Zbog velike zastupljenosti NEET (engl. Not in Education, Employment, or Training)
populacije Europska je unija 2013. godine izradila operativni plan smanjivanja njenog udjela
za period 2014. – 2020. ...godine. U Hrvatskoj su također planirane mjere i sredstva Europskog
socijalnog fonda trebala osigurati različite resurse na državnoj i lokalnoj razini za realizaciju
istog cilja. Grad Zagreb u okviru ulaganja u socijalnu politiku razvija brojne usluge i programe,
osobito za mlade u nepovoljnom položaju. Ovo kvalitativno istraživanje usmjereno je na
stjecanje uvida u iskustva stručnjaka i pripadnika NEET populacije o uslugama i programima
usmjerenih prema NEET populaciji na području Grada Zagreba u svrhu njihove pripreme za
zapošljavanje te na percepciju o mogućim poboljšanjima usluga i prevenciji NEET statusa. U
istraživanju je sudjelovalo 15 stručnjaka koji rade s NEET populacijom i 25 pripadnika NEET
populacije. Rezultati ukazuju na to da stručnjaci prepoznaju velike izazove u radu s NEET
populacijom vezane uz motiviranje mladih na promjenu i na zahtjevne modele rada. Osim
toga, izdvojene su institucionalne manjkavosti poput nedovoljne koordinacije s drugim institucijama,
administrativnih ograničenja i nedovoljne osposobljenosti stručnjaka, što prepoznaju
obje grupe sudionika istraživanja. Mladi naglašavaju da su im neke usluge i informacije koje
dobivaju od stručnjaka nekorisne i zakašnjele, a s druge strane da imaju pozitivna iskustva u
dobivanju stručnih preporuka i osobne podrške. Istraživanje ukazuje na potrebu za sustavnim
ulaganjem u institucije koje rade s NEET populacijom (kadrovi, prostor, informatizacija, koordinacija
institucija) na području Grada Zagreba. Također je naglašena potreba poboljšanja
sadržaja i modela rada programa te promocije i dostupnosti programa podrške NEET populaciji
radi njihovog uključivanja na tržište rada.
Odrednice nezaposlenosti u Europskoj uniji Logarušić, Marija; Raguž Krištić, Irena
Ekonomski pregled,
01/2019, Volume:
70, Issue:
4
Journal Article, Magazine Article, Web Resource
Open access
Nezaposlenost kao jedan od važnih
ekonomskih problema zaokuplja pažnju brojnih istraživača, posebice od globalne
financijske krize koja je uzrokovala visoke i trajne stope nezaposlenosti u
Europskoj ...uniji (EU). Cilj ovoga rada je utvrditi značajne makroekonomske odrednice
nezaposlenosti u EU.
U tu svrhu u
radu je provedena dinamička panel analiza za svih 28 članica EU u razdoblju od
1995. do 2016. godine. Sveobuhvatnošću provedene analize utemeljene na
ekonomskoj teoriji, koja uključuje svih 28 zemalja članica EU kroz do sada
najduži promatrani period promatranja, ispitivanje homogenosti odrednica unutar
EU te odrednice nezaposlenosti mladih, ovim radom se doprinosi postojećoj
literaturi. Analizom je potvrđena značajnost jaza proizvodnje, investicija,
realne dugoročne kamatne stope, inflacije i nezaposlenosti u prethodnom
razdoblju kao odrednica nezaposlenosti u čitavoj EU, pri čemu su samo realna
kamatna stopa i nezaposlenost iz prethodnog razdoblja robusne u svim modelima. Odrednice
nezaposlenosti u starim i novim zemljama članicama pokazale su se relativno
homogenima. Stopa rasta proizvodnje ima značajan negativan učinak samo na
nezaposlenost mladih. Veza jaza nezaposlenosti i jaza proizvodnje dodatno je
istražena statičkom panel analizom te se zaključuje kako je Okunov zakon u EU
valjan, odnosno postoji negativna veza između jaza nezaposlenosti i jaza proizvodnje.
