Kretanja na tržištu rada kao rezultat globalne recesije karakterizirana su smanjenjem aktivnosti radne snage, smanjenjem broja zaposlenih te porastom broja nezaposlenih osoba. Očekuje se da će kao ...posljedica recesije u Europskoj Uniji nestati više milijuna radnih mjesta. Cilj je rada prikazati utjecaj ekonomske recesije na tržište rada u Hrvatskoj uz poseban osvrt na tržišta rada u sustavu zdravstva. U prvom kvartalu 2009. godine broj zaposlenih osoba u zemljama Europske Unije smanjen je za –1,2% u odnosu na isti kvartal 2008. godine, a u Hrvatskoj za –0,4%. Usporedbom kretanja kvartalnih stopa zaposlenosti u Hrvatskoj i Europskoj Uniji u razdoblju od Q2/2008. do Q1/2009. nije nađena statistički značajna razlika (p=0,169, df=6, t=1,564, Studentov t-test). U prvom kvartalu 2009. godine prosječna stopa anketne nezaposlenosti u zemljama Europske Unije iznosila je 8,1%±0,3 te je povećana za 9,4% u odnosu na posljednji kvartal 2008 godine, dok je u Hrvatskoj iznosila je 8,4%±0,1 te je povećana za 3,3% u odnosu na posljednji kvartal 2008 godine. Usporedbom mjesečnih kretanja stopa anketne nezaposlenosti u zemljama Europske unije i Hrvatske u posljednjem kvartalu 2008. i prvom kvartalu 2009. godine nađena je statistički značajna razlika (p=0,001, df=10, t=4,425, Studentov t-test). U sustavu zdravstva u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2009. godine broj zaposlenih porastao je za 0,7% u odnosu na isti kvartal 2008. godine, dok je broj nezaposlenih u sustavu zdravstva u prvom kvartalu 2009. godine smanjen za –1,0% u odnosu na isti kvartal 2008. godine. Kretanja na tržištu rada u Hrvatskoj prate globalna kretanja na tržištu rada u doba ekonomske recesije iako je porast nezaposlenosti u Hrvatskoj sporiji nego u zemljama Europske Unije. Zahvaljujući specifičnostima zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, kao što su način organizacije sustava zdravstva, sustav financiranja, uređenje tržišta rada te ponuda i potražnja zaposlenika u sustavu zdravstva, tržište rada sustava zdravstva u Hrvatskoj u manjoj je mjeri pogođeno utjecajem recesije od tržišta rada u cjelini.
Tema su ovog članka mladi koji se nalaze u jednom od najneizvjesnijih razdoblja života – na prijelazu iz obrazovnog u sustav zapošljavanja. U Hrvatskoj i jedan i drugi sustav pate od manjkavosti koje ...mogu biti uzrokom različitih poteškoća za mladu osobu u procesu njezine društvene integracije. U najtežem su položaju oni koji su prerano ispali iz sustava obrazovanja, jer podatci pokazuju da će upravo oni najteže naći zadovoljavajuće (ili odgovarajuće) zaposlenje. Pritom je moguće prepoznati nekoliko osobito ugroženih skupina mladih: mladi s lošijim školskim uspjehom, oni nižih socioekonomskih prilika, tj. siromašni, mladi koji žive u ratom pogođenim područjima i koji su, vjerojatno, i sami bili svjedoci i žrtve ratnih stradanja, osobe s mentalnim i psihičkim poteškoćama te mladi Romi. Unatoč očitim manjkavostima hrvatskoga obrazovnog sustava pokazuje se da je i kod nas svaki novi naraštaj prosječno obrazovaniji od prethodnoga. Analiza obrazovne strukture hrvatskog stanovništva pokazala je znatne promjene i pojavu nekih novih tendencija među kojima su najintrigantnija slabija obrazovna postignuća muškaraca. Na porast stope nezaposlenosti utječu postojeći problemi u hrvatskom društvu, potpomognuti strukturalnom ekonomskom krizom. Nezaposlenost u kontekstu problema mladih povlači za sobom specifične posljedice koje svojim dugoročnim utjecajem sprečavaju mlade u preuzimanju aktivne uloge u društvu. Analiza osnovnih statističkih pokazatelja o nezaposlenosti mladih, te posljedica njihove nezaposlenosti i metoda njezina smanjivanja, pokazuju najslabije točke odnosa hrvatskog sustava zapošljavanja prema mladima. Članak donosi i kratak pregled politike usmjerene osobito prema mladima, a sadržane u Nacionalnom programu djelovanja za mlade koji je kao studiju početkom 2003. godine objavio Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Nacionalni program naglašava važnost državne skrbi i djelovanja na područjima obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike prema mladima.
