Radni i stambeni uvjeti znanstvenika u Hrvatskoj Svirčić Gotovac, Anđelina; Petrović, Nikola; Krištofić, Branimir
Revija za sociologiju,
2019, Volume:
49, Issue:
1
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
The paper analysed some of the aspects of work and housing among the scientific population in Croatia using data from a 2017 on-line survey. The survey was e-mailed to 7 269 scientists, of which ...1,966 responded. The working and housing conditions were set in the contemporary context of information-based and post-socialist society while highlighting some fundamental processes and phenomena affecting them, such as the privatisation of housing and the flexibilisation of work. The consequent uncertainty of working conditions was evident, especially among younger scientists. Differences in scientists’ satisfaction with the working and housing conditions were tested by gender, employment status, institution type, work location and research area. Those employed outside of Zagreb were more content with the working conditions than those employed in Zagreb, as were men compared to women. The permanently employed were more content than fixed-term employees, had a better housing status and were more involved in the subsidised purchase of their own apartments. In contrast, fixed-term employees experienced precarious working conditions more often, possibly due to the new, increasingly market-oriented scientific policy. In conclusion, the scientific population in Croatia – according to objective housing criteria – is fundamentally characterised by the continuation and strengthening of the model of housing privatisation initiated during the transitional period, where owning an apartment is a desirable housing status. The situation regarding work is divided. Certain work satisfaction is present, but also exhaustion and uncertainty, which are felt mostly by women and the younger scientists.
Promjenama Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine, kojima je, meðu ostalim, u hrvatski ústavnoprávni i kaznenopravni poredak uvedeno nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih ...djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije te donošenjem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije kao implementacijskog propisa 2011. godine, potaknute su brojne polemike u hrvatskoj stručnoj javnosti о tome zadire li se tim promjenama, koje su bez presedana ne samo u hrvatskom več i u komparativnom pravu, u temeljna načela kaznenog prava i jesu li one u skladu s načelom vladavine prava. Proponenti tih promjena isticali su kako je njihova svrha bila ispravljanje nepravdi do kojih je dovelo neprocesuiranje ratnog profiterstva u tranzicijskom razdoblju (u radu se termin "ratno profiterstvo" koristi kao generički za kaznena djela koja ne zastarijevaju na temelju članka 31. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske i Zakona о nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije) i osnaprofesor živanje nacionalnog gospodarstva povratom nezakonito stečene imovinske koristi. S druge strane, oponenti, meðu kojima su i autori ovoga rada, isticali su kako je takav način ispravljanja "tranzicijske nepravde" u svojoj osnovi bio pogrešan, u suprotnosti s brojnim aspektima načela legaliteta, ali i načela efektiviteta, jer je nedvojbeno dokazano da se ovaj model u praksi nije pokazao učinkovitim pa stoga njime nisu ostvareni ambiciozno najavljivani ciljevi tzv. tranzicijske pravednosti. Polazeći od svojih prijašnjih radova o retroaktivnosti zastarijevanja, koja je nespojiva s mješovitom pravnom prirodom zastare kaznenog progona s pretežito materijalnopravnim obilježjima, autori u ovom radu raščlanjuju koncept nezastarijevanja ratnog profiterstva, njegovo značenje, doseg i učinkovitost. Takoðer se bave pitanjem daljnje sudbine koncepta nezastarijevanja ratnog profiterstva i posljedicama koje je taj koncept prouzročio sustavu hrvatskog kaznenog pravosuða.