Unemployment as an important economic issue draws the attention of numerous researchers, especially since the global financial crisis which caused high and permanent unemployment rates in the European Union (EU). The main goal of this paper is to identify significant macroeconomic determinants of unemployment in the EU. For this purpose, a dynamic panel analysis was conducted for all EU member countries in the period from 1995 to 2016. The comprehensiveness of the conducted analysis based on the economic theory, which includes all 28 EU member states for the longest period of observation so far, investigation of the homogeneity of determinants on the EU level, and the analysis of the youth unemployment determinants, is how this paper contributes to the existing literature. This analysis confirmed the significance of output gap, investment, real long-term interest rates, inflation, and unemployment in the previous period as the determinants of unemployment in the entire EU, with only real interest rates and previous unemployment robust in all of the models. Unemployment rates in the old and new member states proved relatively homogeneous. The growth rate of production has a significant negative impact only on youth unemployment. The relationship between unemployment gap and output gap has been additionally researched by a static panel analysis and it is concluded that Okun’s law in EU is valid, i.e. that there is a negative link between the unemployment gap and the output gap.
Brojni su izazovi s kojima se danas susreću gospodarstva. Nezaposlenost ima mnogobrojne negativne ishode, pri čemu su siromaštvo i socijalna isključenost među najtežima. Zbog izraženih nestabilnosti ...gospodarstava u svijetu, generalno kao posljedice pandemije, posljedice rata u Ukrajini, valutnih promjena i drugih društvenih izazova, pitanje je i koliko je zaposlenih u potencijalnoj prijetnji neke od vrsta siromaštva i nezaposlenosti. Osobe koje nemaju dovoljno sredstava da pokriju svoje materijalne potrebe možemo reći da žive u siromaštvu. Nezaposlenost je, stoga, moguće promatrati kao uzrok, ali i posljedicu siromaštva i socijalne isključenosti. Socijalna isključenost podrazumijeva nemogućnost sudjelovanja u socijalnom, ekonomskom, kulturnom i političkom životu te se može nazvati višestranim procesom u kojem se osobi smanjuju mogućnosti za zapošljavanje, pristup zdravstvenoj zaštiti, uključivanje u socijalne mreže i druge društvene procese. Cilj ovoga rada je analizirati udio osoba koje žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2021. godine te analizirati koje su dosad najčešće obrađivane teme nezaposlenosti kao makroekonomskog područja i socijalnog rada kao područja socijalnih djelatnosti. Na taj način implementiran je interdisciplinaran pristup. Rad će analizirati kretanja nezaposlenih, kao dijela stanovništva koje zbog nesudjelovanja na tržištu rada jest u potencijalnoj opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti. Stoga se analiziraju i alati kojima se u Republici Hrvatskoj pokušava utjecati na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti nezaposlenih osoba kao i disproporcija izraženih na županijskoj razini u Republici Hrvatskoj. Poseban se naglasak stavlja na mogućnosti koje nudi profesija socijalnog rada u zagovaranju i zastupanju ranjivih skupina te mjere kojima sustav socijalne skrbi odgovara na probleme siromaštva, socijalne isključenosti i posredno na nezaposlenost. U radu se prikazuju komentari i preporuke potencijalnih uspješnih alata u smanjenju problema siromaštva i socijalne isključenosti.
