Rak pluća je povezan s visokom učestalošću depresije i stigme. I depresija i stigma povezane su s lošijim ishodima u dijagnostici i liječenju raka pluća te je potrebno njihovo daljnje istraživanje i ...uključivanje u terapiju.
Istraživanje je imalo za cilj ispitati prisutnost depresije i stigme u uzorku oboljelih od raka pluća i njihovu međusobnu povezanost.
Sedamdeset šest pacijenta iz dviju sveučilišnih bolnica s dijagnozom nesitnostaničnog raka pluća uključeno je konsekutivno u istraživanje. Pacijente smo ispitali samoprocjenjujućim ljestvicama, a sociodemografski podatci i podatci o stadiju bolesti prikupljeni su iz povijesti bolesti. Depresija je ispitana primjenom Ljestvice za depresiju Centra za epidemiološka istraživanja (Center for Epidemiological Study – Depression Scale – CES-D), a prisutnost stigme u uzorku ispitana je Cataldovom ljestvicom stigme u raku pluća (Cataldo Lung Cancer Stigma Scale – CLCSS). Istraživanje je također ispitalo povezanost depresije i stigme s pušenjem i sociodemografskim varijablama (dob, spol) te stadijem tumora prema TNM klasifikaciji.
Depresija je bila prisutna u 38,7% ispitanika. Depresija i stigma su bile međusobno značajno povezane (r=0,365). Nije nađena njihova povezanost s pušenjem, sociodemografskim varijablama i stadijem bolesti. Stigma je bila jedini značajan prediktor depresije u logističkoj regresijskoj analizi.
Depresija i stigma su u pacijenata s rakom pluća povezane te, s obzirom na implikacije koje imaju na prognozu liječenja, trebaju pozornost kliničara u svakodnevnom radu.
Kultura sigurnosti pacijenta ključni je pokazatelj kvalitete zdravstvene skrbi. Radi se o kompleksnom pojmu koji obuhvaća zajedničke vrijednosti, stavove, uvjerenja i postupanja djelatnika ...zdravstvene ustanove. U ovome preglednom radu analiziraju se najzastupljenije istraživačke teme u znanstvenoj literaturi o sigurnosti pacijenta, najčešće korišteni mjerni instrumenti i metode njihove validacije. Analiza 387 sažetaka radova koji se bave mjerenjem sigurnosti pacijenta, indeksiranih u bazama Core Collection Web of Science, identificirala je deset tema. Najzastupljenije teme bile su psihometrijske karakteristike mjernih instrumenata, obrazovanje o sigurnosti pacijenta i dimenzije kulture sigurnosti pacijenta. Sadržajna analiza užeg izbora 35 radova identificirala je čak 17 različitih mjernih instrumenata za mjerenje kulture sigurnosti pacijenta. Najčešće korišteni instrument je Hospital Survey on Patient Safety Culture – HSOPSC razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru Agencije za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi. Ovaj je instrument namijenjen bolničkim zdravstvenim ustanovama, a preveden je na niz jezika te prilagođen i validiran u raznim zemljama. U Hrvatskoj se istraživanje kulture sigurnosti pacijenta ne provodi sustavno, no ipak su dva mjerna instrumenta – HSOPSC i Safety Attutudes Questionnaire – Ambulatory version (SAQ-A) prevedena na hrvatski jezik i primijenjena u nekoliko istraživanja. Na temelju iskustva autora najčešća pogreška u praktičnoj primjeni jest preuzimanje mjernog instrumenta iz strane literature, bez metodološki korektno provedene prilagodbe lokalnom kontekstu. Nedostaju nacionalne smjernice za razvoj i primjenu mjernih instrumenata o kulturi sigurnosti pacijenta koje bi omogućile sustavno i usporedivo praćenje razvoja kulture sigurnosti pacijenta u hrvatskim zdravstvenim ustanovama.