Turizam nije u svim zemljama EU od iste važnosti ali gotovo u svim zemljama može pospješiti zaposlenost osjetljivih grupa kao što su žene, mladi, dugoročno nezaposleni, etničke manjine i sl. ...Part-time i privremeni poslovi, kao česti oblici u turizmu mogu imati posebno značenje u stimuliranju zaposlenosti žena i mladih. Poticanjem turizma u određenim regijama može se
povoljno utjecati na zaposlenost u tim područjima. U zemljama koje nemaju izražene probleme s nezaposlenosti, turizam predstavlja dodatni izvoz. Portugal i Austrija, kao izrazite turističke destinacije, te Irska prepoznale su potencijal zaposlenosti koji nudi turizam te su ga koristili za smanjenje stope nezaposlenosti. Nažalost, u većini mediteranskih zemalja, gdje je
turizam često jedna od najvažnijih grana, to nije učinjeno i one još uvijek bilježe visoke stope nezaposlenosti. Turizam je u Hrvatskoj sektor koji može dati značajan doprinos bržem gospodarskom razvoju. U našoj zemlji postoje veliki potencijali za povećanje turističkih aktivnosti što će samim time generirati i veći broj radnih mjesta u turizmu kao i u povezanim gospodarskim granama. Za uspješno rješavanje problema nezaposlenosti u Hrvatskoj putem turizma, kao primjer mogu poslužiti pozitivna iskustva zemalja EU.
U ovome radu istražuje se nestabilnost kapitalizma koji se definira kao stanje u kojem kapitalizam stvara inflaciju, nezaposlenost i poslovne cikluse. Veliki ekonomisti kao što su Marx, Veblen i ...Schumpter bavili su se tim problemom i zaključili da će upravo nestabilnost kapitalizma transformirati kapitalizam. U radu se razvija model za istraživanje nestabilnosti, a rezultati ukazuju da je temeljni uzrok nestabilnosti sukob oko udjela u dohotku: nadnica i profita. Fluktuacija u raspodjeli profita stvara inflaciju, nezaposlenost i poslovne cikluse. Ova generalizacija provjerena je na podacima američkog gospodarstva u periodu 1970-tih, 1980-tih i 1990-tih, te se može zaključiti da kad je udio u profitu visok, dolazi do umjerene stope inflacije i zaposlenosti, ali kad je udio u profitu nizak, stopa in-flacije, nezaposlenosti i poslovnih ciklusa raste.
U prvom dijelu članka iznose se temeljne postavke problematike što je fleksibilizacija rada, koje sve oblike ona može i mora poprimiti, koje su prednosti i negativnosti fleksibilizacije kao takve, ...kako ona može utjecati na razne gospodarske i socijalne probleme. Osim toga, koristeći podatke dobivene u istraživanju, projekt fleksibilizacije pokušava se ocijeniti imajući u vidu aktualno stanje u Hrvatskoj, na gospodarskom i socijalnom planu, ali pogotovo na planu mentaliteta i općih očekivanja. Naravno da nam istraživanja mogu usmjeriti napore u smjeru stvaranja one »pozitivne fleksibilizacije« koja će imati u vidu ne samo gospodarske i socijalne nego i etičke kriterije. U drugom dijelu razmatraju se novi mogući oblici solidarnosti u hrvatskom društvu, pogotovo šanse nove solidarnosti koje se naziru iz istraživanja. Tu je riječ o onim oblicima solidarnosti koji su nerazdvojno povezani uz veću fleksibilizaciju tržišta rada. U trećem dijelu analiziraju se neki utjecaji koje fleksibilizacija i nova solidarnost mogu imati na obitelj, nezaposlenost, životni standard, ali i ulogu politike u ovom procesu.