Analizirajući uticaj indirektnih poreza, a naročito poreza na dodanu vrijednost, na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu konkurentnost na inostranom ...tržištu, od momenta njegovog inkorporiranja u fiskalni sistem Bosne i Hercegovine 2006. godine pa do danas, u ovom radu autori nastoje ukazati na činjenicu da ipak postoji relevantan uticaj PDV-a na vanjskotrgovinski sektor, a naročito na ekonomske performanse
preduzeća koja su u procesu vanjskotrgovinske razmjene strateški izvozno orjentirana. Mada se na prvi pogled čini da hipoteza kojom porez na dodanu vrijednost, bitno ne utiče na efikasnost i efektivnost poslovanja izvozno orijentiranih preduzeća kao i njihovu onkurentnost na inostranom tržištu, cilj ovog rada je dokazati njenu ekonomsku neodrživost. Previsoke stope poreza na dodanu rijednost implicitno negativno utiču i na osnovne makroekonomske
agregate kao što su; povećanje vanjskotrgovinskog deficita i stope nezaposlenosti,BDP-a, BDP- per capita, itd. Iako je izvoz stimuliran i oslobođen od plaćanja PDV, ipak preduzeća imaju dodirnih tačaka sa tom vrstom poreza prilikom nabavke potrebnih inputa za roizvodnju. Izvozna preduzeća imaju konstantnu pretplatu poreza na dodanu vrijednost koji izuzetno sporo vraćaju od Uprave za indirektno oporezivanje. Ako uz sve navedeno, uzmemo u obzir i razmatranje
uvođenja nove, veće stope poreza na dodanu vrijednost, u kontekstu „ vladinih mjera ekonomske politike za pokrivanje budžetskog deficita i pokretanja ekonomskih reformi“, a na insistiranje IMF-a i EU, zbog konvergentnosti i kompatibilnosti sa fiskalnom politikom Evropske Unije i imperativnih zahtjeva međunarodnih financijskih institucija, onda je problematiziranje ove teme izuzetno aktuelno zarad ekonomske održivosti države Bosne i Hercegovine.
Na 187 nezaposlenih osoba u Srbiji izvršeno je preliminarno ispitivanje nivoa njihovog psiho-fizičkog zdravlja kao i analiza značaja pojedinih psiholoških faktora za nivo aktivizma sa kojim ...nezaposleni traže novi posao. Rezultati govore da među simptomima narušavanja psiho-fizičko zdravlja kod nezaposlenih prednjače oni koji ukazuju na povećanu anksioznost i socijalnu disfunkcionalnost. Modeliranje pomoću strukturnih jednačina otkriva da je narušavanje psiho-fizičkog zdravlja najverovatnije efekat gubitka posla ali da ono ne utiče na nivo aktivizma u traženju novog posla. Finalni model jasno pokazuje da je visoko vrednovanje uposlenosti (centralnost rada) u vrednosnom sistemu nezaposlenog glavni faktor koji značajno utiče na veću učestalost simptoma poremećaja psiho-fizičkog zdravlja, na percepciju finansijske situacije kao teže, na viši nivo fleksibilnosti pri ponovnom zapošljavanju, kao i da jedino fleksibilnost ima značajan uticaj na ukupan nivo aktivizma u traženju novog posla.
Stanje na tržištu rada pojedine zemlje pokazuje kakva je njezina gospodarska situacija. Važnu ulogu u postizanju visoke zaposlenosti i niske nezaposlenosti igraju mjere aktivne i pasivne politike ...zapošljavanja koje pružaju pomoć nezaposlenim osobama te ih u što većoj količini zapošljavaju. Veliki značaj na tržištu rada imaju aktivne migracije stanovništva koje dovode do velikih iseljavanja u inozemstvo i do manjka radne snage. Postpandemijski period obilježa promjena strukture nezaposlenih prema pojedinim industrijama: najveći broj radnika tražen je u djelatnostima trgovine na veliko i malo, prerađivačkoj industriji, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti administracije.
