih mjesta u pet županija Istočne
Hrvatske. U istraživanje je uključena analiza anketnog upitnika koji su
popunila 615 ispitanika iz 5 županija Istočne Hrvatske te prikupljenih
statističkih podataka i relevantne stručne literature. Ograničenje rada je
činjenica da pandemija još uvijek traje, a dostupni podaci su još uvijek
ograničeni. Prema rezultatima istraživanja, anketirani ispitanici smatraju da
korona pandemija ima veliki utjecaj na nestabilnost radnih mjesta u Istočnoj
Hrvatskoj.
The corona
pandemic has turned into a global economic crisis, endangering above all health,
the incomes of millions of people around the world, and jobs. The purpose
of this paper is to understand the impact of the corona pandemic on job
stability. This
paper aims to analyze the impact of the corona pandemic on job stability in
five counties in Eastern Croatia. The research included the analysis of a questionnaire
completed by 615 respondents from 5 counties of Eastern Croatia and the
collected statistical data and relevant professional literature. The
limitation of the work is the fact that the pandemic is still going on and the
available data are still limited. According to the results of the research, the respondents
believe that the corona pandemic has a great impact on job instability in
Eastern Croatia.
U ovom se radu analizira kretanje upisnih kvota, broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta i broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba sa svrhom ukazivanja na određene postojeće trendove ...koji bi mogli rezultirati još većom neusklađenošću visokoobrazovnog sustava i tržišta rada, ukoliko se nastave. Analiza upisnih kvota ukazuje na njihov kontinuirani rast počevši od akademske godine 2013./2014. pa do kraja promatranog razdoblja (2019./2020.). Nadalje, analiza broja studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta ukazuje na činjenicu da se svake akademske godine promatranog razdoblja na studijske programe upisao manji broj studenata od ponuđenih upisnih kvota. Broj studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta varirao je ovisno o akademskoj godini. Najviše se studenata upisalo akademske godine 2016./2017. Analiza broja nezaposlenih osoba ukazuje na uzastopan rast broja nezaposlenih do 2013., uslijed globalne financijske krize, i kontinuirani pad nakon 2013. godine. Jednak trend rasta do 2013. i pada poslije 2013. godine vidljiv je i u broju nezaposlenih visokoobrazovanih osoba. U radu je, u konačnici, primijenjen statistički postupak korelacijske analize kojim se izračunava povezanost varijabli koje su, također, brojčano iskazane Pearsonovim koeficijentima i koeficijentima značajnosti. Prilikom izračunavanja povezanosti varijabli dobiven je jedan vrlo značajan rezultat koji zapravo prikazuje nepostojanje statističke povezanosti upisnih kvota s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta. Statistička nepovezanost upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu upućuje na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studenata upisanih u prvu godinu visokog učilišta koja u dužem vremenskom periodu može negativno utjecati na ponudu i potražnju za odgovarajućim visokoobrazovnim zanimanjima na tržištu rada. Svrha rada ujedno je i ukazati na neusklađenost kretanja upisnih kvota i broja studijskih programa s brojem studenata upisanih u prvu godinu visokih učilišta, koja se opaža iz rezultata analize prikupljenih podataka. Odnos upisnih kvota, broja studijskih programa i broja studenata mogao bi biti usklađeniji kada bi se temeljio na analizama i stvarnim potrebama tržišta rada i društva.