Cilj ovog rada je istražiti pokretače društveno-ekonomskog razvoja NUTS 3 regija u Češkoj. Cilj se ostvaruje ispitivanjem odnosa jednog od čimbenika regionalnog razvoja - strukture poduzeća i razvoja ...regije sa socijalnog i ekonomskog stanovišta. Polazimo od teorije diversifikacije i prethodnih empirijskih nalaza te empirijski testiramo ulogu veličine poduzeća u regionalnom razvoju. Koristimo uravnoteženi skup podataka za 14 regija za razdoblje 2000. - 2016. koji pružaju informacije o društveno-ekonomskim rezultatima regija u terminima BDP-a i stope nezaposlenosti. U radu se polazi od hipoteze da je stopa nezaposlenosti u regijama s većim udjelom malih poduzeća manje osjetljiva na opći trend čitavog gospodarstva. Međutim, veći udio malih poduzeća dovodi do poboljšanog regionalnog BDP-a. Dobiveni rezultati potvrđuju da mala poduzeća ubrzavaju gospodarski rast istovremeno igrajući ulogu socijalnog stabilizatora u češkim regijama. Dobiveni zaključci mogli bi pomoći u osmišljavanju regionalne politike u Češkoj.
Postoji nekoliko faza ili razdoblja u razvoju teorije o odnosu između inflacije i nezaposlenosti, odnosno o Phillipsovoj krivulji. I. Fisher je 1926. godine prvi zapazio važnu statističku vezu između ...stope inflacije i razine nezaposlenosti, da bi 1958. A. W. Phillips utvrdio obratan odnos inflacije i nezaposlenosti. Nakon izvorne Phillipsove krivulje formirani su model adaptivnih inflacijskih očekivanja, model racionalnih inflacijskih očekivanja, nova kejnzijanska Phillipsova krivulja NKPC, da bi se nakon toga u znanstvenim raspravama dalo više teorijskih doprinosa, kao što su model dinamičkog prilagođavanja cijena, model s rigidnosti realne plaće pogodan za empirijska istraživanja, te model s relativnom konstantnom inflacijom uz širok spektar stopa nezaposlenosti i uz presavijenu dugoročnu Phillipsovu krivulju.
U radu su prikazana opsežna socijalno-geografska istraživanja povezana s razvojem turizma. Pritom se otvaraju neka bitna pitanja međuzavisnosti turizma i ekonomsko-demografskog razvoja Dubrovnika. ...Ona obuhvaćaju više specifičnosti koje su se razvile tijekom vremena. Ova istraživanja od posebnog su značenja za Dubrovmk zbog toga što je turizam postao "određivać" njegova razvoja, a vjerojatno "sutra" i dubrovačko-neretvanske regije.
Od sredine 70-ih godina nezaposlenost među imigrantima u Skandinaviji bila je dvostruko viša nego među indigenim Skandinavcima.
Istraživački zadatak »Mogućnosti nezaposlenih imigranata« ima cilj ...rasvijetliti strukturalne razloge i institucionalnu praksu s obzirom na visok stupanj nezaposlenosti imigranata u Danskoj i Švedskoj i istražiti alternativne mogućnosti za nezaposlene imigrante na tržištima radne snage u ove dvije zemlje. Projekt istražuje položaj nezaposlenih imigranata iz Jugoslavije i Turske, dvije najveće imigrantske skupine u Švedskoj i Danskoj. Komparativna studija o uvjetima u Švedskoj i Danskoj posebno je vrijedna pažnje, jer se ove susjedne skandinavske zemlje osjetno razlikuju po tržištu radne snage i politici prema nezaposlenima.
Istraživanje polazi od interdisciplinarne perspektive, povezujući teorije i metode socijalne antropologije s onima kojima se služe sociološka istraživanja tržišta radne snage. U empirijskom istraživanju povezuje se stanoviti broj studija lokalnih primjera sa statističkom analizom na regionalnoj i nacionalnoj razini.
PDF
