Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalna podrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladih nogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelom neizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi napredak u razvoju brzine, agilnosti i eksplozivnosti kod mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku od 25 mladih nogometaša starosne dobi ...9.50±0.50, visine 143,4±6,6 cm i težine 33,5±7,9 kg. Ispitanici su članovi nogometnog kluba „NK Sloga“ iz Ljubuškog, koji treniraju u uzrasnoj kategoriji „Limači (U-11)“. Primijenjeno je ukupno 3 testa: 1. Trčanje na 20 metara iz visokog starta (Tr20m); 2. Trčanje naprijed-nazad s promjenom pod 90° (TrNN); 3. Zig-zag trčanje između štapova (TrZZ). Analizom razlika (T-test) između inicijalnog i finalnog mjerenja utvrđeno je poboljšanje rezultata. Prosječan rezultat inicijalnog mjerenja trčanja na 20m iznosi 4,43 sekunde dok je prosječan rezultat finalnog mjerenja bolji za 10 stotinki i iznosi 4,33 sekunde. U zig-zag testu prosječan rezultat inicijalnog mjerenja iznosio je 9,34 sekundi, dok je kod finalnog iznosio 9,1 sekundu. Prosječni rezultat popravio se za 0,24 stotinike. U trčanju s promjenom smjera 180° ispitanici su prosječno trčali 14.37 sekundi u inicijalnom mjerenju, odnosno 14,08 sekundi u finalnom mjerenju. Prosječni rezultat popravio se za 0,29 stotinki. Korelacijskom analizom utvrđeno je da postoji statistički značajna povezanost između sva tri testa. Najveća povezanost između dva različita testa izmjerena je kod inicijalnog mjerenja testa trčanje s promjenom smjera za 180° i finalnog mjerenja kod testa trčanje na 20 metara i iznosi 0,89.
Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalnapodrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladihnogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelomneizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
The aim of this study was to deepen the understanding of social influences on intrinsic motivation of young male football players, aged 15–18 years (N = 152). We measured coaching behaviours, motivational climate in football teams, and intrinsic motivation to play football. Results revealed positive correlations between measures of specific positive coaching behaviours (Training and Instructions, Democratic Behaviour, Social Support and Positive Feedback) that could be explained by a latent factor we named positive coaching behaviour. Additionally, positive correlations between measures of specific negative coaching behaviours (Autocratic Behaviour, Insensitivity to Athletes’ Well-being, Negative Feedback and Results Orientation) could be explained by a latent factor we named negative coaching behaviour. Hierarchical regression analysis was then conducted. The first block of predictors consisted of positive and negative coaching behaviours and the second of mastery climate. Results show that a total of 22% of the intrinsic motivation variance was explained by negative coaching behaviour, a statistically significant negative predictor and mastery climate, a statistically significant positive predictor. The present study also investigated mechanisms underlying the effects of coaching behaviours on intrinsic motivation. Positive coaching behaviour had an indirect positive effect on intrinsic motivation via mastery climate. The effects of negative coaching behaviour on intrinsic motivation were twofold, showing both direct and indirect negative effects via mastery climate.
Based on archival sources, the contemporaneous press, and the accounts of people from that time, this article presents the state of affairs and problems faced by football, the most popular Yugoslav ...sport, in the 1960s and early 1970s. Yugoslav football in the 1960s was faced with many problems and difficulties. The basic question posed in that period was related to the reorganisation of professional football, which appeared in socialist Yugoslavia in the mid-1960s. The introduction of professionalism in football entailed a series of questions such as: the social-legal physiognomy of the clubs; the formation and internal organisation of the clubs; the association and organisation of professional clubs within the frame of the Football Association of Yugoslavia; the division between amateur and non-amateur football; the status of players, the employment of professional footballers, i.e. the need to change the basic employment law, etc.
Nogometaši celjskega SK Olimpa so bili po združitvi z neregistriranim nogometnim gaberskim klubom Mars 1928. leta, kot je razvidno na fotografiji, dobro opremljeni. Za primerjavo: v sedemdesetih ...letih prejšnjega stoletja so igralci trikratnega evropskega prvaka nizozemskega Ajaksa nosili prav take »površnike«. Tudi igrišče Olimpa z odličnim travnatim terenom, pravzaprav stadion, je bil takrat med boljšimi v Evropi, ki je vključeval atletsko stezo, savne in slačilnice oz. garderobe … Imel pa je tudi predanega mecena, športnika ter ljubitelja športa nasploh, tovarnarja Adolfa Westna, ki je najbolj zaslužen, da je SK Olimp imel v tem času najboljše pogoje za svoj razvoj. Morda je na fotografiji eden izmed dveh moških v civilni obleki na sredi med nogometaši?Žal se stadion ni ohranil, saj je po vojni tedanji jugoslovanski minister za težko industrijo Franc Leskošek dal na njegovem prostoru zgraditi Tovarno organskih barvil. Besedilo: Rudi ŠkedeljFotografija: Muzej novejše zgodovine Celje, last Vili Čater.
