Odgovori na pitanja o pitanjima Badurina, Lada; Palašić, Nikolina
Slavistična revija,
09/2018, Volume:
66, Issue:
3
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Pitanjima se u ovom radu pristupa kao pragmatičkoj kategoriji, dakle onoj vezanoj uz govorni čin (tj. uz govornika i sugovornika) te ih se u tom smislu razlikuje od upitnih rečenica kao sintaktičke ...(gramatičke) kategorije. U vezi s time utvrdit će se da formalnogramatičko ustrojstvo (upitna rečenica) i pitanje kao vrsta govornoga čina nužno ne korespondiraju. Recimo, ima pitanja koja se po ustrojstvu ne razlikuju od izjavnih rečenica, distinktivna je tek rečenična intonacija (npr. Ime? ili Dolazite?), ali i onih na koja se, usprkos ustrojstvu upitne rečenice, od sugovornika ne očekuje odgovor, već neki drugi tip reakcije (Zašto je prozor zatvoren? ili Hoćeš li batina?). U nastavku na pitanja će se motriti upravo kroz prizmu interakcije meðu sugovornicima pa će se posebno razmatrati njihova moguća/pretpostavljena ilokucijska snaga.
Based on linguistic literature, corpus data and elicitation, this paper offers a description of polar question coding strategies in Croatian and presents their diachronic development. Under the ...assumption that pragmatically motivated features such as polar question markers are areally diffuse, Croatian is put in the context of European languages. An overview of interrogative constructions in selected ancient and modern languages is presented, showing that there are certain areal tendencies, which are reflected in Croatian as well, and that the development of particular interrogative constructions in Croatian may be interpreted in accordance with these tendencies.
The issue of securing housing for each member of a society as well as the quality of its construction are among the key challenges faced by every society as a whole, but also by every political ...system. Housing was one of the main social and political issues during the socialist period in Croatia. In urban areas, the goal was to create an all-encompassing housing policy that would be implemented via master plans and urban planning programmes. This problem was worked on continuously by the Urban Planning Institute of Zagreb City and its legal predecessors, primarily through urban planning proposals and plans published in 1949, 1953, 1965, 1971, and 1986. The research presented here is based on the master plans of Zagreb (regulatory bases), one urban development programme, and two urban development proposals: Vlado Antolić, ‘Regulacioni plan i direktivna regulaciona osnova Zagreba’ Regulatory Plan and Directive Regulatory Basis of Zagreb, Arhitektura (1949); Zagreb: direktivna regulatorna osnova Zavoda za urbanizam NOGZ 1953. Zagreb: Directive Regulatory Basis of the Zagreb City People’s Committee Urban Planning Institute, 1953 (1953); Urbanistički program grada Zagreba: smjernice za razvoj Urban Planning Programme of the City of Zagreb: Development Guidelines (1965); Generalni urbanistički plan grada Zagreba: elaborat Zagreb City Master Plan: Report (1970); Generalni urbanistički plan grada Zagreba: sažetak Zagreb City Master Plan: Summary (1985). This paper attempts to determine which systemic solutions were anticipated, what were the projections of the city’s development and population trends, and how the urban planning proposals and plans were implemented.
U velikom broju presuda Državnog savjeta, ovisno o godini, primjenjuje se pravo Europske unije i europsko pravo. Velikom većinom najvažnijih presuda Državnog savjeta odlučno se rješavaju pitanja ...hijerarhije normi, kako domaćih tako i europskih, i izvlače zaključci o uključivanju domaćeg pravnog poretka u europske pravne poretke. To je dovelo do toga da Državni savjet sam tumači ugovor, te da osudi državu za naknadu štete koja je proizašla iz pogrešnog tumačenja, osobito kada je zakonodavac zanemario neke smjernice.
U ovomu radu bit će ukratko prikazana problematika crkvene nadležnosti katoličkih župa Semeljci i Čepina nad filijalom novoosnovanoga naselja Vladislavci. Rad se prvenstveno temelji na izvornim ...dokumentima koji se čuvaju u Arhivu Đakovačko-osječke nadbiskupije u Đakovu te na dokumentima pronađenim u Arhivu župe Semeljci. U rješavanje navedenoga pitanja uključio se i sam biskup Josip Juraj Strossmayer i 1877. godine donio odluku po kojoj su se odnosi između navedenih dvIju župa ravnali sve do kraja 19. stoljeća. U radu će biti izneseni i razlozi zbog kojih su Vladislavci de facto bili jedina katolička filijala koja nije bila pozivana na obvezu plaćanja luknarske pristojbe.