Jahodin model latentne deprivacije najčešće je teorijsko polazište za ispitivanje povezanosti nezaposlenosti i mentalnoga zdravlja. Prema tome modelu zaposlenje, osim što osigurava redovite prihode i ...financijsku sigurnost, omogućuje zadovoljenje duboko ukorijenjenih psiholoških potreba koje u suvremenome društvu nije moguće drugačije osigurati. Cilj je ovoga rada provjeriti konstruktnu valjanost Upitnika latentne i manifestne dobrobiti (Muller i sur., 2005), njegovu pouzdanost te prediktivnu valjanost u objašnjenju interindividualnih razlika u mentalnome zdravlju. U istraživanju je sudjelovalo 209 nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade (Mdob = 44.9; SD = 10.45; 58.9 % muškoga spola). Provedene statističke analize i provjera latentne strukture skale potvrdili su da je šestfaktorska struktura Upitnika LAMB replicirana na hrvatskome uzorku siromašnih osoba. Prema dobivenim rezultatima podacima najbolje pristaje model ESEM (x2 = 771.050; df= 429; CFI = .902; TLI = .856; SRMR = .039; RMSEA = .062 .055 - .069). Upitnik LAMB pouzdan je i valjan mjerni instrument čijih svih šest dimenzija u smislu konvergentne valjanosti značajno pozitivno koreliraju s mentalnim zdravljem. Rezultati analize traga s manifestnim varijablama pokazali su da su doživljaj svrhe, društveni status i razina aktivnosti značajni prediktori mentalnoga zdravlja nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade. Radom je potvrden konceptualni model latentne deprivacije na uzorku teško zapošljivih osoba te je utvrdena valjanost Upitnika LAMB za korištenje u hrvatskome istraživačkom prostoru. Rezultati istraživanja impliciraju da je podršku korisnicima zajamčene minimalne naknade važno usmjeriti na njihovo mentalno zdravlje i latentnu deprivaciju.
Na uzorku od 222 nezaposlene osobe iz četiri regiona u Repu-blici Srbiji sprovedeno je istraživanje sa ciljem da se ispita kakav efekat subjektivna percepcija finansijske situacije, nastale nakon ...gubitka posla, ostvaruje na učestalost simptoma poremećaja psiho-fizičkog zdravlja kod nezaposlenih. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika za procenu učestalosti simptoma poremećaja psiho-fizičkog zdravlja, upitnika za subjektivnu procenu finansij-ske situacije i stavki koje se tiču prevalentnosti odnosa nezapo-slene osobe prema situaciji gubitka posla (rešavanje ili poricanje tog problema). Rezultati podržavaju očekivanje da je percepcija težine finansijske situacije zaista faktor psiho-fizičkog zdravlja ne-zaposlenih osoba, kako ukupnog zdravlja tako i njegovih pojedi-nih dimenzija. Utvrđeno je da teška finansijska situacija narušava zdravlje nezaposlenih bez obzira na dužinu trajanja nezaposle-nosti, nivo obrazovanja ili starost nezaposlenih osoba. Nadalje, podržano je i očekivanje da je orijentacija ka rešavanju proble-ma nezaposlenosti povezana sa manje depresivnih i anksioznih simptoma kod nezaposlenih u odnosu na orijentaciju ka porica-nju problema nezaposlenosti. Konačno, dobijeni rezultati poka-zuju da nezaposlene žene izveštavaju o lošijem psiho-fizičkom zdravlju u odnosu na muškarce, ali i to da pol ne moderira odnos između subjektivne procene finansijske situacije i psiho-fizičkog zdravlja. Svi nalazi su diskutovani u okviru teorija o efektima gu-bitka zaposlenja i spram nalaza brojnih istraživanja u ovoj oblasti.
Značajne turbulencije globalnog gospodarstva u recentnom razdoblju su imale heterogene posljedice na lokalnoj i regionalnoj razini. Navedeno je zaokupilo pažnju znanstvene zajednice, rezultirajući s ...promoviranjem koncepta rezilijentnosti kao sposobnosti određenog sustava u prilagodbi tijekom i nakon određenog negativnog šoka. Analiza rezilijentnosti tržišta rada na županijskoj razini u Republici Hrvatskoj obuhvatila je analizu otpornosti i oporavka navedenih tržišta i to kroz prizmu zaposlenosti, nezaposlenost i participacije. Empirijski rezultati su istaknuli Zadarsku županiju kao najrezistentnije regionalno tržište rada u RH. Ujedno je heterogenost preostalih rezultata upućivala na svu kompleksnost odnosa na tržištu rada, kao i jasnu potrebu za daljnjim istraživanjima.
Significant turbulences of the global economy in the recent period have had heterogeneous consequences at the local and regional level. This has been in focus of the scientific community, resulting in the promotion of the concept of resilience as the ability of a particular system to adapt during and after a particular negative shock. The analysis of labor market resilience at the county level in the Republic of Croatia included an analysis of the resistence and elasticity of these markets through the prism of employment, unemployment and participation. Empirical results highlighted Zadar County as the most resistant regional labor market in the Republic of Croatia. At the same time, the heterogeneity of the remaining results pointed to the complexity of labor market relations, as well as the clear need for further research.
