Postmoderno doba, zbog digitalne i komunikacijske revolucije, utjecaja globalizacije i primjene tržišnih načela u obrazovanju, za učitelje je izazov u zajednici koja uči i stvara razvoj potencijala ...za inovacije i društvo znanja (Hargreaves i Lo, 2000.). Međutim, postoje i određene prepreke u vidu nastojanja za oduzimanjem profesionalne autonomije propisivanjem centraliziranih kurikula i pritiscima vanjskih testiranja i vrednovanja. Zbog kompleksnosti svoje profesije, učitelji nastoje pronaći ravnotežu između vlastite želje za učenjem i prilagodbe odgojno-obrazovnim situacijama u praksi. Za razliku od tradicionalnih, nove dimenzije profesionalnog učenja aktivnim sudjelovanjem učitelja pridonose njegovu osobnom i profesionalnom razvoju pružajući istodobno mogućnost generiranja znanja i ideja usmjerenih kvalitetnijoj nastavi. Radi se o učiteljima koji se refleksivno angažiraju i kontinuirano usavršavaju te pritom utječu na strukture i kulturno tkivo škole. U radu se daje pregled različitih pristupa novim dimenzijama učenja i profesionalnog razvoja učitelja te ističu prednosti kulturno-induktivnog pristupa u smislu povećanja učiteljskog utjecaja i angažmana u sklopu vlastitog formalnog i neformalnog profesionalnog učenja.
Razdoblje uvođenja u profesiju ima ključnu ulogu za oblikovanje profesionalnog identiteta učitelja te je važno da učitelj početnik tijekom tog razdoblja ima kvalitetnu mentorsku podršku. Cilj ovog ...preglednog rada je dati pregled pristupa mentorstvu u okviru procesa uvođenja učitelja početnika u profesiju te na temelju toga dati preporuke za razvoj kvalitetnog mentorstva. Postoje različiti pristupi mentorstvu učitelja početnika koji se mogu podijeliti u odnosu paradigme učenja koje se nalaze u njihovoj podlozi. Istraživanja upućuju na prednost konstruktivističkog pristupa mentorstvu pri čemu se posebno ističe pristup edukativnog mentorstva. Kako bi se osiguralo da svaki učitelj početnik dobije kvalitetnu mentorsku podršku, potrebno je utvrditi uvjete za odabir mentora te im omogućiti edukaciju za mentorski rad.
U ovom se radu daje prikaz i kritička evaluacija teorijskih modela refleksivne prakse te mogućnosti njihove praktične primjene. S obzirom na ključnu ulogu učitelja u razvijanju kvalitetnog ...obrazovanja, refleksivna se praksa konceptualizira kao čimbenik utjecaja na profesionalni razvoj učitelja, mijenjanje prakse i razvijanje kvalitete nastave.
Nacionalni jezik važno je obilježje i vrijednost svakog naroda te jedna od temeljnih kompetencija potrebnih svakom pojedincu za život: za osobni, socijalni i profesionalni razvoj. Jezične ...kompetencije su neizostavan dio stručnih, razvojnih, socijalnih i osobnih kompetencija svakog učitelja osnovne škole, a dijele se na lingvističke i komunikacijske. Svaka komunikacija uključuje sadržajni i odnosni aspekt te time u školskim uvjetima ostvaruje obrazovne i odgojne zadaće. Razvoj jezičnih kompetencija učenika uvjetovan je razinom jezičnih kompetencija svih učitelja koji sudjeluju u životu i radu škole. U školskoj sredini materinski se jezik uči na satima hrvatskoga jezika, ali i kroz sve ostale nastavne i nenastavne aktivnosti. Nastavom u kojoj je učenik aktivni sudionik procesa učenja, zajedno s ostalim učenicima u razredu, potiče se izražavanje mišljenja, razgovor, tolerancija, asertivnost i izgrađuje pozitivna slika o sebi. Razvijene jezične, metodičke i pedagoške kompetencije učitelja preduvjeti su kvalitetnog odgojnog rada te je nužno razvijati ih tijekom fakultetskog obrazovanja i kasnije kroz profesionalni razvoj učitelja.
Bitna pretpostavka za uspješno samovrednovanje jest stalnost njegova provođenja ali i stvaranje kulture samovrednovanja u školi i njezinu okružju, o čemu govore rezultati brojnih istraživanja u ...svijetu i u Hrvatskoj. Pri tome se naglašava da je razina autonomije škole temeljno polazište i uvjet za ostvarenje svih promjena i uvođenja inovacija. Kultura samovrednovanja podrazumijeva primjereno interpretiranje podataka prikupljenih relevantnim metodološkim postupcima, instrumentima i tehnikama s ciljem otkrivanja uzroka i objašnjavanja okolnosti koje utječu na utvrđivanje stvarnog stanja. U članku je pregled različitih pristupa i shvaćanja važnosti pojedinih sastavnica kulture samovrednovanja u odgoju i obrazovanju te kritički osvrt o stajalištima različitih autora o pitanjima kulture samovrednovanja. Jednako tako ističe se podudarnost i različitost u pristupima i promišljanjima relevantnih teoretičara i istraživača oko bitnih pitanja samovrednovanja kao što su, primjerice, samovrednovanje i profesionalno djelovanje učitelja, poticanje kontinuiranih promjena u svih njegovih sudionika, provedba procesa samovrednovanja s naglaskom na pretpostavke kvalitetnog samovrednovanja, njegovu metodologiju, subjekte vrednovanja kao i metaevaluaciju.
