Cilj ovog istraživanja je ispitati da li i u kojoj mjeri proces financijalizacije utječe
na proces deindustrijalizacije u Europskoj uniji upotrebom fiksnih učinaka panel
regresijskog modela. U ovom ...je radu nezavisna varijabla koja ukazuje na razinu
financijalizacije predstavljena dodanom vrijednošću sektora financija u ukupnoj
dodanoj vrijednosti te udjelom zaposlenosti u sektoru financija u odnosu na
ukupnu zaposlenost. U procesu deindustrijalizacije industrijska se djelatnost
obično zamjenjuje uslužnim djelatnostima. Međutim, u situacijama kada uslužni
sektor ne može apsorbirati dodatnu opskrbu radom i proizvesti dodatnu vrijednost
koja bi nadoknadila smanjenje industrijskog sektora, može doći do povećane
nezaposlenosti i nižeg gospodarskog rasta. U ovom radu deindustrijalizacija se
mjeri udjelom dodane vrijednosti sektora industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti
i udjelom zaposlenosti u industriji u odnosu na ukupnu zaposlenost. Korištenjem
najnovijih podataka panela EUROSTAT-a i ILO-a za razdoblje od 1995. do
2015. autor otkriva značajne negativne učinke procesa financijalizacije na
deindustrijalizaciju, kao i na zapošljavanje u sektoru industrije. To podupire
zaključak da se proces deindustrijalizacije zemalja EU može jednim dijelom
okarakterizirati kao financijalizacijski-vođen proces.
U ovom radu je istražen učinak različitih makroekonomskih i poslovnih indikatora kao i klimatskih utjecaja u razdoblju od siječnja 2002. do prosinca 2013. godine, kako bi se objasnile razlike u ...nezaposlenosti između županija RH. U radu se koristi relativno nova metodologija za modeliranje regionalne nezaposlenosti. Primijenjeni ekonometrijski pristup omogućuje zajedničko modeliranje svih županija RH u okviru jedinstvenog (globalnog) modela kao i korištenje velikog broja varijabli i modeliranje međusobnih utjecaja između regionalnih tržišta rada, ekonomskih aktivnosti i poduzeća. Rezultati istraživanja ukazuju na izostanak uobičajenih mehanizama prilagodbe regionalnih tržišta rada prisutnih u razvijenim tržišnim ekonomijama. Uslijed niske fleksibilnosti regionalnih tržišta rada i visoke ovisnosti o nacionalnoj razini, županije su izrazito izložene negativnim posljedicama pada ili usporavanja ekonomske aktivnosti.
Cilj rada bio je ispitati strukturu svakodnevnih aktivnosti, financijsko stanje, percipiranu razinu socijalne podrške i intenzitet traženja posla nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj, te ...provjeriti postoje li između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba razlike koje upućuju na djelovanje procesa socijalne isključenosti. Taj proces implicira krug socijalne degradacije u kojem dugotrajna nezaposlenost vodi siromaštvu i socijalnoj izolaciji koji, potom, dodatno povećavaju marginalizaciju na tržištu rada. Ukoliko postoji ova spirala socijalnog srozavanja, onda bi osobe koje su duže vremena nezaposlene trebale pokazivati promijenjenu strukturu svakodnevnih aktivnosti, veći stupanj financijske deprivacije, manju socijalnu podršku i smanjeni intenzitet traženja posla. Istraživanje je provedeno u ljeto 2003. godine u 25 ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje diljem Hrvatske, na uzorku registriranih nezaposlenih osoba (N = 1138). Analizom prikupljenih podataka ustanovljene su mnoge spoznaje o značajkama i ponašanju nezaposlenih osoba, ali pretpostavljene razlike između kratkotrajno i dugotrajno nezaposlenih osoba nisu pronađene. To upućuje na zaključak da proces socijalne isključenosti u Hrvatskoj (zasada) još nije prisutan.
