Uzorkovali smo površinski sloj (0–10 cm) nekultiviranog tla na 138 mjesta diljem Hrvatske i mjerili koncentracije aktivnosti radionuklida u prikupljenim uzorcima visokorezolucijskom ...gamaspektrometrijom. U ovom radu, koji je drugi dio naše dvodijelne prezentacije, fokus je na 40K, 137Cs i brzini apsorbirane doze zbog prisutnosti radionuklida u tlu. Ti rezultati dopunjuju one vezane uz 232Th i 238U lance raspada, što vodi do dosad najcjelovitije slike radioaktivnosti tla u Hrvatskoj. Koncentracije aktivnosti 40K bile su najviše u hrvatskom panonskom području, a trend za 137Cs bio je suprotan. Našli smo da su koncentracije 137Cs pokazivale tendenciju porasta s nadmorskom visinom, količinom oborine i gustoćom vegetacije. Omjer koncentracija 137Cs i K u tlu, a koji predstavlja potencijal za ulaz 137Cs u hranidbene lance apsorpcijom putem biljaka, bio je najmanji na istoku panonskoga područja gdje se nalaze poljoprivredno važne površine. Rezultate za koncentracije aktivnosti iskoristili smo za izračun posljedične brzine apsorbirane doze kao mjere vanjske izloženosti ionizirajućem zračenju iz tla. Zbroj brzina apsorbirane doze za prirodnopojavne radionuklide i 137Cs pokazao je da je vanjska izloženost općenito bila najveća u dinarskom području i na istarskom poluotoku.
Za razliku od većine sličnih parkova i rezervata prirode u svijetu, u Parku prirode Papuk nalaze se aktivni kamenolomi. U kamenolomima se izvlači kamen iz tla, pri čemu se stvara prašina te se ...otkrivaju dublji, potencijalno radioaktivniji slojevi. Budući da šumski putovi u Parku prirode Papuk vode do samih kamenoloma, važno je odrediti njihov radiološki učinak na taj park prirode. Mjerili smo ekvivalent ambijentalne brzine doze H*(10) i uzorkovali smo mahovinu na 26 lokacija oko dvaju od četiriju kamenoloma, oko ceste između njih te uz Orahovačko jezero, popularno turističko odredište u blizini kamenoloma. Mahovina je standardni bioindikator za teške metale, uključujući i radionuklide. Gamaspektrometrijskom smo metodom u uzorkovanim mahovinama odredili koncentracije aktivnosti 137Cs i reprezentativnih prirodnih radionuklida: 238U, 226Ra, 210Pb, 232Th, i 40K. Na odabranim je lokacijama H*(10) sličan onomu koji se kontinuirano mjeri drugdje u Republici Hrvatskoj. Rasponi izmjerenih vrijednosti koncentracija aktivnosti 137Cs i odabranih prirodnih radionuklida u mahovinama značajno se ne razlikuju od raspona izmjerenih vrijednosti koncentracija aktivnosti navedenih radionuklida u mahovinama uzorkovanima drugdje u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.
U radioaktivnosti okoliša velika se pažnja posvećuje radionuklidima u tlu. Taj interes slijedi iz značajnih doprinosa tla I vanjske i unutarnje izloženosti ionizirajućem zračenju izravnom emisijom ...gama-zračenja i transferom radionuklida iz tla u biljke. To nas je motiviralo da provedemo sustavno istraživanje radioaktivnosti tla u Hrvatskoj kako bismo dobili relevantne podatke kao osnovu za razumijevanje pripadnih učinaka geomorfoloških, biogeografskih i klimatoloških svojstava okoliša. Prikupili smo uzorke površinskoga sloja (0–10 cm) nekultiviranoga tla s 138 lokacija diljem zemlje te smo mjerili koncentracije aktivnosti u njima koristeći se visokorezolucijskom gamaspektrometrijom. To je rezultiralo mapama radioaktivnosti hrvatskoga tla, koje sadržavaju podatke o koncentracijama aktivnosti reprezentativnih radionuklida u okolišu. U ovom radu, koji je prvi u našoj dvodijelnoj prezentaciji, fokusirali smo se na prirodnopojavne 232Th i 238U lance raspada i njihove korelacije s raznolikošću hrvatskih regija. Za oba su lanca koncentracije aktivnosti bile najviše u dinarskom području, najniže u panonskom području i srednje u jadranskom području. Posebice, relativno visoke koncentracije 226Ra u tlu dinarskoga područja impliciraju mogućnost povišene emanacije njegova potomka 222Rn u zrak. Koncentracije aktivnosti 210Pb bile su dodatno povišene u područjima s gustom vegetacijom, vrlo vjerojatno zbog atmosferske depozicije iz zraka na biljke te na njihovu konačnu dekompoziciju na tlu.