Dodaci prehrani su hrana, biljke ili ekstrakti podrijetlom iz biljaka ili životinja koji sadrže aktivne
sastojke za nadopunu prehrane a sa ciljem povećavanja snage, izdržljivosti ili mišićne mase. ...Aktivne
komponente u njima su hranjive tvari (vitamini, minerali, masne kiseline, bjelančevine) ili ostale
komponente koje mogu imati fiziološko djelovanje (enzimi, mikroorganizmi, hormoni). Najčešće
korišteni dodatci među sportašima su masne kiseline, proteini sirutke, sredstva za izgaranje masti,
kreatin i izotonični napitci. Nogometaši koriste dodatke prehrani sa ciljem zadovoljenje povećanih
energetskih potreba, kao ergogena sredstva ili za ubrzavanje oporavka. Cilj ovog rada je procijeniti
naviku korištenja dodataka prehrani među nogometašima. Presječna studija je obuhvatila 20 aktivnih
nogometaša iz Sarajeva. Podaci su prikupljeni korištenjem kratkog upitnika koji je uključivao opće
značajke ispitanika (dob, visina, težina, mjesto stanovanja), podatak o učestalosti korištenja dodataka,
vrstu dodataka i korištenu količinu, razloge za korištenje kao i podatak o tome tko im je preporučio
korištenje dodataka prehrani. Rezultati su pokazali da ispitanici najčešće koriste omega-3 masne
kiseline, magnezij, proteine sirutke i razgranate aminokiseline. Najčešći razlog uzimanja je bila želja
za boljom sportskom izvedbom. Preporuka i nadzor nad korištenjem provodili su nutricionisti ali i
sportaši su se samostalno odlučivali za korištenje preporučenih količina. Može se zaključiti da dodaci
prehrani mogu biti ergogena sredstva i poboljšati sportsku izvedbu s jedne strane dok s druge strane
pomažu oporavku, ali korištenje mora biti pod nadzorom stručnjaka.
Na fotografiji s celjske Glazije so prepoznani naslednji nogometaši SK Celje: četrti z leve je Polde Ahtik, peti Radko Dobrajc in deveti Riko Presinger. Kar zadeva števila celjskih klubov v letih od ...1920 do 1941, so bili pri Ljubljanski nogometni zvezi oziroma Jugoslovanski nogometni zvezi registrirani naslednji celjski klubi: ISSK Celje, Athletiksportklub Celje (ustanovljen leta 1906 in še enkrat po končani prvi svetovni vojni leta 1919), Cillier SV (Sport Verein) Celje, SK Jugoslavija (ust. 1935) Celje, Red Star Celje, Slavija Celje, Svoboda Celje, SK Olimp Celje. V celjskih Gaberjah so se leta 1923 mladi organizirali v t. i. »divjem« klubu Mars, ki ni bil registriran; klubske stroške so poravnavali iz lastnih žepov. Delovali so do leta 1928, ko so se priključili novo nastalemu SK Olimpu.Fotografijo (iz zapuščine Radka Dobrajca) in besedilo prispeval Rudi Škedelj.
Od leve: Dolfi Radič, Rudi Škedelj, Stane Seničar, Rogelšek, trener Robert Kiss, Vili Golob, Ludvik Cokan – Lučo, Roman Seničar.Mladinsko in člansko ekipo NK Kladivar je ob koncu petdesetih let ...prejšnjega stoletja treniral evropsko znani trener iz Madžarske Robert Kiss – Rudi Bači, kar v madžarskem jeziku pomeni stric Rudi. V klub je vnesel zmagovalno miselnost in nogometaši so pod njegovim vodstvom igrali kot prerojeni. Za prevajanje iz madžarščine sta poskrbela igralca Kladivarja: za mladince Oto Kujan, za člane pa Ferenc Bencik. Priljubljeni trener se je moral po eni sezoni delovanja v Celju zaradi tedanjih političnih razmer v vzhodni Evropi vrniti v svojo domovino.Prispeval: Rudi Škedelj
PDF