Hrvatska je 2002. godine provela radikalnu reformu mirovinskog sustava privatizacijom dijela javnog sustava, takozvani II. stup definiranih doprinosa, te uvodenjem i III. dobrovoljnog stupa. Reforma ...je provedena po modelu Svjetske banke slicno kao i u drugim tranzicijskim zemljama. Za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, hrvatski je sustav preivio krizu i u njemu nisu poduzimane znacajnije dodatne reforme. U tekstu se tematizira korist i potreba provodenja evaluacija ovako opsenih reformi kao razvoj politike utemeljene na dokazima. U tom kontekstu, analiziraju se mirovinske reforme u zemljama viegradske skupine (Poljska, Slovacka i Madarska) gdje je pod utjecajem krize ukinuto obvezno clanstvo u II. stupu. Glede politike mirovinskih reformi, u ovim zemljama na djelu je proces konvergencije. Rasprave o privatizaciji mirovinskog sustava seu u prvu polovicu 1990-ih, a uvodenjem II. stupa govorilo se o razvoju trita kapitala, poticanju gospodarskog razvoja, novog zapoljavanja te vecih mirovina. Premda je bilo politickih planova o privremenom zaustavljanju uplata u II. stup, on je preivio krizu. Suocena s manjim mirovinama iz I. i II. stupa za dobrovoljne drugostupae od mirovina iz I. stupa vlada je dala dodatak dragovoljnim drugostupaima koji se vracaju u I. stup. Reformom 2018. znatan dio dodatka imaju i obvezni drugostupai. Analiza javnog diskursa govori da su glavne dnevne novine dio medijske kampanje obveznih mirovinskih fondova (OMF), zapravo drutava za upravljanje mirovinskim fondovima, i u njima nema mjesta za drugacije miljenje o II. stupu. U tekstu se analiziraju operativni trokovi drutava za upravljanje OMF-ima, dominanta ulaganja u drave obveznice cime se povecava javni dug te, imajuci u vidu javne podatke, tranzicijski troak. Zakljucno se vrednuju dometi mirovinske reforme s nalazima evaluacije koji ukazuju na neodrivost II. stupa te njegovu reformu kao u spomenutim tranzicijskim zemljama. Kljucne rijeci: privatizacija mirovina, drugi stup, tranzicijske zemlje, Hrvatska.
Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj. Stečajni zakon kao ...lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom riječju se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru rješavali na različite načine. U svim promatranim slučajevima stečaj se odvijao u skladu s vrlo strogim pravilima stečajne procedure, a razlike su se uočavale u pona- šanju vjerovnika u odnosu na dospjele obveze dužnika prema njima. U velikoj većini slučajeva stečajni se dužnik nakon unovčenja njegove imovine likvidirao, dok se u značajno manjem broju slučajeva radilo o reorganizaciji dužnika putem stečajnog plana. Država kao vjerovnik u pravilu se ponašala jednako prema svim stečajnim dužnicima, a samo u pojedinačnim slučajevima poduzimala je mjere koje bi se mogle nazvati i državni intervencionizam. Takve mjere tada se nisu smatrale mjerama državnih potpora. Pored toga, naš je zakonodavac velike probleme trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru rješavao selektivno putem posebnih propisa izvan i prije stečaja. Na primjer, nagomilane probleme društava čija je osnovna djelatnost brodogradnja u brodogradilišnim lukama, a kod kojih su postojali evidentni stečajni razlozi (insolventnost i prezaduženost), pokušao je riješiti kroz Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja iz 2011. godine. U radu se također analiziraju neke odluke hrvatskih sudova u kojima je jedna od strana u postupku bio stečajni dužnik koji polaže određena prava na pomorskom dobru. Naši sudovi zauzimaju strogo stajalište da je pomorsko dobro opće dobro i da se na njemu ne mogu stjecati stvarna prava. No, tada se otvara pitanje stečenih prava koja nisu na odgovarajući način riješena ni u pravnoj regulativi, a niti kroz sudsku praksu. U konačnici, takva pravna nesigurnost proizvodi samo negativne učinke na sam tijek stečajnog postupka: 1.) povrat uloženog kapitala vjerovnika u dužnika je manji, 2.) stečaj traje dulje te 3.) troškovi stečajnog postupka rastu.