Rad ispituje povezanost stupnja obrazovanja sa zaposlenošću i nezaposlenošću. Glavni cilj rada je istražiti
učinak razine obrazovanja na nezaposlenost na razini Republike Hrvatske i na razini ...prosjeka Europske unije
(EU-27). U tu svrhu u radu će se dati uvid u razvoj obrazovanja te u kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti
u Hrvatskoj i EU. U radu se provodi korelacijska analiza u desetogodišnjem razdoblju (2012. – 2022.) koja
pokazuje kako je stopa zaposlenosti najniža kod osoba s niskom razinom obrazovanja, a najviša kod osoba
s visokom razinom obrazovanja odnosno, stopa nezaposlenosti najniža je kod osoba s visokom razinom
obrazovanja. Provedena analiza tako ukazuje kako povećanjem broja visokoobrazovanih osoba dolazi
do smanjenja njihovog udjela u nezaposlenosti. S obzirom na dobivene rezultate preporuča se dodatno
ulaganje u visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
There are numerous challenges that economies face today. Unemployment has many negative outcomes, with poverty and social exclusion being among the most severe. Due to the pronounced instability of ...economies in the world, generally as a consequence of the pandemic, the consequences of the war in Ukraine, currency changes, and other social issues, the question is raised as to how many employees are under the potential threat of some type of poverty or unemployment. People who do not have enough resources to meet their material needs can be considered to be living in poverty. Therefore, unemployment is not only a cause but also a consequence of poverty and social exclusion. Social exclusion implies the inability to participate in social, economic, cultural, and political life and can be considered a multifaceted process in which a person’s opportunities for employment, access to health care, inclusion in social networks, and other social processes are reduced. This paper aims to analyse the share of people living in poverty and social exclusion in the Republic of Croatia for the period from 2015 to 2021. It also aims to analyse the most frequently used topics discussed in the fields of unemployment as a macroeconomic field and social work as a social field. In that manner, an interdisciplinary approach has been taken. The paper will analyse the trends of the unemployed as a part of the population that, due to non-participation in the labour market, is in potential danger of poverty and social exclusion. Therefore, the tools used in the Republic of Croatia in order to influence the reduction of poverty and social exclusion of unemployed persons are analysed as well as the disproportion expressed at the county level in the Republic of Croatia. Special emphasis is placed on the role of the social work profession in advocating for and representing vulnerable groups and on the measures by which the social welfare system responds to the problems of poverty, social exclusion and, indirectly, unemployment. The paper presents comments and recommendations for potential successful tools for reducing the problem of poverty and social exclusion.
Prilog je posvećen opisu aktivnosti na ublažavanju gospodarske krize, s posebnim naglaskom na tržište rada. Analiziraju se najvažnija kretanja te odrednice zaposlenosti i nezaposlenosti u posljednjih ...pet godina u cilju spoznavanja njihovog učinka i mogućeg poboljšanja stanja. U radu se spominje kako je Vlada Republike Hrvatske usvojila Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, ali se ne ulazi u njihovu konačnu ocjenu jer bi to trebao biti predmet nekog novog istraživanja. Prilog se sastoji iz četiri dijela. U prvom se obrazlažu gospodarska kretanja u Republici Hrvatskoj koja je u razdoblju od 2005. do 2007. godine karakterizirao značajan rast, dok su se u 2008. godini gospodarske aktivnosti počele usporavati. Drugo poglavlje posvećeno je značajnom utjecaju krize na tržište rada te je uslijedilo smanjivanje broja zaposlenih i povećanje broja nezaposlenih. Republika Hrvatska ionako ima razmjerno niske stope aktivnosti i zaposlenosti, pogotovo za žene, mlade i starije osobe. Politika i mjere za rješavanje problema predmet su trećeg poglavlja gdje se pozornost posvećuje aktivnostima u ekonomskoj i socijalnoj politici te mjerama tržišta rada. Završno, četvrto poglavlje obrađuje pitanja daljnjeg gospodarskog razvoja Hrvatske s posebnom pozornošću prema prioritetima politike zapošljavanja.
COVID-19 pandemija uzrokovala je poremećaje na tržištu rada Republike Hrvatske i cijele Europske
unije. Jedna od najvećih posljedica je povećanje nezaposlenosti. Svrha rada je razumjeti utjecaj ...COVID-
19 pandemije na (ne)zaposlenost u novim gospodarskim okolnostima. Cilj rada je analizirati
ne(zaposlenost) pod utjecajem korona pandemije u pet županija Istočne Hrvatske. U istraživanje je
uključen anketni upitnik koji su popunila 615 ispitanika iz pet županija Istočne Hrvatske te prikupljenih
statističkih podataka i relevantne stručne literature.
Za obradu podataka (hi kvadrat test) koristio se statistički program za SPSS. Rezultati istraživanja
potvrđuju veliki utjecaj COVID-19 pandemije na sve županije Istočne Hrvatske, sve županije se
prepoznaju kao izložene, udio nezaposlenih žena u odnosu na muškarce je veći u svim županijama
Istočne Hrvatske, najveći udio nezaposlenih je vidljiv kod mladih od 18-30 godina, a najveći udio
nezaposlenih je kod ispitanika koji imaju završen preddiplomski studij.
PDF