Svrha je ovoga preglednog rada uputiti na bogatu povijest koncepta pouzdanosti mjerenja i strjelovit napredak u procjeni pouzdanosti koji se dogodio od 1940-ih, što je rezultiralo velikim brojem ...pristupa procjeni pouzdanosti. Na početku je rada naveden kratak povijesni pregled nastanka koncepta pouzdanosti i metoda procjene pouzdanosti. Potom su opisani koeficijenti unutarnje konzistencije prateći njihov kronološki razvoj. Kritizirana je primjena Cronbachova α koeficijenta bez provjere potrebnih pretpostavki te su obrazložene česta pogrešna shvaćanja vezana uz Cronbachov α koeficijent. Navedene su pretpostavke potrebne za opravdanu primjenu α koeficijenta, pristranosti procjene u slučaju nezadovoljenosti potrebnih pretpostavki, ispravan način izvještavanja o pouzdanosti, kao i moguće primjene koeficijenta u svrhe različite od procjene pouzdanosti. Međutim, u praksi su pretpostavke za opravdanu primjenu α koeficijenta vrlo rijetko zadovoljene i često je opravdana primjena drugih koeficijenata, poput λ2, λ4, ρNDG ili ω, za kojeg se pokazalo da je u većini uvjeta najmanje pristran. Ponuđene su smjernice za primjenu navedenih koeficijenata. Najnoviji je pristup procjeni pouzdanosti strukturalnim modeliranjem, koje omogućava jednostavnu provjeru navedenih pretpostavki i u kombinaciji s ω i ωH koeficijentima rezultira vjerodostojnom procjenom pouzdanosti, a opravdan je u slučaju kompleksnih mjernih modela. Naposljetku, istaknuti su konceptualni problemi vezani uz procjenu pouzdanosti te su predložene smjernice za daljnja istraživanja pouzdanosti mjerenja.
The purpose of this review article is to indicate the abundant history of the concept of measurement reliability and steep improvement in reliability estimation since the 1940s, which produced a large number of approaches to its estimation. At the beginning of the article, a brief historical review of the emergence of the concept of measurement reliability together with methods of reliability estimation is given. Afterwards, different coefficients of internal consistency are described in chronological order. Application of Cronbach’s α coefficient without verifying necessary assumptions is criticized, and common misconceptions about α coefficient are elucidated. Necessary assumptions for use of Cronbach’s α coefficient, its biases in case of unfulfilled assumptions, best practice of reporting, and potential applications of the coefficient beside reliability estimation are outlined. However, necessary assumptions extremely rarely hold in practice and application of some other coefficients is often more appropriate, such as λ2, λ4, ρGLB or ω, the least biased one in most cases. Guidelines for use of mentioned coefficients are offered. The most recent approach to reliability estimation is by using structural equation modelling due to its ability to conveniently assess aforementioned assumptions and its synergy with ω and ωH coefficients, as well as its appropriateness in case of complex measurement models. Finally, conceptual issues on measurement reliability are discussed and guidelines for further research of measurement reliability are suggested.
Svrha: Razviti hrvatsku verziju Dental Environment Stress upitnika (DES) s 41 pitanjem za mjerenje razine stresa kod studenata dentalne medicine pretkliničkih i kliničkih godina studija te ispitati ...psihometrijska
svojstva upitnika u hrvatskoj kulturološkoj sredini. Ispitanici i postupci: Engleska verzija DES upitnika s 41 pitanjem prvo je prevedena na hrvatski jezik i postavljena na Google drive. Ispunili su je 202 studenta Stomatološkog fakulteta Sveučiliša u Zagrebu i 30 studenata drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kako bi se ispitala psihometrijska svojstva upitnika. Studenti su procijenili ukupnu količinu stresa na Likertovoj ljestvici (0 = nema stresa, 3 = najveći mogući stres). Unutarnja konzistentnost testirana je na 202 studenta dentalne medicine; test-retest analiza na 30 studenata koji su ispunili isti upitnik dvaput; konvergentna valjanost na 202 studenta dentalne medicine te divergentna valjanost na 202 studenta dentalne medicine i 30 studenata drugih fakulteta koji nisu iz područja biomedicine. Rezultati: Unutarnja konzistencija pokazala je visok Cronbach alpha koeficijent (0,9), a test-retest pouzdanost pokazala je da ne postoji statistički značajna razlika u zbroju bodova upitnika (p > 0,05) unutar razdoblja od 14 dana kada se razina stresa nije značajno mijenjala (vrijeme praznika). Konvergentna valjanost potvrđena je značajnom korelacijom između zbroja bodova DES upitnika i jednim općim pitanjem o procjeni razine stresa (Spearmanov koeficijent korelacije = 0,881; p < 0,001). Divergentna valjanost potvrđena je značajno manjim zbrojem bodova DES upitnika
kod studenata fakulteta koji nisu iz područja biomedicine (t = 7,5, P < 0,001). Zaključak: Izvrsne psihometrijske značajke hrvatske verzije DES upitnika omogućuju njegovu uporabu za evaluaciju razine stresa kod studenata dentalne medicine u hrvatskoj kulturološkoj sredini.
