Cilj našeg istraživanja bio je testirati pretpostavku prema kojoj intenzitet traženja posla ima ključnu ulogu u zapošljavanju nezaposlenih osoba. U našem istraživanju testirali smo heuristički model ...koji je uključivao skupove varijabli koje potencijalno utječu na (ponovno) zapošljavanje. To su bile biografske karakteristike, čimbenici motivacije za zaposlenjem, ograničenja u traženju posla i intenzitet traženja posla. Očekivali smo da intenzitet traženja posla predstavlja najsnažniju odrednicu zapošljavanja te glavni mehanizam kojim ove varijable djeluju na vjerojatnost ponovnog zapošljavanja.
Rezultati upućuju da je, kada vodimo računa o njegovim promjenama tijekom nezaposlenosti, intenzitet traženja posla važan prediktor zapošljavanja te da se veza dijela prediktorskih varijabli sa zapošljavanjem odvija preko njega. Međutim, snažniju odrednicu zapošljavanja predstavljaju biografske karakteristike nezaposlene osobe i njena financijska situacija koje svoj utjecaj na zapošljavanje ostvaruju izravno, mimo traženja posla.
The purpose was to construct the Coping with job loss scale and to examine its construct validity. An extensive study was conducted in three steps: (1) According to previous research on coping ...strategies based on Lazarus’ transactional stress theory, recent research of coping with job loss, as well as a qualitative analysis of the experience of own work with unemployed persons in
Croatia, a pool of items that describe the individual’s cognitions and behaviors after job loss was defined. (2) The preliminary version of the questionnaire was applied on a sample of
unemployed persons (N=104). According to the parameters of descriptive statistics for the items and results of the factor analysis, the first version of the questionnaire was defined. (3) The
questionnaire was applied on a new sample of unemployed persons (N=462) and the final version was defined – 26 items that define 4 coping strategies: proactive job search, occasional work, job devaluation and problem distancing. The relations between measured coping strategies and other variables were analyzed to test further the construct validity of the questionnaire. The results showed good metric characteristics of the questionnaire, factor analysis suggested four interpretable factors which correspond to four coping strategies, and each coping strategy subscale had acceptable internal reliability. Supposed relationships of demographic variables and cognitive appraisal variables with measured coping strategies were also confirmed.
Nezaposlenost kao pojava našega vremena upućuje na potrebu
novog i drukčijeg shvaćanja strukture i podjele rada unutar promjena
u gospodarstvu. U uvjetima modernoga, fleksibilnog tržišta rada
društvo ...ima obvezu brinuti se za skupine kojima je najteže ostvariti
pravo na rad i uključiti se na tržište. U prvom dijelu govora o
nezaposlenosti ovaj rad, polazeći od promijenjenih uvjeta na tržištu
rada, ocrtava trenutne trendove na tržištu i njihov odnos prema
fleksibilizaciji, propitkujući i hrvatsku sadašnjost. U drugom se dijelu
ukazuje na kompleksnu situaciju i na poteškoće s kojima se prilikom
traženja svojega radnog mjesta i prava na zaposlenje susreću
najranjivije skupine društva: mladi, žene, obitelji, osobe s različitim
stupnjevima invaliditeta, poljoprivrednici i useljenici. Budući da
uzroci nezaposlenosti obuhvaćaju više od pukih ekonomskih procesa
nad kojima čovjek nema kontrolu, nužnim se, uz međusobno
uspostavljanje povjerenja i komunikacije, pokazuje odgovornost i
zajednička suradnja svih subjekata. Naime, društveno-političke i
gospodarsko-financijske mjere kojima bi se osigurali podjednaki
uvjeti na tržištu rada, temelje se na društvenoj pravednosti i
solidarnosti, a isključuju oholost i samodostatnost. Upravo bi takvo
okruženje djelovalo višestruko poticajno na nezaposlene, koji bi
od pasivnih pojedinaca postali aktivni tražitelji svojega mjesta na
suvremenom tržištu rada.
U posljednjih dvadeset godina, Hrvatska je prolazila ozbiljno tranzicijsko razdoblje u kojemu se nacionalna ekonomija morala prilagoditi tržišnom ustroju. Uvedena je kuna kao nacionalna valuta, ...financirani su često preplaćeni infrastrukturni projekti, a industrijska politika temeljena na očuvanju pojedinih gospodarskih grana rezultirala je kontinuiranim ulaganjem u sektore koji se, unatoč toj pomoći, nisu uspjeli sanirati. Uravnoteženost državnog proračuna nije postignuta, a zbog kumuliranog proračunskog deficita, iz godine u godinu povećavan je javni dug. Vanjskotrgovinski deficit konstanta je svih godina promatranog razdoblja kao i nezadovoljavajući trend kretanja društvenog bruto proizvoda koji, nakon šest kriznih godina, tek krajem 2014. započinje uzlaznu putanju. Visoka stopa nezaposlenosti radno aktivnog stanovništva, kontinuirano povećanje stope siromaštva, starosna struktura stanovništva koja Hrvatsku svrstava u pet zemalja Europske unije s najstarijom populacijom te ubrzani trend iseljavanja mladih i stručnih kadrova iz Hrvatske u posljednjih nekoliko godina, zahtijevaju učinkovita rješenja ovih društvenih i ekonomskih problema.