Uranijev (238U) radioaktivni niz obuhvaća najvažnije izotope radija (226Ra), radona (222Rn) i polonija (210Po), a poluvijek raspada im je 1600 godina za prvi element, 3,8 dana za drugi te 140 dana za ...treći. Premda je radijeva kemijska struktura vrlo slična kalcijevoj, rukovanje njime u laboratoriju i prirodnome okolišu otežano je činjenicom da proizvodi radioaktivni plin radon.
S pomoću prosječnih koncentracija prirodnoga radionuklida 226Ra u pitkoj vodi izračunali smo njegovu godišnju efektivnu dozu u različitim dijelovima Irana. U drugome smo istraživanju izmjerili koncentracije 210Po u iranskim cigaretama i izračunali njegov unos i koncentracije u plućnome tkivu. Naši rezultati upućuju na to da je prosječna koncentracija 226Ra u pitkoj vodi niža od 100 mBq L-1 koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, dok je prosječna koncentracija 210Po i 210Pb u iranskim cigaretama relativno visoka u odnosu na druge cigarete dostupne na tržištu.
U posljednje vrijeme postoje razne kalkulacije o streljivu koje koristi osiromašeni uranij, a koje je upotrebljavano tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.). Pored toga, područje Bosne i ...Hercegovine bilo je pod izravnim utjecajem globalnih disperzijskih procesa u razdoblju mjeseca svibnja 1986. godine, kao posljedica emisije iz Nuklearne elektrane "Lenin" u Černobilu. Cilj istraživanja bio je odrediti specifičnu radioaktivnost: 238U, 226Ra, 210Pb, 232Th, 40K i 137Cs u površinski uzetim uzorcima tla u gradu Sarajevu i njegovoj okolici. Uzorci tla uzeti su s devet lokaliteta u gradu Sarajevu i njegovoj okolici. Upotrebljavan je detektor Ge HP spojen na Ortec MCA Gamma Vision 32 Software kao i instrumentna neutronska aktivacijska tehnika (INAA).
Rezultati analize uspoređeni su s raspoloživim podacima za grad Sarajevo (1986.,1987.,1988. godina) i Sloveniju. Ti podaci se odnose na razdoblje odmah nakon katastrofe u Černobilu. Gotovo kod svih analiziranih radionuklida imamo neznatno višu specifičnu radioaktivnost u odnosu na podatke iz 1986., 1987. i 1988. godine za grad Sarajevo. Naši rezultati ne odstupaju od vrijednosti dobivenih u Sloveniji, osim u slučaju 137Cs na lokalitetu Vraca, gdje je znatno viša specifična radioaktivnost i iznosi α = 460±20 Bq kg-1.
Pregled je podijeljen u nekoliko dijelova. Prvo se govori o zbivanjima i saznanjima koja su dala podlogu za osmišljavanje programa te o pripremnim radovima koji su obavljeni da bi se projekt počeo ...ostvarivati. Polazna pretpostavka za pokretanje projekta bila je ova: U ocjeni izloženosti različitim onečišćenjima treba uzeti u obzir sve medije okoliša u kojem ljudi borave i djeluju (zrak, voda za piće, hrana, tlo). Unos onečišćenja u čovjeka mora se mjeriti što je moguće direktnije, kako bi se dobila realna slika o unosu i opterećenju organizma određenim onečišćenjem. Pri tome je važan uvid u relativnu participaciju pojedinih medija u okolišu u ukupnom unosu. Realna ocjena izloženosti bitna je karika u procjeni rizika te u usmjeravanju mjera zaštite i upravljanju okolišem. Za ostvarenje zacrtanih ciljeva i unapređenje i racionalizaciju pristupa u realnoj ocjeni izloženosti nužna je usklađena međunarodna suradnja. Projekt je i zamišljen kao međunarodni s time da se započne u nekoliko zemalja te da se u kasnijem tijeku proširi.