Confidentiality is one of the oldest ethical principles in healthcare. However, confidentiality in adolescent healthcare is not a universally-accepted doctrine among scholars. The ethical ...acceptability of confidential services in adolescents' healthcare is based on perceptions of adolescent maturity and an appreciation of its importance to adolescents' access and utilization of healthcare services. Despite legal policies that promote adolescents' rights, physicians' attitudes toward adolescent confidentiality can be a determining factor in their ultimate decision to protect adolescents' confidentiality.
A new Attitude towards Adolescent Confidentiality Scale was developed based on the results of a qualitative interview study. This new instrument was administered to a sample of 152 physicians working at school pediatric and gynecology departments in 13 primary healthcare institutions in Belgrade. Principal component analysis was applied to determine the main components of the scale. Reliability was assessed by calculating Cronbach alpha and mean inter-item correlations.
Psychometric analysis of the final 19-item version of the scale showed a high level of reliability (Cronbach alpha of 0.83). Principal component analysis showed four components, which present subscales of the instrument: Confidentiality in clinical situation, Iimportance of confidentiality, Adolescent maturity, and Communication with parents.
The instrument showed satisfactory levels of reliability and validity. The results of the scale dissemination may be a valuable tool for needs assessment for future educational interventions and training programs that will raise physicians' awareness of the importance of adolescent confidentiality.
Povećanim korištenjem interneta i društvenih mreža, korisnici za sobom ostavljaju sve više različitih podataka koji odražavaju njihova ponašanja, misli i osjećaje, a nazivaju se digitalnim tragovima. ...Digitalni se tragovi upotrebljavaju u brojnim područjima kako bi se mogla predvidjeti ponašanja korisnika i time poboljšati njihova iskustva korištenja digitalnih usluga i platformi. Nedavno je taj oblik velikih podataka pronašao svoju primjenu i u psihologiji ličnosti što predstavlja veliku promjenu u odnosu na tradicionalne načine prikupljanja podataka u tom području poput samoprocjene i procjena drugih na upitnicima ličnosti. Osim očitih prednosti u vidu lake dostupnosti ogromne količine podataka dobivene nenametljivim putem, korištenje velikih podataka predstavlja i nov izazov za psihologiju kao znanost. Izazovi se prvenstveno tiču psihometrijskih karakteristika velikih podataka kao mjere ličnosti, koje su u dosadašnjim istraživanjima stavljene u drugi plan zbog toga što su istraživači uglavnom radili na maksimalizaciji točnosti predviđanja (samo)procjena ličnosti na temelju digitalnih tragova, a manje na provjeri pouzdanosti, valjanosti ili generalizabilnosti nalaza. Također, neki znanstvenici smatraju da bi se veliki podaci mogli koristiti i za unapređenje teorija ličnosti, no istraživanja tek trebaju krenuti u tom smjeru. Iako su digitalni tragovi vrijedan izvor podataka, važno ih je u istraživanjima upotrebljavati uz pridržavanje etičkih načela.