Društveno poduzetništvo postaje rastući fenomen na svjetskoj i europskoj gospodarskoj sceni i potvrđuje svoj izravni doprinos ekonomskom razvoju zemlje potičući zapošljavanje i društveni angažman marginaliziranih skupina u poslovnim aktivnostima kojima nije jedini cilj ostvarivanje profita, već omogućavanje sigurnih radnih mjesta, društvene dobrobiti i pozitivnih promjena u društvu, ali i okolišu. Za razliku od profitnih poduzeća, društveno poduzetništvo temelji se na trokutu ciljeva: Ljudi - Planet - Dobit. U radu su predstavljeni primjeri iz zemlje i svijeta koji potvrđuju kontribuciju
društvenog poduzetništva smanjenju nezaposlenosti, povećanju proizvodnje i vrijednosti društvenog bruto proizvoda, smanjenju fiskalnih izdataka i nejednakosti u društvu kao i doprinos psihološkim rasterećenjima pojedinaca i društvene zajednice u cjelini.
Predmet ovog istraživanja odnosi se na ispitivanje uticaja pohađanja seminara, koje organizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore kao dio aktivne politike zapošljavanja, na aktivno traženje posla kod ...nezaposlenih. Istraživanjem se ispituje i medijatorska uloga lokusa kontrole, dužine nezaposlenosti i demografskih varijabli na aktivno traženje posla. Uzorak je sačinjavalo 213 nezaposlenih osoba. Približno polovina ispitanika je pohađala seminare koje organizuje Zavod za zapošljavanje, a polovina nije pohađala. Svi su popunjavali upitnike kojima su mjereni faktori aktivnog traženja posla i lokus kontrole ispitanika. Rezultati sugerišu da osobe koje su pohađale seminare aktivnije traže posao i spremnije su da napuste status nezaposlenog. Osobe koje kraće vrijeme čekaju zaposlenje na birou rada i imaju visoko obrazovanje aktivnije traže posao u odnosu na ostale kategorije. Najviše spremnosti da napuste status nezaposlenog pokazuju osobe od 18 do 26 godina starosti. Generalno uzevši, pohađanje seminara pozitivno utiče na angažovanje nezaposlenih u procesu traženja posla.
Hrvatsko gospodarstvo obilježava velika nezaposlenost i spora dinamika otvaranja novih radnih mjesta zbog više čimbenika, uključujući i nefleksibilno tržište rada. Rad daje teorijski pregled ...komponenti tržišta rada, ponudu i potražnju na tržištu rada, diskriminacije na tržištu rada, fleksigurnost, nezaposlenost kao i pitanje politike zapošljavanja uspoređujući kretanja u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. U zaključku se razmatraju konkretne
mjere za poboljšanje stanja na tržištu rada u Republici Hrvatskoj.
The Croatian economy is characterized by high unemployment and slow opening dynamics new jobs due to several factors, including an inflexible labour market. Work gives theoretical overview of labour market components, labour market supply and demand, discrimination on labour market, flexicurity, unemployment as well as the issue of employment policy comparing trends in the EU and the Republic of Croatia, and the conclusion discusses concrete measures to improve the situation in labour market in the Republic of Croatia.
Uvod: Današnji način života uvelike je povezan s globalnim poslovnim i obiteljskim trendovima u kojima majka mora biti i uspješna poslovna žena i brižna majka, što ponekada dovodi do izgaranja.
...Metode: Istraživanje je provedeno tijekom tri mjeseca uporabom anketnog upitnika. U istraživanje su uključene zaposlene majke s prebivalištem u Primorsko-goranskoj županiji. Za potrebe istraživanja izrađen je upitnik koji se sastojao od više kategorija. Kvaliteta života određivala se tzv. validiranom metodologijom, uporabom skraćene modifikacije upitnika o kvaliteti života SF-12.
Rezultati: Dobiveni rezultati nisu verificirali hipotezu o boljoj kvaliteti života zaposlenih majki.
Zaključak: Postotak visokoobrazovanih ispitanica ukazuje da su iste imale veći stupanj kvalitete života u odnosu na nižeobrazovanemajke što se objašnjava većim stupnjem neovisnosti.
U radu se prikazuje uloga mjera aktivne politike tržišta rada u europskom kontekstu s prikazom recentne literature o razvoju, tendencijama i učincima aktivne politike. Na temelju dostupnih izvora ...prvenstveno Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o mjerama, sudionicima i izdacima za aktivnu politiku tržišta rada prikazuju se tendencije i rezultati programa aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj. Komparativnom analizom recentnih tendencija i smjernica iz europskog okruženja u području APTRa i prakse u Hrvatskoj iznose se zaključci o (ne)usklađenosti hrvatske prakse u području APTRa s europskim tendencijama, te se donose preporuke za razvoj programa APTRa u budućnosti. Temeljni zaključak provedene analize odnosi se na ocjenu da su programi aktivne politike zapošljavanja marginalni instrument politike tržišta rada Hrvatske u protekla dva desetljeća, te da postoji potreba snažnije prilagodbe programa APTRa europskom kontekstu. U skladu s nalazima iz teksta usklađivanje s europskim tendencijama APTRa Hrvatske značilo bi osiguranje veće razine financiranja programa i participacije korisnika, bolji dizajn programa uz uvažavanje regionalnih specifičnosti te integraciju evaluacije kao sastavnicu aktivne politike zapošljavanja.
PDF