U Hrvatskoj u okviru migracijskih tema dominira pitanje emigracije, posebno mladih i obrazovanih, podjednako u literaturi i raspravama u široj javnosti. No aktivna migracijska politika nužno mora ...razmotriti i drugu stranu migracijskih kretanja. U kontekstu dugoročnih kretanja na hrvatskom tržištu rada, a uzimajući u obzir rašireni proces demografskog starenja, pitanje aktivne imigracijske politike sve će više dolaziti do izražaja. Osnovni je cilj istraživanja analizirati položaj imigranata na hrvatskom tržištu rada. Temeljem podataka Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku analiziraju se razlike između karakteristika zaposlenih i nezaposlenih osoba koje su se doselile u Hrvatsku, s ciljem identificiranja prediktorâ statusa nezaposlenosti. Dodatni segment koji se istražuje jest postoje li razlike između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih doseljenih osoba u Hrvatskoj te koji su prediktori statusa dugotrajne nezaposlenosti. Empirijska analiza provedena je za dvije odvojene godine da bi se razmotrilo u kojoj je mjeri dugotrajna recesija dodatno utjecala na položaj doseljenika na hrvatskom tržištu rada. Prva godina (pretkrizna) jest 2007., a druga (krizna) 2012.
Autorice u članku otvaraju tri problemska čvorišta. Prvo se odnosi na propitivanje recentne ekonomske krize, ali i tranzicijske koja joj je prethodila, na primjeru propasti Željezare Sisak. Kolaps ...hrvatske industrije ponajprije objašnjavaju kao politički, ideološki i gospodarski bankrot vrijednosti koje su postojale u socijalizmu, a tek onda kao realnu i globalnu ekonomsku krizu. Drugo se problemsko čvorište otkriva u razgovorima s otpuštenim radnicima i radnicama željezare u narativima koji uglavnom konceptualiziraju život bez posla, u pripovijedanju o životu dok je posla još bilo te u razmišljanjima kako će život i rad izgledati u budućnosti. Kao svojevrsni lajtmotiv ponavlja se riječ nada. Upravo je pojam nade predmet njihova posljednjeg razmatranja. Unutar društvenih znanosti i humanistike posljednjih je godina koncept nade zauzeo važno istraživačko mjesto, posebice u analizi individualnog i kolektivnog traumatskog iskustva kao što je i gubitak posla. Stoga autorice predstavljaju neke od značajnijih teorijskih radova o nadi te ih propituju na vlastitoj građi.
Je kako je, bit će bolje Tutić Grokša, Ivana; Kletečki Radović, Marijana
JAHR (Rijeka ),
01/2022, Volume:
12, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Subjektivna dobrobit obuhvaća doživljaj trenutne i buduće životne situacije. Trenutna razina subjektivne dobrobiti može biti prediktor zdravlja, produktivnosti, prihoda, kvalitete socijalnih odnosa, ...čak i mortaliteta. Nezaposlenost je prepoznata kao jedna od životnih okolnosti koje na duži period najviše smanjuju subjektivnu dobrobit. Cilj provedenog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u subjektivnu dobrobit nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade mlađe odrasle dobi. Tematskom analizom intervjua dobiveni su podaci o doživljaju životne situacije i percepciji budućnosti sudionika te su prikazani kroz ovaj rad. U zaključnim razmatranjima izneseni su prijedlozi za unapređenje prakse, s naglaskom na pristupu socijalnog rada i javnozdravstvenu pristupu.
Subjective well-being includes the perception of the current and future life situation. The current level of subjective well-being can be a predictor of health, productivity, income, quality of social relations, and even mortality. Unemployment is recognised as one of the life circumstances that reduce subjective well-being the most in the long run. The conducted qualitative research aimed to gain insight into the subjective well-being of unemployed young adults who are beneficiaries of the guaranteed minimum benefit. The thematic analysis of the interviews provided data on the experience of the life situation and the perception of the participants’ future, and they are presented in this paper. In the concluding remarks, proposals for improving the practice were presented, with an emphasis on the social work approach and the public health approach.
PDF