U drugom dijelu pregleda prikazano je početno, usmjeravajuće razdoblje projekta (pilot phase). Taj je dio uključio ocjenu izloženosti teškim metalima (olovo, kadmij), dušikovu dioksidu (NO2) te organoklornim pesticidima (heksaklorobenzen – HCB, DDT kompleks). Sudjelovale su ove zemlje: SAD, Švedska, Hrvatska (u sastavu tadašnje Jugoslavije), Brazil, Japan i Kina. Započelo je s kontrolom kvalitete laboratorijskih postupaka (analiza) da bi se nakon toga – slijedeći precizno dogovoreni program – pristupilo ocjeni izloženosti onečišćenjima zraka u zatvorenim prostorima (indoor air) povezano s uporabom otvorenih ognjišta u Keniji i Zambiji.
Sljedeći dio pregleda odnosi se na prikaz zbivanja do kojih je došlo nakon provedene prve, »pilot« faze projekta. Razmatrale su se mogućnosti proširenja programa uključenjem drugih aktualnih onečišćenja. Posebno je razmatran problem organizacije učinkovite kontrole kvalitete laboratorijskih nalaza. Iskrsle su, naime, realne teškoće organizacijske i financijske prirode.
U nastavku se govori o evaluaciji postojećeg stanja projekta i njegovu daljem usmjerenju, odnosno određenoj preorijentaciji i odlukama koje su s tim u vezi donesene. Projekt je utro putove suvremenim shvaćanjima o postupcima koje treba poduzimati da bi se dobila realna ocjena izloženosti, što treba povezivati s ocjenom rizika i epidemiološkim ispitivanjima. U vezi s tim utvrđeni su i praktični zadaci, nabrojeni u pregledu, na kojima bi u okviru međunarodne suradnje trebalo raditi u predstojećem razdoblju.
Završni dio pregleda prikazuje sudjelovanje Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u projektu. Uz opis sudjelovanja Instituta u »pilot« fazi, o čemu je prethodno bilo govora, izložena su ukratko i druga ispitivanja koja su u odnosu na ocjenu izloženosti u međuvremenu provedena. To se tiče dodatnih istraživanja o ocjeni izloženosti metalima, posebno olovu, zatim perzistentnim organoklornim spojevima, razvoja pasivnih skupljača uzoraka zraka za ocjenu osobne izloženosti dušikovu dioksidu, ocjene izloženosti trikloretilenu i tetrakloretilenu te amonijaku u skupinama stanovništva u Zagrebu, pa formaldehidu u dječjim vrtićima i osnovnim školama također u Zagrebu. Istraživana je i izloženost radionuklidima 137Cs i 90Sr u prehrambenom lancu stanovnikâ Hrvatske. Radilo se i na ocjeni rizika u odnosu na pojavu raka dišnih i probavnih organa u vezi s izloženošću azbestu. Na kraju pregleda navodi se publikacija, koja je nedavno (1996.) objavljena u izdanju HAZU, u kojoj su sabrani rezultati provedenih ispitivanja u okolišu u Hrvatskoj (razdoblje 1980.–1995.) te o mogućim učincima tih onečišćenja na zdravlje ljudi.
Zračno onečišćenje ima velik učinak na oštećenje i smanjenje vitalnosti stabala obične jele (Abies alba Mill.). Značajna oštećenost jele posebno je vidljiva u Gorskom kotaru i to u Nacionalnom parku ...Risnjak. Za sakupljanje iglica izabrane su dvije lokacije: jedna na staništu Risnjak sa stablima oštećenosti 25 %, 45 %, 55 %, 75 % i 85 %, te druga na lokaciji Donja Dobra (kontrolna) s relativnom zdravim stablima, oštećenost 5 % do 10 %. Kao pokazatelji oštećenosti upotrijebljene su morfološke karakteristike tanina u stanicama iglica s obzirom na različite stupnjeve oštećenja krošanja, vrste i količina mikroelemenata u iglicama, te mikroelementi u pčelinjem medu. Svjetlosnim mikroskopom analizirani su oblici i smjer širenja tanina. Vrsta i količina mikroelemenata i radionuklida određivana je primjenom fluoroscencije X-zraka, EDXRF metodom. Također su provedena istraživanja medljikovca. Istraživanja su pokazala da su tanini dobar indikator praćenja oštećenja iglica. Njihove morfološke karakteristike korelirane su sa zastupljenošću mikroelemenata i stupnjem oštećonosti stabala. Medljikovac nije pokazao značajnu razliku u zastupljenosti mikroelemenata s obzirom na odabrane lokacije.