Cilj: Upitnik psihosocijalnog utjecaja dentalne estetike (engl. psychometric impact of dental aesthetics questionnaire; PIDAQ) kreiran je za odrasle, a cilj ovog istraživanja bio je testirati njegovu ...primjenu i svojstva u adolescenata u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Psihometrijske karakteristike hrvatske verzije PIDAQ-a ispitane su na uzorku od 191 ispitanika (60 % djevojaka) dobi od 11 do 17 godina, koji su došli u ortodontsku ordinaciju radi pregleda ili terapije. Validacija je načinjena prema COSMIN kriterijima (engl. COnsensus-based Standards for the selection of health status Measurment Instruments). Intraoralno su procijenjeni Indeks kompleksnosti, ishoda i potreba (engl. Index of Complexity, Outcome and Need; ICON) i Indeks potrebe za ortodontskom terapijom (engl. Index of Orthodontic Treatment Need; IOTN). Za procjenu zbijenosti prije i poslije terapije korišten je Littleov indeks. Rezultati: Dimenzije PIDAQ-a pokazuju zadovoljavajuću unutarnju konzistentnost u adolescenata (α u rasponu od 0,81 za Estetsku zabrinutost (engl. Aesthetic Concern; AC) do 0,92 za Dentalno samopouzdanje (engl. Dental Self-Confidence; DSC); p < 0,001). Prosječne korelacije između čestica unutar svake dimenzije bile su u rasponu od 0,46 za Društveni utjecaj (engl. Social Impact; SI) do 0,64 za DSC. Spearmanove korelacije koje predstavljaju konvergentnu valjanost ukazuju da dimenzije upitnika mjere slični konstrukt kao zadovoljstvo izgledom zubi (u rasponu od r = 0,758 za DSC do -0,462 za SI; p < 0,001). Reproducibilnost reportiranja dimenzija PIDAQ-a u jednotjednom intervalu bez intervencije je visoka u rasponu 0,806 – 0,891 (p < 0,001). PIDAQ dimenzije sposobne su razlikovati adolescente s velikom potrebom za terapijom (IOTN DHC ≥ 4 i ICON ≥ 4) od onih bez potrebe ili s graničnom potrebom (p < 0,05). U ispitivanju prikladnosti dimenzije PIDAQ-a bile su sposobne detektirati promjene uzrokovane ispravljanjem nepravilnog položaja zubi (p < 0,001). Zaključak: Psihometrijska svojstva PIDAQ-a u adolescenata u Hrvatskoj slična su onima u odraslih, potvrđujući primjenu instrumenta i u adolescentskoj dobnoj skupini.
U proteklih desetak godina dogodile su se značajne promjene u konceptualizaciji i mjerenju psihopatologije ličnosti. Uz kategorijalni, DSM-V postepeno uvodi i dimenzionalni pristup dijagnosticiranju ...poremećaja ličnosti. Iako u literaturi postoji veći broj upitnika kojima se mjere dimenzije psihopatologije, dosadašnji upitnici imaju suviše velik broj čestica što otežava istraživanje u ovom području. Cilj je ovog rada predstaviti konstrukciju kratkog upitnika namijenjenog mjerenju glavnih dimenzija psihopatologije ličnosti. Upitnik Dimenzionalna procjena osobina ličnosti (DiPOL) se sastoji od 62 čestice koje čine pet glavnih ljestvica nazvanih Negativna emocionalnost, Emocionalna isključenost, Kompulzivnost, Psihoticizam i Antagonizam, te dvije dodatne ljestvice, Grandioznost i Traženje pozornosti. Na uzorku je od 456 učenika srednjih škola u Osijeku i Koprivnici provedeno istraživanje u kojem su uz DiPOL korišteni i upitnici Inventar psihopatskih tendencija mladih, Velikih pet plus dva i Ljestvica psihološke dobrobiti autorice Ryffin. Rezultati upućuju na zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike upitnika DiPOL-a s obzirom na sadržajnu, konstruktnu i konvergentnu valjanost, te koeficijente pouzdanosti. U radu se razmatraju određeni metodološki problemi mjerenja psihopatologije ličnosti kod adolescenata i način na koji se oni mogu zaobići.
