Dosad se smatralo da je podrijetlo Ive Andrića od Andrića iz Čemernog u općini Ilijaš. Na osnovi uvida u stare i dosad neobrađene matice krštenih, vjenčanih i umrlih župe Sarajevo (1767. - 1856.) u ...radu se dokazuje da Andrić nema veze s prezimenjacima koji su nekad živjeli na Čemernom, nego da vodi podrijetlo od roda Mišića-Andrića iz sarajevskog naselja Zabrđe.
Spominjanje knjiga antičkih autora u oporukama, popisima dobara privatnika i u inventarima crkvenih ustanova otkriva da su se u Zadru od XII. do kraja XV. st. prepisivala i čitala mnoga djela ...poganskih i ranokršćanskih pisaca. U ovom radu analiziraju se najprije privatne i crkvene knjižnice i nazočnost tih djela u njima, a potom se govori o antičkim piscima i njihovim djelima. Analiza te građe pokazuje da su učeni Zadrani imali i čitali vrlo reprezentativni izbor djela antičkih pisaca, da su te knjige jedan drugome posuđivali, da se o njima raspravljalo u kulturnim krugovima. Nazočnost tih knjiga u Zadru svjedoči da su učeni Zadrani u srednjem vijeku i u ranoj renesansi aktivno sudjelovali u nastojanjima europske kulture za povratak antičkim izvorima.
U radu se prikazuje gornji sloj društvene strukture grada Zadra, odnosno raščlanjuju pripadnici njegova plemstva i građanstva početkom napoleonske vladavine na temelju popisa iz 1806. godine. ...Istaknuli smo proces oblikovanja gradskih staleških struktura tijekom minulih vremena koje je zatekla nova francuska vlast. Potom smo povijesno-demografski analizirali popise pripadnika plemstva i građanstva grada Zadra do 1806. godine. Za većinu obitelji donosimo arhivske podatke o starosti zadarskih obiteljskih loza na temelju kojih pratimo migracijska kretanja i doseljenja u grad Zadar, čije je naseljavanje mijenjalo njegovu etničku sastavnicu.
U središtu autorova zanimanja su brojne osobe iz Cetinskog dekanata (do 14. studenoga 1954. zvao se Triljski / Sinjski deka- nat) koje je za vrijeme Drugoga svjetskog rata likvidirala partizanska ...vojska izvan ratnih djelovanja te osobe koje su u istom dekanatu pred kraj rata i u poratnom razdoblju uglavnom pod okriljem noći mučki ubijene od strane pristaša novouspostavljene vlasti, koja je kao i partizanski pokret bila pod kontrolom Komunističke partije. Članak započinje uvodom u kojem je sabrana sva najvažnija literatura o temi stradanja. Zatim slijedi poglavlje u kojem se u tabličnom obliku donosi cjelokupan, premda još uvijek ne i konačan broj ljudi koji su u Cetin- skom dekanatu stradali od svih vojski za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Članak je nastao na temelju bibliografije i arhivske građe, objavljene i neobjavljene, i upućuje na potrebu daljnjih istraživanja teme.
Na ovom mjestu predstavljena su dva popisa Varaždinskog generalata – iz 1726. i 1749. godine. Oni predstavljaju izuzetno važan izvor za poznavanje naselja (sela) Varaždinskog generalata u prvoj ...polovici 18. stoljeća. To su ujedno i najstariji poznati popisi svih sela
Varaždinskog generalata. Popis Varaždinskog generalata iz 1726. donosi broj baština po pojedinim selima te može biti izvor i za gospodarsku povijest. Isto tako je dan i prikaz najranije podjele sela Varaždinskog generalata po vojvodstvima kao najnižim ustrojstvenim
jedinicama. Tada je u Varaždinskom generalatu zabilježeno 351 selo. U Đurđevačkoj krajini je utvrđeno postojanje 4 vojvodstva, u Ivanićkoj 6, Koprivničkoj 8 i u Križevačkoj 14 vojvodstava. Popis Varaždinskog generalata iz 1749. daje podjelu na kumpanije po naseljima kojih je tada bilo ukupno 416. Ova dva popisa pokazuju kako se mijenjao ustroj Varaždinskog generalata u prvoj polovici 18. stoljeća, ali i ukazuju na to da je između 1726. i 1749. broj naselja povećan za 65 ili za gotovo petinu, što najvjerojatnije ukazuje na porast ukupnog broja stanovnika, a vjerojatno i na nastavak procesa doseljavanja u generalat koji je bio intenzivan u prethodnom stoljeću.
U radu se iznose neki osnovni povijesni i statistički podaci o židovskoj zajednici u Bjelovarsko-križevačkoj županiji od 1857. do 1918. godine. U razdoblju pak od 1857. do 1922. godine imena i ...granice Bjelovarsko-križevačke županije mijenjali su se (Bjelovarska, posebno Križevačka, pa Bjelovarsko- -križevačka i nakraju Bjelovarsko-bilogorska županija), kao i granice unutarnjih kotara, što donekle otežava istraživanje, tako da će naglasak u ovom prilogu biti na demografskim promjenama od popisa 1880. do 1910. godine. Iako su prvi Židovi na prostoru Bjelovarsko-križevačke županije zabilježeni vrlo rano, početkom 19. stoljeća, preciznija demografska izvješća mogu se pratiti tek nakon 1851., odnosno 1857. godine, i prvoga službenog popisa. Broj Židova od pedesetih godina 19. stoljeća pa sve do 1918. godine povećavao se iz popisa u popis (1857., 1880., 1890., 1900. i 1910.), tako da je 1910. godine na području Bjelovarsko-križevačke županije živjelo 2.406 Židova, od čega najviše u Bjelovarskome kotaru i gradovima Županije (Bjelovar, Koprivnica, Križevci). Na području Općine Berek živjelo je vrlo malo Židova, jedna-dvije obitelji, dok Podgarić Židovi nisu nikada nastanjivali.