U radu su kemijski i radiološki okarakterizirani uzorci šljake i pepela. Otpadni materijal je nastao radom termoelektričnog postrojenja bivše tvornice “Adriavinil”, a odložen je u Kaštel Gomilici u ...Hrvatskoj. Ukupno su analizirana 33 uzorka. Biodostupnost frakcija šljake i pepela određena je različitim testovima za izluživanje. U otpadnome materijalu određena je velika aktivnost radionuklida iz prirodnog niza, 238U, 235U i 226Ra, i povišene koncentracije teških metala. Koncentracije veæine teških metala 3 do 4 puta su veæe nego u kontrolnim uzorcima, dok je koncentracija urana veæa 40 puta. Utvrđeno je da se više od 37 % ukupnog urana iz uzorka može ukloniti izluživanjem u morskoj vodi.
U radu je prikazano djelovanje radioizotopa joda-131 na organizam, stanicu i na genetski materijal somatskih stanica. Uz akcidentalnu kontaminaciju jodom-131, njegova široka dijagnostička i ...terapijska primjena pridonose ukupnoj dozi zračenja. Bioioška raspodjeia ovog radiofarmaka u organizmu ovisi uz ostalo o načinu primjene i o kemijskom i fizikalno-kemijskom obliku radiofarmaka. Već nekoliko minuta nakon aplikacije jod-131 se prenoseći se putem krvi raspoređuje po organizmu. Doza zračenja na krv ovisna je o primijenjenoj aktivnosti joda-131 i o omjeru radioizotopa vezanog na proteine plazme. Nakon ulaska u organizam jod se najviše nakuplja u štitnoj žlijezdi. Učinci ionizirajućeg zračenja na žive stanice proporcionalni su apliciranoj aktivnosti radioizotopa. Intracelulamo se radioaktivni raspad odvija u citoplazmi i u karioplazmi i u frakciji ugradenoj u DNK. Pri indukciji mutacija, dio ugrađen u DNK učinkovitiji je od ostatka kontaminanata, stoga je lokalno pohranjena energija beta/gamp-emisije joda-131 važan čimbenik u produkciji trajne promjene genoma stanice.
Radioaktivna kontaminacija cisternskih voda 90Sr, 134Cs i 137Cs mjeri se od 1968. godine duž hrvatske obale Jadranskog mora. Nakon prestanka većih pokusa s nuklearnim oružjem u atmosferi, ...radioaktivnost eksponencijalno pada. Poslije nuklearne nesreće u Černobilju opet dolazi do značajnog porasta radioaktivnosti. Srednje vrijeme boravka 90Sr u cisternskim vodama prije i poslije Černobilja upućuje na način kojim je stroncij dospio u atmosferu (pokusi nuklearnog oružja u stratosferi, odnosno eksplozije u černobiljskom reaktoru kojima je radioaktivni materijal dospio samo do troposfere). Za pretčernobiljsko razdoblje srednje vrijeme boravka 90Sr u cisternskim vodama od oko 10 godina slično je srednjem vremenu boravka u radioaktivnim oborinama. Postčernobiljski omjer aktivnosti 137Cs/90Sr se smanjuje, ali još nije dosegao pretčernobiljske vrijednosti (=1,6). Vremenski ovisan omjer aktivnosti 134Cs/137Cs reflektira reaktorski inventar tih radionuklida. Godišnja doza za kritičnu odraslu populaciju primljena od 90Sr, 134Cs i 137Cs konzumacijom cisternske vode procijenjena je na nekoliko postotaka doze od prirodnog zračenja.
PDF
