Sakramenti inicijacije prizivaju instituciju koja je u okolnostima suvremenog razvoja, globalizacije, u svom izvornom obliku nestala, no ne i njezina psihološka, sociološka i kulturološka važnost ...zbog podrške u procesu razvoja i odrastanja mlade osobe, u prijelaznoj krizi iz djetinje dobi k pripadnosti odraslima. Implicitna potreba za inicijacijom, sada odvojena od izvornog konteksta, traži alternativne forme ovoj instituciji, što nerijetko rezultira nadomjestkom. U globalnom kontekstu valja promišljati specifičnost sakramenata kršćanske inicijacije u dogmatskom, liturgijskom, eklezijalnom i pastoralnom smislu, svjesni da će oni - ali samo kao kolateralni efekt - moći osobi pružiti sociološke, kulturne i psihološke blagodati. Zbog svoje temeljne karakteristike - da je ona zajednica vjere - Crkva posjeduje sposobnost promovirati dimenziju pripadnosti: u prepoznavanju i odgajanju potrebe, prihvaćanju izazova formiranja u odraslu i integralnu osobnost, kao odgovorna i zauzeta člana zajednice Crkve.
Kontekstualno samorazumijevanje Crkve i pastoral sakramenata treba imati u vidu nove okolnosti u shvaćanju religioznosti, a razvoj hrvatskog društva pokazuje neke specifičnosti u odnosu na opći trend.
Članak otvara nove vidike na mnoštvo sitnih detalja društveno religiozne povijesti na području nekadašnje Skradinke biskupije, detalja od kojih je zapravo bio satkan jedan dio društveno-religioznoga ...života. U relativno maloj biskupiji, s malim brojem
vjernika i svećenika, puk je velikim dijelom bio siromašan, a prihodi svećenstva, osim milostinje, u naravi nije bilo jednostavno pretvoriti u novac. Svećenstvo je bez sumnje, ekonomski živjelo bolje od većine stanovništva među kojim je djelovalo, no može se ipak ustvrditi dosta skromno, neki čak na rubu pravoga, pravcatog, siormaštva. Kao što je i razumljivo, svećenstvo se ponajviše bavilo religioznim djelovanjem. Arhivski podatci očituju česte razmirice između upravitelja biskupije i svećenstva bizantskoga (u vrelima: grčkoga) obreda. Osim crkvenoga djelovanja svećenstvo je dalo velik prinos poboljšanju ćudoređa među pukom, očuvanju zajedništva, religioznoj pouci i preko nje općoj kulturi. U potrebama, kao npr. u vrijeme gladi, često je bilo jedini posrednik između političke vlasti i običnoga puka, a imalo je i važnu ulogu u sprječavanju širenja zaraznih bolesti, te potkraj stoljeća i u poukama o agrikulturi.
U radu se raspravlja kako kod na misni obred odražava središte liturgije i cjelokupne djelatnosti Crkve te donose konkretni prijedlozi za poboljšanje misnih obreda u praksi.
Koji su teološki naglasci u našim ponovljenim obredima, odnosno koji bi teološki naglasci trebali doći do izražaja u našim liturgijskim obredima predmet je rasprave ovog rada. Polazeći od ...svetopisamskog poimanja čovjeka i čovjekove vjere autor ističe biblijski personalizam koji je temelj svake liturgijske zajednice.
Ovim bdijenjem svetkovine Pedesetnice priređenom prema Časoslovu rimskoga obreda, tako da se može i pjevati, te zadobiti svečaniji izričaj, pokušali smo malo doprinijeti oživljavanju liturgijskih ...slavlja bdijenjâ u Crkvi u našem narodu. Želja nam je da u zajednicama koje ih budu slavile donesu duhovne plodove i prepoznatljivost kršćanskoga života, upravo kako se dogodilo na prvu Pedesetnicu, kada se Crkva predstavila svijetu.
Autor u šestom nastavku svoje studije i kultu Bogorodice u bizantskom obredu iznosi i tumači tekstove iz Posnog i Cvjetnog troida te iz Oktoida toga obreda u kojima se veliča presv. Bogorodica te ...moli njezina pomoć i zaštita.