U okviru poslanja Crkve i vjerske slobode ovaj rad se prvenstveno usredotočuje na ekumenske poteškoće na našim prostorima iz katoličke perspektive. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu ...autor pokušava doći do dijagnoze ekumenskoga stanja kod nas. Na temelju relevantnih dokumenata s katoličke i pravoslavne strane, kao polazišta zdravog i ispravnog ekumenskoga shvaćanja, autor otkriva neke ekumenske viruse na našem području, među kojima se posebno usredotočuje na rašireni virus nezainteresiranosti i pasivnosti, na virus jednostrane i krive interpretacije, te na virus straha od ekumenizma. Simbolično otkrivši raširene ekumenske viruse, autor u drugom dijelu nudi ekumensku terapiju koju smatra „via dolorosa“ našega ekumenizma. Među posebno virusnim ekumenskim pitanjima za naše područje autor ističe pristup istini i pristup naciji koji u mnogomu opterećuju istinski ekumenski razvoj. Istinu valja uvijek tražiti istinoljubivo, u ljubavi i slobodi, a naciju ne izjednačavati s ekumenizmom koji je nadnacionalna vrijednost. Za autora je to terapijski put koji vodi u vedriju ekumensku budućnost u nas.
Središnja je tema rada sklapanje sporazuma Cvetković – Maček, odnosno stvaranje Banovine Hrvatske. Nakon kratkog uvod u kojem se prikazuju događaji od atentata kralja Aleksandra, pobliže se ...objašnjava tijek pregovora između Dragiše Cvetkovića i Vladka Mačeka s naglaskom na okolnosti koje su utjecale na ishod sporazuma. Zatim se predstavlja ustrojstvo Banovine Hrvatske, neke njezine bitne odrednice hrvatske i srpske reakcije na uspostavu Banovine Hrvatske. Naposljetku, autor iznosi vlastiti osvrt na iznesene događaje.
Rad se bavi pitanjem državne politike prema manjinama u višejezičnim sredinama te problematikom nacionalne pripadnosti i ravnodušnosti u državnoj tranziciji. Konkretno, članak analizira integraciju ...stanovnika koji su bili govornici talijanskoga u Hrvatsku nakon Drugoga svjetskog rata na primjeru školstva na talijanskom jeziku u socijalističkoj Jugoslaviji. Manjinske škole bile su mjesto za socijalizaciju i enkulturaciju govornika talijanskoga u Istri i Rijeci, ali i za mjerenje stupnja i vrste integracije obitelji koje su odlučile ostati živjeti u Hrvatskoj nakon pripojenja sjeveroistočnoga Jadrana Jugoslaviji u manjinsku zajednicu i državu. Tekst promišlja namjere, strategije i prakse lokalnih i središnjih vlasti te članova i institucija talijanske manjine u pravcu asimilacije, disimilacije i izolacije talijanske govorne skupine.
Rad proučava odnos prijestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda i utjecajnih krugova oko njega prema Hrvatima i rješavanju hrvatskoga, odnosno južnoslavenskoga pitanja u razdoblju od jačanja ...Ferdinandova utjecaja uoči aneksijske krize do njegova smrtnog stradavanja u Sarajevskom atentatu. U radu je obuhvaćena politika
i utjecaj prijestolonasljednikova kruga u hrvatskim zemljama, kao i njihova suradnja s hrvatskim političkim strankama. Autor najviše pozornosti posvećuje povijesnim događajima vezanim za Čistu stranku prava Josipa Franka te kasnije Hrvatsku kršćansko-socijalnu stranku prava i Svepravašku organizaciju. U radu su uspoređeni interesi i namjere obiju strana, kao i različite koncepcije rješavanja hrvatskoga pitanja, uključujući trijalizam. Time se analiziraju ustaljeni stereotipi i neutemeljene povijesne tvrdnje o Josipu Franku kao „stranom agentu” ili Franji Ferdinandu kao „velikom prijatelju Hrvata”.
Članak detaljno analizira političko djelovanje Ante Trumbića od njegova povratka u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca nakon potpisivanja Rapalskog ugovora krajem 1920. pa do kraja 1921. godine. ...Posebice se proučavaju njegovi odnosi prema značajnijim hrvatskim i srpskim političarima, djelovanje u Ustavotvornoj skupštini i politička angažiranost u pravcu revizije Vidovdanskog ustava nakon njegova donošenja. Time se rasvjetljava razvoj Trumbićevih razmišljanja o političkim odnosima u Kraljevini SHS, koji je u značajnoj mjeri odredio pravac njegova djelovanja tijekom dvadesetih godina. Zaključuje se da je u ovome periodu Trumbić u svojim političkim shvaćanjima napredovao od početnog optimizma u vezi skladnog rješavanja jugoslavenskog državnog uređenja prema realpolitičkoj taktici rješavanja hrvatskoga pitanja.
PDF