U radu se prikazuju aktualna pitanja i trendovi u razvoju sustava obrazovanja učitelja koji otkrivaju podudaranja među europskim zemljama u tome području, kao i jaz između općih obrazovnih strategija ...i njihova prevođenja u nacionalne prakse. Najprije se analizira pitanje selekcije budućih učitelja i zadržavanje najbolje osposobljenih pojedinaca u zanimanju, zatim pitanje održivosti kvalitetnog sustava njihova obrazovanja. Najveća usuglašenost među državama u pokušajima da se postigne kvaliteta učitelja pojavila se u inicijalnom obrazovanju učitelja provođenjem "univerzitacije" inicijalnog obrazovanja za sve profile učitelja. Još jedno mjesto podudaranja je oblikovanje zajedničkih načela na kojima počivaju kompetencijski profili učitelja. Četvrto zajedničko pitanje odnosi se na potrebu za poboljšanjem sustava uvođenja u posao i za pružanje supervizijske podrške učiteljima početnicima. Jedno od najistaknutijih pitanja u javnoj raspravi i djelovanju je profesionalizacija poučavanja, uključujući i primjenu mehanizama vanjskog i unutarnjeg vrednovanja učitelja i njihova poučavanja.
Cilj ovog rada bio je ispitati mišljenja o profesionalnom razvoju i kvaliteti učiteljeva profesionalnog djelovanja te utjecaju samovrednovanja na kvalitetu nastave i profesionalnu kompetentnost ...učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 učitelja razredne i predmetne nastave te ravnatelja i stručnih suradnika (vodstva škole) osnovnih škola Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.
Rezultati su pokazali da većina učitelja smatra da se prosuđivanje profesionalne uspješnosti učitelja na temelju kvalitete nastave i učeničkih postignuća vršilo tek djelomično, da su se do sada napredovanje i profesionalni razvoj učitelja nesustavno, djelomično i povremeno temeljili na kvaliteti učiteljeva profesionalnog djelovanja te da se kvaliteta profesionalnog rada učitelja u njihovoj školi priznaje tek donekle.
Vodstvo škole je iskazalo veće slaganje, u odnosu na učitelje razredne i predmetne nastave, u tvrdnjama da je osposobljenost za planiranje i provođenje samovrednovanja bitna sastavnica učiteljske kompetentnosti, da bi učitelji trebali stalno pratiti i procjenjivati kvalitetu vlastitog rada, da je važno da učenici i vodstvo škole stalno prate i procjenjuju kvalitetu nastave te da samovrednovanje učitelja bitno pridonosi praćenju i unapređivanju kvalitete nastave.
U ovome se radu evaluira pilot-program izrađen sa svrhom pružanja podrške razvoju emocionalne kompetencije učitelja te prikazuju iskustva učitelja s obrazovanjem emocija tijekom njihove karijere. ...Program je izrađen na temelju projekta 'EL4VET ̶ Učitelji prvi: uporaba emocionalne pismenosti za unaprjeđenje obrazovanja i podučavanja u strukovnim školama u 21. stoljeću'. Procjena pilot-programa utemeljena je na istraživanju i analizi prikupljenih podataka sa svrhom istraživanja percepcija sudionika o povezanosti između sadržaja programa i njihova rada u školi. Rezultati pokazuju da program predstavlja koristan okvir za analizu učitelja, promišljanje i emocionalnu kompetenciju u cilju unaprjeđenja nastave koju izvode. Pitanje razvoja emocionalne kompetencije učitelja doprinosi široj raspravi o izazovima i modernim trendovima u razvoju početnog obrazovanja učitelja, uvođenju u profesiju i kontinuiranom profesionalnom razvoju učitelja. Također se postavlja pitanje obrazovanja emocija za učitelje tijekom njihove karijere, kao i pitanje prepoznavanja važnosti stvaranja i održavanja integriranih profesionalnih kultura učenja sa svrhom pružanja podrške obrazovanju učitelja u početnoj fazi kontinuuma i fazi njihova uvođenja u praksu.
U radu se navode nedostatci tradicionalnih oblika profesionalnog razvoja učitelja (odgajatelja), a ističe vrijednost kontinuiranog istraživanja vlastite odgojno-obrazovne prakse, koje učitelje ...osposobljava za refleksivne praktičare. Takav se pristup profesionalnom razvoju, koji otvara put emancipaciji i profesionalnoj autonomiji učitelja, velikim dijelom oslanja na njihovo profesionalno povezivanje, zajedništvo i suradnju. Povezivanje i suradnja učitelja sa sustručnjacima vode prema razvoju profesionalne zajednice učenja, u kojoj oni zajedno istražuju i raspravljaju o vlastitoj odgojno-obrazovnoj praksi, i kontinuirano zajednički uče. Akcijskim - etnografskim istraživanjem, provedenim u četiri vrtića, nastojala se postupno podizati kvaliteta odgojno-obrazovne prakse te postići kultura dijaloga i zajedničko učenje kroz raspravu. U istraživanju se pokazalo kako kvaliteta zajedničkih rasprava svih djelatnika vrtića istodobno potiče razvoj odgojno-obrazovne prakse, ali se kroz razvoj prakse i sama povratno razvija. Kako predstavlja uzrok, ali i posljedicu ostvarivanja kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse, rasprava se može smatrati temeljnim modalitetom zajedničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika vrtića te instrumentom razvoja vrtića u cjelini.
Stručno usvršavanje je obvezan dio učiteljskog posla koji se provodi na četiri osnovne razine: individualnoj, školskoj, županijskoj i državnoj. Brojne su prednosti i nedostaci svakog oblika ...usavršavanja, a svi su oni na putu profesionalnog razvoja učitelja jednako važni i korisni. U radu je prikazan model stručnog usvršavanja učitelja na županijskoj razini (Županijsko stručno vijeće učitelja razredne nastave – Grad Sisak) pri čemu veliku ulogu imaju upravo županijski voditelji koji su poveznica između školske i državne razine stručnog usavršavanja učitelja.
PDF
