lako je stopa nezaposlenosti najpoznatiji i najčešće upotrebljavani pokazatelj nezaposlenosti, sadrži značajne nedostatke za sve namjene za koje se upotrebljava. To je navelo razne autore tijekom ...vremena da predlažu modifikacije i poboljšanja stope nezaposlenosti ili alternativne pokazatelje. U radu su sustavno izloženi i povezani, kritički analizirani i reinterpretirani gotovo svi značajniji pokušaji unapređivanja pokazatelja nezaposlenosti kojima je pridavan značaj u teorijskim raspravama ili praktičnoj primjeni. Analiza je pokazala da su pokazatelji, ovisno o namjeni, značajno unaprijeđeni uzimajući u obzir samo nezaposlenost određenih grupa unutar ukupnog skupa nezaposlenih, skrivenu nezaposlenost, radne sate, prihode i sl., međutim niti jedan ne može predstavljati idealni i univerzalni pokazatelj, već svaki od njih uz specifičnu izražajnu snagu koja predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na klasičnu stopu nezaposlenosti, ima i značajne nedostatke i ograničenja za širu upotrebu.
U radu se raspravlja o promjenama u prostornoj slici zaposlenosti i nezaposlenosti koje su se kao posljedica ratnih zbivanja (1991.–1995.) i tranzicijskog prestrukturiranja gospodarstva pojavile u ...Sisačkoj regiji. Zaposlenost i nezaposlenost u razdoblju 1989.–2007. uglavnom su analizirane prema područjima bivših općina uz nastojanje da se izdvoje gospodarski propulzivnije i one u kojima su se pojavili veliki razvojni problemi. Posebno se ističu razlike u gospodarskim prilikama između bivših okupiranih područja i onih koja to nisu bila. Posebna pozornost posvećena je padu obujma industrijske proizvodnje popraćenom kontinuiranim otpuštanjima viška industrijskih radnika.
U ovom radu istražujemo utjecaj produžene nezaposlenosti na ostale sastavnice procesa socijalnog isključivanja – ekonomsku deprivaciju i socijalnu izolaciju te vjerojatnost zapošljavanja osoba ...različitih obilježja. Podaci su prikupljeni longitudinalnim istraživanjem, provedenim u dva navrata (2003. i 2004. godine), na uzorku nezaposlenih osoba u Hrvatskoj. Od ukupno 601 sudionika istraživanja, koji su bili nezaposleni u prvom ispitivanju, 394 ostalo je nezaposleno godinu dana kasnije, a 207 uspjelo se zaposliti. Ove dvije skupine sudionika smo usporedili u stupnju financijske prikraćenosti, socijalne izolacije i drugim obilježjima. Rezultati su pokazali da produžena nezaposlenost u Hrvatskoj osiromašuje i socijalno izolira ljude. Tijekom nešto više od godine dana, sudionici koji su ostali nezaposleni, pokazali su znatan pad svojih financijskih resursa i povećanje socijalne izoliranosti, a oni koji su se zaposlili pokazali su poboljšanje materijalnih prilika i smanjenje socijalne izolacije. Uz to je usporedba obilježja onih koji su se zaposlili i onih koji su ostali nezaposleni pokazala da je proces zapošljavanja diskriminativan prema određenim kategorijama nezaposlenih. Najugroženiji pojedinci su osobe starije od 45 godina, niže naobrazbe, siromašne, dugotrajno nezaposlene te pojedinci narušenog psihičkog i fizičkog zdravlja. Kombinacija ovih svojstava praktički onemogućuje zapošljavanje u Hrvatskoj i predodređuje pojedince za položaj socijalno isključenih.
Cilj ovoga rada je temeljem mikropodataka ankete o radnoj snazi za razdoblje između 1996. i 2006. godine utvrditi razlike između dobnih skupina te muškaraca i žena u osnovnim indikatorima ...participacije na tržištu rada, položaja u podjeli rada, oblika zaposlenosti i kvaliteti zaposlenosti. Promatrane skupine razlikuju se u većini prikazanih dimenzija sudjelovanja u svijetu rada, uz trendove divergencije, ali rezultati ukazuju i na heterogenost ishoda unutar samih dobnih skupina te posebno populacije muškaraca i žena. Ovi nalazi predstavljaju polaznu točku za daljnje analize koje bi utvrdile utjecaj intervenirajućih čimbenika na ishode ovih skupina u svijetu rada, prvenstveno utjecaj obrazovanja, ali i drugih životnih okolnosti te osobnih preferencija. Tek će razumijevanje ovih mehanizama omogućiti adekvatne politike tržišta rada i obrazovanja koje će učinkovito voditi smanjivanju rizika socijalne isključenosti i poboljšanju kvalitete radnog života u Hrvatskoj.