Socijalno poduzetništvo predstavlja specifičan oblik poduzetništva koji se temelji na načelima socijalne,
ekološke i ekonomske održivosti, a dio ili cijelu stvorenu dobit izdvaja za dobrobit ...zajednice, no u praksi
često nailazi na nerazumijevanje u pogledu svrhe i potencijala. U Europi i svijetu rastući je trend osnivanja
različitih oblika socijalnog poduzetništva. Europska unija sve više pažnje usmjerava k stvaranju normativne
i operativne podloge poticanja socijalnog poduzetništva u skladu sa zacrtanim novim modelom
ekonomskog i društvenog rasta. Zakonski modeli u Republici Hrvatskoj omogućuju realizaciju različitih
poduzetničkih projekata, a fondovi Europske unije podupiru takve inicijative. Problematika nezaposlenosti
mladih u Republici Hrvatskoj, i u cijeloj Europskoj uniji, zahtijeva da se na svim razinama organizirano
pristupi poticanju socijalnog poduzetništva u cilju novog zapošljavanja. Kroz odgovarajuće strateške
dokumente i regulativu Hrvatska može unaprijediti obrazovne, savjetodavne i financijske pretpostavke
za brže i potpunije iskorištavanje potpora Europske unije te tako znatno razviti socijalno poduzetništvo, a
time i olakšati mladima ulazak u svijet rada.
Iako mladi ljudi nemaju dovoljno radnog iskustva i vještina, nema sumnje da su oni važan izvor ekonomskog rasta. Međutim, integracija mladih osoba na tržištu rada suočava se s poteškoćama zbog ...nedostatka iskustva pa je jedan od alata, koji se koriste da bi se lakše integrirali na tržištu, poduzetništvo. U zadnjem desetljeću koncepti „poduzetništvo“ i „poduzetnik“ postali su vrlo popularni,
pogotovo među mladima. Istraživanja su pokazala da mladi ljudi postaju zainteresirani za startupove zato jer razmišljaju što mogu učiniti za sebe, a ne što vlada može učiniti za njih. Cilj je ovoga rada prepoznati odnos poduzetništva s nezaposlenosti mladih u tranzicijskim zemljama i zemljama Bliskog istoka i Sjeverne AFRIKE (eng. MENA) za razdoblje od 2008. do 2016. godine. Ekonometrijska analiza panel podataka za 33 zemlje izvršena je u programu Stata 12 kako bi se prepoznalo može li poduzetništvo biti korišteno kao alat da se smanji nezaposlenost među mladima. Nema univerzalne metode kojom bi se mjerili pokazatelji poduzetništva pa prikupljeni podatci iz različitih zemalja mogu dati pogrešne rezultate. Kako bi se izbjegla netočnost i rezultati koji bi nas mogli zavaravati korišten je indeks TEA (ukupna poduzetnička aktivnost u ranoj fazi) za poduzetništvo iz studije globalnog poduzetničkog nadzora, koji koristi istu metodologiju za prikupljanje podataka u svakoj zemlji. Ovo istraživanje potvrđuje teorije navedene u prikazu literature tvrdeći da mladi ljudi imaju ambicije i da su zainteresirani za osnivanje vlastite tvrtke.
Prema podacima Eurostata, u EU-u je 2013. godine oko 23,5 posto mladih osoba od 15 do 24 godine bilo nezaposleno, što je najveći postotak ikada zabilježen u povijesti EU-a. Tako je navedene godine 17 ...država članica imalo povijesno najveću stopu nezaposlenosti mladih.
