U radu se analiziraju crnogorski toponimi izvedeni prema anatomskoj leksici s ciljem utvrđivanja odnosa apelativne riječi i toponima. Utvrđena je veza morfologije ljudskoga tijela s morfologijom ...terena kao izvanjezički kontekst u kojemu se dešava imenovanje. Konstatovan je bogat fond anatomske leksike posvjedočen u različitim tipovima tvorbe u crnogorskoj onomastici. Metodološki osnov ovoga rada autori su potpunili analizom onomastičke građe u kontekstu opštecrnogorskih dijalekatskih i onomastičkih činjenica, zaključujući da su u imenovanju geografskih objekata dominantno korišćeni nazivi spoljnih djelova ljudskoga tijela.
U ovome teorijskom članku autor raspravlja o raznim kulturološkim i funkcionalnim
aspektima koji čine temelj za određivanje definicije i područja krematonimije,
jednoga od glavnih dijelova onimije. ...Raspravlja i o istraživačkome potencijalu
krematonomastike kao jedne od onomastičkih poddisciplina. Usto donosi
teorijske poglede na krematonime koje nude slavenske onomastičke škole, navodi
osnovne tipove krematonomastičke terminologije te glavna područja interesa u
onomastičkim i interdisciplinarnim istraživanjima o krematonimima.
O toponimu Okrȕk na Čiovu Jurić, Ante
Folia onomastica Croatica,
12/2020, Volume:
1, Issue:
29
Paper, Journal Article
Peer reviewed
Open access
U radu se preispituje opravdanost tumačenja prema kojemu je čiovski toponim Okruk nastao od riječi (o)krug i, vezano uz to, opravdanost službenoga imena Okrug za dva sela (Okrug Gornji i Okrug Donji) ...na istoimenome rtu. Donosi se uvid u opću i jezičnu povijest Čiova i Okruka te se prati spomen imena Okruk od nastanka sela do danas. Analizira se povijesni, fonološki i leksičko-semantički kontekst imena te se na temelju toga predlaže nova etimologija koja uzima u obzir i jadranske paralele.
Katse kirjeldada artefaktinimesid Laansalu, Tiina; Päll, Peeter; Tender, Tõnu
Eesti ja soome-ugri keeleteaduse ajakiri,
06/2020, Volume:
11, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Artefaktinimed on traditsiooniliselt liigitatud kultuurnimede alaliigiks, mis hõlmab inimese loodud rajatiste nimesid. Inimtekkeliste objektide hulk on tänapäeval aga üha suurem ja erinäolisem, eriti ...linlikus keskkonnas, mistõttu vajab traditsioonilise kohanimede klassifikatsiooni artefaktinimede rühma kirjeldus täpsustamist ja täiendamist. Artikkel vaatleb artefaktinimesid kolmes kasutussfääris: maapiirkonnas, linnapiirkonnas ja slängis. Ruraalsete artefaktinimede puhul on analüüsitud Harjumaa Jüri ja Kose kihelkonna kohanimistuid, urbonüümide alusandmed pärinevad KNABist ning keskenduvad suures osas Tallinna nimedele. Slänginimede puhul on esitatud valdavalt Tallinna ja Tartu näited, mis pärinevad eri aegadel valminud teadustöödest, artiklitest ning internetist.
Abstract. Tiina Laansalu, Peeter Päll, and Tõnu Tender: An attempt to describe artefact names. Artefact names have been traditionally classified as a subtype of cultural names designating names of man-made facilities. The number of human-constructed objects is growing rapidly and they are very diverse, especially in the urban environment, therefore the classical description of artefact names needs updating and elaborating. The article looks into artefact names in three domains: the rural environment, the urban environment and slang expressions. Examples of rural artefact names have been taken from the Jüri and Kose parishes in Harjumaa, urban names are based on the data from Tallinn of the Place Names Database (KNAB) of the Institute of the Estonian Language, slang names are taken from various sources covering mainly Tallinn and Tartu.
PDF