Dosadašnja istraživanja o razvoju karijere pretpostavljaju njen početak nakon završene škole odnosno studija. Dugotrajna nezaposlenost značajno remeti početak karijere i zakonitosti koje su uz nju ...vezane. U ovom istraživanju se nastoji dokazati kako dugotrajna nezaposlenost značajno remeti i početak i daljnji razvojni tijek karijere zaposlenih. Istraživanje je vršeno na kvotnom reprezentativnom uzorku (n=100) zaposlenih u turističkim organizacijama u srednjoj Dalmaciji koji su dugo (više od pet godina) čekali na prvo zaposlenje. Primijenjena je metoda diskriminacijske analize. Rezultati istraživanja potvrđuju da je došlo do ireverzibilnih gubitaka u razvitku ljudskih resursa zbog dugotrajne nezaposlenosti mladih, te da je tijek karijere kod ovih zaposlenika znatno različit od postojećih znanstvenih spoznaja.
Eastern Croatia, usually regarded as the region consisting of the two counties of Osijek-Baranja and Vukovar-Srijem, has experienced deep changes in recent Croatian history both socio-economically ...and socio-culturally. 97 In this paper the authors analyse some of these changes in the Vukovar-Srijem County. All the suffering of the non-Serbian population in the Croatian War of Independence, the destruction and plundering of economic potential and the siege that lasted until 1997 left deep scars in the post-war years. The slow economic recovery, feeble demographic renewal (return of the exiled), unfavourable educational structure of the population, high unemployment rate, low individual and social standard, are just some of the indicators of the transition of the Vukovar region. The socio-economic picture of Eastern Croatia also includes problems of coexistence, problems that can be summarised within the concept of mistrust. The latter is, in terms of economic discourse, reflected in the non-existence or lack of social capital. This issue is dealt with in the first part of the paper. The second, however, deals with the data referring to the demographic and economic state and changes occurring in the last fifteen years. In addition to the rise of numerous small enterprises, an important role is allocated to big economic subjects and the need for stronger cooperation. The importance of selective revival of the economy, building of the infrastructure, as well as investing in the education of young people and the social standard of this area are the only way to raising the level of trust and keeping social peace. This is also a means of helping this region join the more developed and economically more prosperous parts of Croatia.
Od 937 nezaposlenih mladih osoba u Hrvatskoj koje su vratilepopunjeni upitnik na temu nezaposlenosti, njih 48% napisalo je i osobni komentar na posljednje pitanje koje je glasilo: Biste li nam ...željeli još nešto reći u vezi s nezaposlenošću ili u vezi s ovim upitnikom?Metodom kvalitativne analize izolirano je šest kategorija u području o nezaposlenosti mladih (razlog nemogućnosti nalaženja posla, uvjeti rada, stav prema radu, posljedice nezaposlenosti, odnos prema budućnosti i prijedlozi za poboljšanje stanja). Pojmovi iz svih kategorija argumentirani su doslovnim izjavama sudionika te pripadajućim brojčanim pokazateljima. Sudionici istraživanja najintenzivnije su se refl ektirali na razloge nemogućnosti nalaženja posla danas u Hrvatskoj.Temeljem metode utemeljene teorije može se zaključiti da vlastitipoložaj nezaposlenosti sudionici ovog istraživanja doživljavaju kaonepravdu, nejednakost i diskriminaciju te se doživljavaju žrtvama ukupne situacije u državi. Upravo od »države«, tj. državnih i političkih struktura očekuju najveću pomoć oko rješavanja takve situacije u zemlji.
