Uloga građana u društvu može se ocijeniti s dva aspekta. Građani su dosad uglavnom bili pasivan objekt koji je nerijetko služio kao demokratski dekor za legitimnost odluka političkih elita. Građani ...bi ubuduće morali više prakticirati svoju izvornu društvenu i političku ulogu, jačajući participativnu demokraciju. Primarni razlog građanskog (ne)angažmana leži u njihovoj (građanskoj) svijesti. Članak 11. Ugovora o Europskoj Uniji nedvosmisleno daje pravni okvir za građanski angažman u sferi koja još uvijek pripada političarima koji je smatraju svojim ekskluzivnim područjem. Međutim to je tek početak participativne demokracije i aktivnoga građanstva.
Sve je veći utjecaj procesa europske integracije na kreiranje javnih politika država članica te na njihove političke i upravne strukture. To se također odnosi na utvrđivanje kruga subjekata koji ...sudjeluju u političkom odlučivanju. Autorice rada posvećuju pozornost organizacijama civilnog društva kao čimbenicima demokratizacije društva i načinima njihovog uključivanja u političke procese. Na razini Europske unije primjenjuje se model refleksivne deliberativne poliarhije kao oblik ustrojstva vlasti koji najviše pogoduje razvoju participativne demokracije. U takvom je sustavu donošenje političkih odluka obilježeno decentraliziranim utjecajima, a građani su predstavljeni putem izabranih javnih dužnosnika i različitih organizacija civilnog društva koje kanaliziraju pojedine interese, ali i omogućavaju međusobno horizontalno i vertikalno usuglašavanje. Radi jačanja organizacija civilnog društva kao važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije, Vlada RH je u srpnju ove godine usvojila Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Temeljno pitanje na koje autorice nastoje dati odgovor jest na kojoj je razini socijalna kohezija u Hrvatskoj te postoje li preduvjeti za razvoj participativne demokracije.
Analizira se upotreba instrumenata e-participacije u slovenskim lokalnim samoupravnim jedinicama. Rad se temelji na teoriji e-demokracije u vezi sa spoznajama o informacijsko-komunikacijskoj ...tehnologiji (IKT). IKT omogućuje sudjelovanje i uključivanje građana u procese donošenja odluka upotrebom različitih instrumenata e-participacije (e-kontakt, e-forum, e-anketa, e-peticija, itd.). Naglasak je stavljen na lokalnu demokraciju i njezine različite oblike, tj. predstavničku, tržišnu, mrežnu i (najvažniju za ovaj rad) participativnu demokraciju, čiji je jedan od rastućih elemenata također e-participacija. Analizirali smo službene internetske stranice svih 211 slovenskih jedinica lokalne samouprave i našli da sve nude e-pristup i različite forme e-konzultacija, ali da ostali instrumenti e-participacije postoje samo u rijetkim slučajevima. Dodatno, usporedna analiza rezultata anketa iz 2006. i 2009. pokazuje da se broj jedinica lokalne samouprave koje nude raznovrsne instrumente e-participacije sporo smanjuje.
Posljednjih dvadesetak godina religija je u središtu rasprava o identitetu i budućnosti Europe. Religija je u Europi kohezivna snaga, a Europa priznaje identitet pojedinih crkava i religijskih ...zajednica i njihov specifični doprinos Europskoj Uniji. Na pravnom području Europska Unija poštiva i ne prejudicira stanje crkava i religijskih udruženja ili zajednica. Religije pridonose primjeni participativne demokracije i potencijalne otvorenosti za dijalog u društvu. Katolička crkva je stabilan sugovornik procesa integracije i promicatelj osnaživanja demokratskog sudjelovanja u javnom europskom prostoru.
Autori prikazuju razdoblje demokratizacije i uvođenja različitih koncepata demokracije u Prijedlog Ugovora o Ustavu za Europu. Prvi susret koncepata demokracije zbio se u vrijeme djelovanja ...Konvencije, od veljače 2003. godine do lipnja 2003. godine. U vrijeme djelovanja Konvencije razbuktala se bitka između vodećih aktera različitih koncepata demokracije za njihovo odgovarajuće mjesto u Planu i Prijedlogu Ugovora o Ustavu za Europu. U članku se naglašava da su ključne institucije EU-a tijekom 2005. i 2006. godine oblikovale dokumente u kojima su zagovarale, prije svega, svoje koncepte demokracije i s tim se upustile u političku bitku te bitku za stjecanje što šire potpore za svoj koncept. U tom su se razdoblju trebala riješiti otvorena pitanja glede sudbine Prijedloga Ugovora o Ustavu za Europu, a u tom sklopu i uređenja demokratskog života u EU-u. Međutim, u vrijeme ratifi kacije je u Francuskoj i Nizozemskoj došlo do neželjenog odbijanja predloženog ustava koje je aktiviralo ponovnu raspravu o demokratskom uređenju Europske unije. Na proljetnom susretu Europskog savjeta 2006. godine, “razdoblje za razmišljanje” se produžilo sve do kraja 2008. godine.