Podređenost žena na tržištu rada i konstantnu prednost u nezaposlenosti analiziram u kontekstu tradicije i povijesti koje njeguju patrijarhalnost. Kao takva ova dugogodišnja rodna neravnoteža ...zahtijeva uklanjanje stereotipnih barijera i osnaživanje putem razvoja društvene svijesti. Statistički podatci pružaju mogućnost usporedbe položaja žena i muškaraca na tržištu rada, te razvoja rodne ravnopravnosti istih pod utjecajem ekonomskih i društvenih (ne)prilika tijekom vremena. Sada, u vrijeme globalne ekonomske krize, rodna struktura nezaposlenih uravnoteženija je nego ikada prije. Međutim, uravnotežen odnos među nezaposlenim ženama i muškarcima ne znači i postizanje ravnopravnosti. Rezultat je to ubrzanog rasta nezaposlenih muškaraca, dok se broj nezaposlenih žena također povećavao, ali sporije. Razlog tomu je najsnažniji utjecaj ekonomske krize na grane industrije i građevinarstvo, koje su tradicionalno «rezervirane» muškim djelatnostima, što opet iznova ukazuje kako je rod kompleksna kategorija koja osim kroz identitete, i kroz ekonomske strukture izražava kulturno, društveno i ekonomsko konstruiranje različitosti među ženama i muškarcima. Iako je ekonomska kriza kao destruktivna posljedica globalizacije donijela «lažnu» rodnu ravnopravnost, globalizacija ima potencijal da doprinese ravnopravnosti kreirajući nove ekonomske mogućnosti za žene.
Cilj ovog rada bio je ispitati mentalno zdravlje i kognitivne funkcije starijih radnika u Hrvatskoj (50–65 godina), uzimajući u obzir njihov radni status, samoprocjenu zdravlja i skupinu demografskih ...karakteristika. Analizirani su podaci o 650 starijih radnika (71 % zaposlenih) iz šestog vala Istraživanja o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi (SHARE). Nezaposleni stariji radnici značajno su češće navodili simptome usamljenosti nego zaposleni, a u sudionika iz ruralnih područja nezaposlenost je dodatno bila povezana s izraženijim simptomima depresivnosti. Osjećaj usamljenosti također je bio izraženiji u onih koji žive bez partnera u istom domaćinstvu i onih slabijeg zdravlja. Kad je riječ o sudionicima koji žive u gradu, simptomi depresivnosti bili su izraženiji u žena, u onih koji imaju više obrazovanje, u onih koji žive bez partnera i u onih koji svoje zdravlje procjenjuju lošijim. Što se tiče kognitivnih funkcija, nezaposlenost je bila značajni prediktor lošijeg rezultata na zadacima oduzimanja u ruralnom poduzorku. Žene su općenito pokazale slabije numeričke sposobnosti. U gradskom poduzorku slabije numeričke sposobnosti bile su također povezane s nižom razinom obrazovanja i životom bez partnera u domaćinstvu. Bolje verbalno dosjećanje bilo je povezano s boljim obrazovanjem i boljom samoprocjenom pamćenja. Prediktori boljih rezultata na testu verbalne fluentnosti bili su stanovanje u gradu i bolja samoprocjena zdravlja. Naši rezultati pokazuju da su zaposlenost, bolje obrazovanje, život s partnerom i bolje zdravstveno stanje protektivni faktori mentalnog zdravlja i kognitivnog funkcioniranja starijih radnika u Hrvatskoj.
U radu se istražuje odnos nezaposlenosti i inflacije u Hrvatskoj, odnosno procjenjuje se Phillipsova krivulja. Brojna domaća i inozemna istraživanja nastojala su procijeniti ovaj odnos s ciljem ...pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike. Međutim, iz pregleda recentne literature jasno je kako su rezultati različitih empirijskih istraživanja dvosmisleni. Naveden je i glavni motiv ovog rada. Cilj je procijeniti odnos inflacije i nezaposlenosti na ranije nedostupnim podacima nakon krize kako bi se uočile potencijalne promjene uslijed duboke i perzistentne recesije u Hrvatskoj. U teorijskom dijelu rada izlaže se pregled domaće i strane literature iz kojeg je razvidno da nema konsenzusa oko ovog odnosa. Rezultati empirijskog dijela istraživanja, u kojem nije pronađena statistički signifikantna veza nezaposlenosti i inflacije, također sugeriraju osjetljivost rezultata ovakvih istraživanja. Zbog toga, ne bi trebalo izvoditi preporuke za vođenje ekonomske politike iz modela oko kojeg očito postoji nerazriješeni prijepor i u akademskoj zajednici.
PDF
