Ideologija New Agea Turk, Davorka
Diskrepancija,
02/2007, Volume:
8, Issue:
12
Paper
Open access
Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošloga stoljeća u Americi se pojavio New Age – svjetonazor, životni stil, duhovnost – ali, prije svega, simboličko-vrijednosni sustav »koji pretendira na opće ...važenje«. To se nastojanje ozbiljuje u pojmu »nove paradigme« koja izriče potpuni prekid s vladajućim materijalističko-mehanicističkim modelom. Namjesto ovoga želi se uspostaviti potpuno novi »okvir misli«, utemeljen na duhovnim vrijednostima. Sredstvo uspostave tog »novog poretka« osobna je preobrazba, kult individualnog perfekcionizma, izrastao iz rastućeg trenda individualizacije u okviru zapadne kulture. Novo doba donosi nam kritiku postojećeg društva, obećanje boljega i sredstva kojima se ono ima ostvariti. To što naizled djeluje tek kao duhovno gibanje koje ne ulazi u sukob s vladajućim poretkom niti se obraća nekoj zasebnoj društvenoj grupi, ne čini njegovo djelovanje ništa manje ideološkim. Ovim radom nastoji se pokazati kako se neke od njegovih osnovnih odrednica poput sinkretizma, holizma ili evolucionizma duha uspostavljaju kao
važeće u zapadnoj kulturi, načine na koje se legitimira te kako
završava utopija beskonfliktnog društva na koju se poziva.
Cilj je ovoga istraživanja ispitati utjecaj koji Program pozitivnoga razmišljanja s višedimenzionalnim perspektivama ima na ponašanje tijekom učenja kod djece predškolske dobi (5 godina starosti) te ...evaluaciju programa prema mišljenju odgajatelja. Pristupi koji se primjenjuju u Pozitivnoj psihologiji i filozofiji za djecu (P4C) poslužili su kao osnova pri osmišljavanju aktivnosti u Programu pozitivnoga razmišljanja s višedimenzionalnim perspektivama. Prakse pozitivnoga razmišljanja s višedimenzionalnim perspektivama lako se primjenjuju u radu s djecom predškolske dobi u kontekstu aktivnosti u prirodi i u području znanosti, matematike, umjetnosti, glazbe, u pričama itd. Skupina ispitanika sastojala se od petero odgajatelja koji rade u ustanovama za predškolski odgoj i 160 djece (80 ih je uvršteno u eksperimentalnu, a 80 u kontrolnu skupinu). U istraživanju je korišten eksplanatorni sekvencijalni nacrt, kao jedan od nacrta mješovitoga istraživanja. Provedena je analiza kvantitativnih podataka u obliku kvazieksperimenta s predtestom i posttestom u kontrolnoj skupini. S druge strane, kvalitativni podatci prikupljeni su na kraju obrazovnoga procesa kroz intervjue uživo s odgajateljima, u kojima su odgajatelji evaluirali program. Rezultati istraživanja pokazali su da je program imao značajan utjecaj na ponašanje pri učenju. Detaljno su obrazložene evaluacije programa prema mišljenju odgajatelja.