Cilj rada bio je utvrditi u kolikoj mjeri tegobe uzrokovane kroničnom venskom insuficijencijom (KVI) utječu na kvalitetu života bolesnika. Ispitivanje je provedeno od 1. ožujka do 30. lipnja 2016. ...godine na skupini od 102 pacijenta, 18,6% muškaraca i 81,3% žena čiji je medijan dobi iznosio 67 godina. Testiranim se bolesnicima prethodno postavila dijagnoza prema flebološkoj klasifikaciji CEAP koja uključuje kliničke znakove i simptome (C), etiologiju (E), anatomsku distribuciju (A) i patofiziologiju (P) bolesti. Kao mjerni instrument upotrijebljen je upitnik za samoprocjenu kvalitete života bolesnika s kroničnom venskom insuficijencijom (engl. Chronic Venous Insufficiency Questionnaire – CIVIQ-20) koji se sastoji od 20 pitanja kojima se ispituje kvaliteta života oboljelih testiranjem osjećaja boli, fizičkog, psihičkog i socijalnog funkcioniranja pogođenih osoba. 50% ispitanika imalo je na nogama promjene srednje teškog stupnja bolesti (C2 – C3). Deskriptivnim statističkim metodama opisani su rezultati. Rezultati globalnog indeksnog zbroja (engl. Global Index Score – GIS) upozorili su na znatan utjecaj KVI na biopsihofizičko i socijalno funkcioniranje bolesnika te da je kvaliteta života žena znatno niža u odnosu prema muškarcima (t = 3,98; p < 0,001). Također je uočeno da osobe koje imaju viši GIS imaju i teži stupanj bolesti određen prema kriterijima CEAP-a (Spearmanov r = 0,44; p < 0,001)
Svrha: Željelo se upitnik Oral Health Impact Profile s 14 pitanja (OHIP 14 – kratka verzija) prevesti na albanski jezik i testirati njegova psihometrijska svojstva. Ispitanici i postupci: Upitnik ...OHIP 14 preveden je s izvorne engleske verzije na albanski (OHIP 14 – ALB.) u skladu s prihvaćenim tehnikama prevođenja naprijed-natrag. Zatim su ispitana njegova psihometrijska svojstva. Konvergentna valjanost testirana je na 450 ispitanika opća populacija (n=125), mobilno-protetski pacijenti (n = 275) i studenti (n = 50). Diskriminativna valjanost ispitivala se između bezubih pacijenata s mobilnim protezama (CDWs) (n = 233) i onih bezubih bez ikakvih proteza (n=42). Test-retest pouzdanost testirana je na 50 studenata stomatologije koji su ispunili isti upitnik dva puta u razmaku od najmanje dva tjedna, a da u međuvremenu nisu imali oralnih problema. Unutarnja konzistentnost provjerena je kod 450 ispitanika izračunom koeficijenta Cronbach alfa. Primjerenost je testirana u skupini od 42 pacijenta kojima su bile potrebne nove proteze, a ispunili su OHIP 14-ALB prije nego što su ih dobili i mjesec dana nakon toga. Rezultati: Konvergentna valjanost potvrđena je značajnom povezanošću između zbroja bodova upitnika OHIP i samoprocijenjenog oralnog zdravlja (p <0,01). Diskriminativna valjanost potvrđena je znatno većim zbrojem bodova u OHIP-u u bezubih ispitanika bez ikakvih proteza u odnosu na one pacijente koji već imaju potpune proteze (p <0,01), kao što je i bilo predviđeno. Test-retest pouzdanost potvrđena je visokim koeficijentima interclass korelacije i time što nije bilo statistički značajnih razlika između zbroja bodova u upitniku OHIP 14-ALB. (p> 0,05) koji su studenti stomatologije ispunili dva puta, s tim da u intervalu od najmanje 14 dana nisu imali nikakvih orofacijalnih problema. Unutarnja konzistentnost potvrđena je visokim koeficijentom Cronbach alfa u općoj populaciji (0,86), kod protetskih pacijenata (0,81) i u skupini studenata (0,89). Primjerenost je potvrđena statistički značajnom razlikom između aritmetičkih sredina zbroja bodova u upitniku OHIP prije terapije i nakon nje (zbroj bodova značajno manji nakon terapije) (p <0,001) u slučaju pacijenata koji su dobili nove totalne proteze i visokog „effect sizae“ (1,72 za zbroj bodova u OHIP-u). Zaključak: Psihometrijska svojstva upitnika OHIP 14-ALB. pokazale su da je to na Kosovu i na albanskom govornom području instrument prikladan za procjenu kvalitete života ovisne o oralnom zdravlju.
PDF