Crna metalurgija je tradicionalna djelatnost i veoma je značajna za nacionalno gospodarstvo. Rumunjska je prošla kroz sve faze predviđene za preustroj te industrije sukladno odredbama Odluke ...Europskog vijeća (1999/582/EZ) u svezi s partnerstvom za zajedništvo EU, što je obuhvaćalo i posebno poglavlje o crnoj metalurgiji, te sukladno odredbama Protokola br. 2 (EZUČ – Europska zajednica za ugljen i čelik) kao i drugim značajnim naknadno donesenim normativnim aktima, Nakon obavljena preustroja – privatizacije, državnih subvencija, likvidacija, retehnologizacije, razvila se djelatnost ove grane, ali još uvijek ispod mogućnosti rumunjske metalurške industrije. Danas su se zbog teškoća generiranih od globalne krize udvostručile nepovoljne okolnosti koje se odnose na energijski intenzivne djelatnosti i povećanu potrebu za sirovinama.
Strukturne preobrazbe slovenskih obalnih mest so rezultat vsebinskih razvojnih strategij, ki so jih narekovali različni mestni akterji v različnih zgodovinskih obdobjih. Zaradi procesa ...industrializacije je prostor obalnih mest dobil novo strukturo v obliki industrijskih objektov. Danes ostajajo te strukture brez ustreznih vsebin in predstavljajo degradirana območja mesta, ki jih poskuša na vsak način uravnavati interes kapitala. Povojno obdobje funkcionalizma je zaznamovalo prizadevanje za ustvarjanje prostorskih možnosti za potrebe delavskega razreda, ki se je naseljeval v novih stanovanjskih soseskah. Iz industrijskih struktur, ki so se širile v horizontalo, se je v šestdesetih letih 20. stoletja pojavila nova tipologija stanovanjskega nebotičnika, ki se je začela dvigovati v vertikalo. Obdobje po tranziciji je v obalni prostor vneslo splošno kaotično stanje na ravni organizacije prostora, saj so posege izvajali po željah kapitala in manj na podlagi strokovnih usmeritev. Urbanizem kot stroka ni dovolj prožen za uravnavanje hitrih preobrazb oblik kapitala, zato se ta neomejeno oblikuje čez vse meje mesta.
Ekonomski učinci svake strateške odluke na razini gospodarstva važan su aspekt ukupne ekonomske politike i snažna odrednica generiranja budućeg ekonomskog prosperiteta i ukupnog razvoja od ...mikroekonomske, preko mezoekonmske, do makroekonomske razine promatranja konkurentskih performansi. U ovom znanstvenom radu provedena je analiza ekonomskih učinaka privatizacije u ovisnosti o posebnostima sektora javnih usluga. Metodologija znanstvenog rada obuhvaća komparaciju specifičnih osjetljivosti tih sektora izazvanih dugogodišnjom specifičnom pozicijom, a koji su snažna determinanta i ograničenje u donošenje optimalnih odluka o privatizaciji istih. Svrha ovog znanstvenog rada je, u kontekstu kompleksne problematike odabira vremenskog okvira i modela privatizacije u slučaju da je opredjeljenje za privatizaciju konačna odluka, modelirati temeljne parametre za donošenje optimalne odluke. Rezultati istraživanja pokazuju da ekonomski outputi privatizacije sektora javnih usluga ovise prvenstveno o odabranom modelu privatizacije i vremenu provedbe, što upućuju na to kako privatizacija takvog sektora zahtjeva sui generis pristup odrednicama privatizacijskog procesa, budući da isti imaju značajna obilježja javnog dobra, a problematika se proteže od elemenata pretfaze privatizacije i učvršćivanja tržišne pozicije objekta privatizacije do brige za kreaciju preduvjeta za uspješno ostvarivanje mikro-konkurentnosti u samom sektoru te institucionalnog okruženja za unapređenje rasta i konkurentnosti.