Rad se bavi problematikom (ne)provođenja marketinške koncepcije obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Tema je aktualna zbog trenutačne visoke stope nezaposlenosti te pripadajuće strukturne ...nezaposlenosti Republike Hrvatske. Autori predlažu uvođenje marketinške koncepcije u obrazovni sustav kako bi se time dao poticaj za prevladavanje velikog jaza između nezaposlene radne snage i tržišta rada. U radu se predočava obrazovni sustav te njegovi elementi s obrazloženjem specifičnosti marketinga u obrazovanju. Daju se smjernice za izgradnju i upravljanje obrazovnim sustavom putem marketinškog načela, što se ogleda kroz marketinški miks obrazovnih institucija. Naposljetku se daju rezultati, odnosno posljedice koje su zasigurno uzrok (ne)provođenja marketinškog koncepcije obrazovnog sustava Republike Hrvatske te sustavnog planiranja potreba tržišta rada i obrazovanja, a provođenje kojih bi, uz provedbu i ostalih važnih strukturnih društvenih reformi, svakako pripomoglo popravljanju strukture zaposlenosti radne snage.
Ovaj rad istražuje neusklađenost između vještina i kvalifikacija koje zahtijeva tržište rada i onih koje se stječu obrazovanjem i učenjem na radnom mjestu. Neusklađenost vještina u tranzicijskim ...gospodarstvima ima tendenciju da bude još izraženija budući da tržišta rada u tim zemljama karakterizira strukturna nezaposlenost, koja istovremeno pogađa i starije radnike sa zastarjelim vještinama i mlade. Poslodavci se suočavaju s lošim poticajima za ulaganje u razvoj vještina radne snage zbog neodgovarajuće investicijske klime i nestabilnog poslovnog okruženja. Zemlje u tranziciji suočavaju se sa sve većom vanjskom mobilnošću obrazovane radne snage, gubitkom ljudskog kapitala i nedostatkom radne snage u područjima kao što su ICT, medicina, znanost i istraživanje. Istraživanje se temelji na empirijskim podacima prikupljenim u anketi o ICT-u i proizvodnim poduzećima u gradu Nišu u Srbiji. Metodologija istraživanja kombinira metodu samoprocjene radnika za mjerenje jaza u vještinama i pristup temeljen na kompetencijama u kombinaciji sa statističkim metodama. Nalazi ukazuju na prisutnost kvalifikacijske neusklađenosti, u vidu prekvalificiranosti za posao kao dominantne nepravilnosti na analiziranom tržištu rada. Očekuje se da će rezultati studije doprinijeti stvaranju mreže političkih instrumenata koji imaju tendenciju da budu učinkoviti na podnacionalnoj razini u rješavanju neusklađenosti.
Pretpostavlja se da negativan utjecaj nezaposlenosti na zdravlje nezaposlenih modificiraju njihovi financijski resursi. Smanjeni resursi pogoršavaju negativne učinke gubitka posla, a posjedovanje ...resursa može ublažiti stresove nezaposlenosti. Nedavna meta-analiza (McKee-Ryan et al., 2005.) je ustanovila da su raspoloživi financijski resursi i percipirana razina financijskog stresa povezani s psihičkim, ali ne i s fizičkim zdravljem nezaposlenih osoba. No, navedena studija je ukazala i na to da je odnos financijske situacije i fizičkog zdravlja vrlo rijetko istraživan. Sukladno tome, cilj je ovog priloga istražiti povezanost raspoloživih financijskih resursa s psihičkim i fizičkim zdravljem nezaposlenih osoba. Podaci su prikupljeni na reprezentativnom uzorku registriranih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj (N = 1138). Ispitana je razina njihove objektivne (prihod po članu obitelji) i subjektivne financijske deprivacije (izraženost financijskih briga i dostatnost prihoda za zadovoljenje različitih potreba). Subjektivno zdravlje sudionika ispitano je hrvatskom inačicom Upitnika zdravlja SF-36, psihometrijski utemeljenog instrumenta za procjenu fizičkog i psihičkog zdravlja. Dobiveni rezultati pokazuju da su i psihičko i fizičko zdravlje povezani s objektivnom i subjektivnom financijskom deprivacijom. Stupanj povezanosti je veći za psihičko zdravlje i za subjektivne mjere deprivacije. Razmotrene su teorijske i praktične implikacije ovih nalaza.
PDF
