U članku se pokušava pronaći adekvatan teorijski pristup odnosu lokalnog i globalnog unutar sportskog polja. Pritom se kreće od ideje da se lokalno i globalno u suvremenom svijetu ponajprije ...sučeljavaju u okvirima kapitalizma i potrošnje te se kao referentne točke rasprave odabiru nacija i globalizacija, odnosno kultura zajednice i popularna kultura. U tu svrhu se problematiziraju pojedini pogledi na kategoriju nacije te određena prepoznavanja učinaka globalizacije, ne bi li se eventualno uvidjelo kakav je konačan rezultat sraza globalizacije i nacije na području suvremenog sporta. Tomu se pridodaje ispitivanje pomaka od kulture zajednice prema popularnoj kulturi kao važne pretpostavke za shvaćanje globalno-lokalnog neksusa u sportu. Supostavljanje ovih dviju istraživačkih paradigmi podrazumijeva interdisciplinarna nastojanja oko povezivanja historiografskih koncepata nacije, socioloških interpretacija globalizacije i kulturnostudijskih tumačenja kategorija kulture i zajednice. Na koncu se ukazuje na specifičnost sporta kao društvenog fenomena, koja bi trebala utjecati na oblikovanje teorijskih i empirijskih modela njegova istraživanja u kontekstu lokalnog i globalnog.
Sažetak
Roman Josipa Mlakića Kad magle stanu i Borisa Dežulovića Jebo sad hiljadu dinara razotkrivaju
nekoliko problema vezanih uz konstrukciju i dekodiranje identiteta u suvremenoj književnosti.
...Zbog toga predstavljaju dobar primjer za primjenu i testiranje hipoteza koje cirkuliraju teorijskim
diskurzom. Navedeni romani na primjeru uspostavljanja odnosa između stereotipa hrvatskog i
muslimanskog identiteta pokazuju koliko su sami identiteti nedovršene i nepotpune konstrukcije.
To se zbiva, paradoksalno, korištenjem hrvatsko-muslimanskog sukoba devedesetih kao
tematske pozadine. U takvim uvjetima apsurd se pojavljuje kao neizbježna posljedica tekstualnih
konstrukcija. Mlakić i Dežulović dokidaju Drugog, koji bi trebao služiti kao oslonac labavoj
konstrukciji identiteta, preusmjeravajući destrukciju prema vlastitom identitetu. Na ruševinama
ovakve koncepcije nastaju prvi obrisi novog identiteta, formiranog oko zajedničkog iskustva,
popularne kulture i specifičnog shvaćanja jedinstvenog prostora. Na kraju, apsurd se može očitati
jedino iz pozicioniranja promatranja identiteta kao stabilne kategorije. Time se najavljuje mogući
kraj postmodernog shvaćanja identiteta, ali i otkriva potisnuta želju za kakvim takvim uporištem.
Autorica preispituje ključnu ulogu masovnih medija i popularne kulture u promjeni memorijskih praksi u socijalističkoj kulturi sjećanja na Drugi svjetski rat. Rad ne nudi odgovor već smjernice za ...razumijevanje mjesta popularne jugoslavenske kulture kao
središnjeg mjesta perpetuacije ideoloških obrazaca povijesnog pamćenja. Ne samo zbog disperzije moći u razdoblju zrelog socijalizma već i zbog stasanja naraštaja bez neposrednog pamćenja na Drugi svjetski rat, iznalaze se artistički zahtjevniji i medijski osvješteniji načini privlačenja publike. Na drugoj strani, literarne i historiografske žanrove elitne kulture autorica razumije kao "agente" ideološke homogenizacije i kulturne regresije koja je svoj vrhunac dosegla potkraj 1980-tih, promovirajući politiku pamćenja prema modelu "balkanskog holokausta".
Zahvaljujući romantičarskom pokretu, koji je potaknuo skupljanje narodnoga stvaralaštva,
na početku devetnaestoga stoljeća poraslo je zanimanje za usmenu tradiciju te se usmena
književnost počela ...zapisivati. Pozitivno vrednovanje usmenog stvaralaštva na posljetku
je dovelo do izjednačavanja usmene i umjetničke književnosti. Zagovarajući samosvojnost
književnosti za djecu, pedagozi su prepoznali važnost bajke kao prenositelja građanskih
vrednota i društvenih normi. Pod utjecajem stilskog modela Bajki braće Grimm, ali i kao
rezultat razvoja nacionalnih europskih književnosti, došlo je do raznovrsnih aplikacija
bajki unutar tiskovnog i slikovnog medija. Dok su na početku u središtu pozornosti bili
tekstovi, razvoj tiskarskih tehnika i opadanje troškova proizvodnje pridonijeli su daljnjim
tekstovnim ili slikovnim aplikacijama bajki. Ovaj se rad bavi različitim razinama aplikacije te izlaže osnovne funkcije koje
bajke preuzimaju unutar popularne književnosti. S obzirom na europski razvoj obrazlaže se: 1) težnja ka uniformiranosti (Disney-stil), 2) težnja ka međunarodnoj suradnji u
objavljivanju knjiga i publikacija koje uključuju bajke, 3) metaforičko-simboličke
uporabe bajke.
Dakle, bajke su kao proizvod masovne kulture višestruko primjenjive. Uvriježenim
i popularnim bajkama, tzv. najljepšim bajkama pridaje se iznimna vrijednost. Riječ je o
tekstovima koji su očito nositelji normi i ideala suglasnih s potrebama društva, te se stoga
bajke mogu smatrati avangardom europske književnosti za djecu i mlade. Ipak, bilo bi
neprimjereno tvrditi kako su one jedine. I drugi književni žanrovi, zajedno sa svojim
najvažnijim predstavnicima, pridonijeli su kao klasici europskoj književnosti za djecu.
Crisis music Goodyer, Ian
2013, 2013., 20130719, 2009, 2013-07-19
eBook
Marching to the beat of punk rock and reggae, Rock Against Racism was a mass movement built in opposition to racism and fascism in 1970s Britain. At a time of severe economic and social crises, RAR, ...alongside the Anti-Nazi League, organised one of the biggest and most effective political and cultural mobilisations of the post-war period. Expressing itself through spectacular carnivals, concerts, marches and innovative forms of design and communication, RAR combined hard-headed political organisation with the optimism and energy of radical youth culture. Drawing on interviews with activists, supporters and critics, and based on the latest research, Crisis music explores the nature of this ground-breaking politico-cultural phenomenon. The author explains why RAR seized upon the power and passion of punk and reggae, and how this has helped to shape the boundaries of modern popular music. He also offers, for the first time, a clear picture of the relationship between RAR and its main political sponsor, the Socialist Workers Party. Crisis music discusses RAR’s place within the left’s often-troubled encounters with popular culture, and draws comparisons with other music-based movements and campaigns, such as the post-war folk revival and Live 8. This book casts light on numerous current debates: about ‘celebrity politics’ and the role of musicians as political spokespeople, for instance, and the links between ethnicity, popular culture and politics. It will be of value to students and researchers in cultural studies, politics and labour history, and to anyone interested in the role of culture in political activity.