U javnom diskursu tranzicijskih ekonomija, kao i u znanstvenim radovima usmjerenim na njihovo funkcioniranje, i dalje je aktivna rasprava o tome u kojoj mjeri treba poticati privatizaciju s obzirom ...na učinke koje ona ima na gospodarstvo. U sferi proučavanja efekata privatizacije na zaposlenost, ovaj rad se fokusira na zbivanja na tržištu rada u Hrvatskoj. Pri tome je primarni naglasak na analizi zaposlenosti po granama djelatnosti te prema obliku vlasništva. Glavni cilj rada je utvrđivanje utjecaja privatizacije, odnosno rastućeg udjela privatnog
vlasništva, na zaposlenost u Hrvatskoj. Procjena se vrši OLS metodom u statističkom paketu EViews. Rezultati ekonometrijske analize upućuju na to da povećanje udjela privatnog vlasništva vodi do rasta zaposlenosti. S obzirom na dobivene rezultate preporuča se dodatno smanjivanje visokog udjela državnog vlasništva u Republici Hrvatskoj.
Održavanje kontinuiteta poslovanja, te njegov razvoj i unapređenje, zahtijevaju financijska sredstva koja poduzeće može pribaviti iz vlastitih ili iz vanjskih izvora. U ovome znanstvenom radu ...provedena je analiza pribavljanja financijskih sredstava iz vanjskih izvora, a za potrebe razvoja i unapređenja poslovanja poduzeća. Nakon toga dobiveni zaključci su se testirali na primjeru poduzeća Jadrolinija d.d. Metodologija znanstvenog rada obuhvaća analizu i usporedbu raznih vanjskih izvora financiranja, pri čemu je posebna pozornost posvećena izdavanju obveznica kao instrumenta pribavljanja financijskih sredstava za potrebe razvoja i unapređenja poslovanja Jadrolinije d.d. Svrha ovoga znanstvenog rada je provesti komparaciju mogućih vanjskih oblika financiranja poduzeća Jadrolinija d.d., a s ciljem da se postavi metodologija koju će moći koristiti i ostala poduzeća prilikom donošenja odluke o financiranju poduzeća iz vanjskih izvora. Rezultati istraživanja upućuju na činjenicu da pribavljena financijska sredstva putem emisije obveznica, za razliku od ostalih instrumenata financiranja, omogućavaju snažniji zamah u povećanju efikasnosti i efektivnosti poslovanja, ali uz uvjet da ono mora biti dugoročno održivo. Navedene zaključke potvrđuju i svjetska iskustva koja ukazuju na činjenicu da je potrebno kontinuirano razvijati strateške planove daljnjeg razvoja utemeljene na realnoj tržišnoj osnovi i mogućnostima pribavljanja sredstava iz vanjskih izvora uz uvažavanje tržišnih specifičnosti i zakonitosti.
Hrvatska je bila gospodarski i demografski uspješnija u periodu od 1946. — 1990. nego nakon osamostaljenja. Članak istražuje uzroke takvog stanja kao i teorijske konzekvence studije slučaja Republike ...Hrvatske. Članak navodi uzroke vrlo brzog gospodarskog rasta Socijalističke Republike Hrvatske do 1980. godine ali i uzroke ekonomske krize u posljednjih deset godina socijalističkog poretka i komunističke diktature. Ta kriza je doprinijela (uz vanjskopolitičke okolnosti) propasti socijalizma i Jugoslavije, te uvođenju demokracije i kapitalizma. Međutim, novi sustav nije ispunio očekivanja. Republika Hrvatska je postigla vrlo skromne gospodarske rezultate nakon osamostaljenja, uz značajan pad broja stanovnika. Iako je rat pridonio takvom stanju, poslijeratni rezultati pokazuju da je pogrešna gospodarska politika glavni uzročnik tog neuspjeha. Osobito je negativan bio utjecaj privatizacije. Na teorijskom planu, studija slučaja Hrvatske ne potvrđuje dominantne teorije o prednostima demokracije nad diktaturom, kapitalizma nad socijalizmom ni teorije koje ističu prednosti nacionalne homogenosti za gospodarski rast, ali potvrđuje teorije o utjecaju ekonomije na tranziciju iz diktature u demokraciju.
PDF
