Cilj ovog preglednog rada je prikazati suvremene mogućnosti očuvanja plodnosti kod mladih žena s ginekološkim tumorima (rakom jajnika, trupa maternice ili vrata maternice). S obzirom na rizike i ...koristi metoda za očuvanje plodnosti, preporuča se bolesnicu prijeterapijski prezentirati na multidisciplinarnom timu koji uključuje ginekologa, ginekološkog onkologa, embriologa, radiologa, patologa i reprodukcijskog endokrinologa. Samo je mali udio bolesnica s epitelnim rakom jajnika ili granično malignim tumorom janika prikladan za očuvanje plodnosti (FIGO IA I IC). Nakon operacijskog uklanjanja jajnika, tkivo jajnika ili jajne stanice se krioprezervaju; nakon završetka onkološkog liječenja obično slijedi ortotopična retransplantacija ovarijskog tkiva bolesnici, dok se jajne stanice mogu koristiti u postupku izvantjelesne oplodnje. Nakon liječenja uz očuvanje plodnosti kod odabranih bolesnica rakom jajnika stopa živorođenih kretala se do 53,8%. Kod bolesnica s rakom endometrija očuvanje plodnosti podrazumijeva očuvanje maternice. Bolesnice pogodne za očuvanje plodnosti su mlađe žene sa dobro diferenciranim tumorom koji ne prodire u miometrij. Za očuvanje plodnosti kod raka endometrija primjenjuje se hormonsko liječenje, utemeljeno na gestagenima, koji stabiliziraju i zaustavljaju nekontroliranu estrogensku stimulaciju endometrija. Po završetku liječenja potrebni su učestali kontrolni pregledi, a uzimanje tkiva sluznice (kiretaža ili biopsija endometrija) predstavljaju standard u praćenju ovih bolesnica. Nakon liječenja gestagenima stopa živorođenih kreće se oko 60% ili čak više kod primjene postupaka potpomognute oplodnje. Očuvanje plodnosti kod karcinoma vrata maternice moguće je kod strogo odabrane skupine bolesnica (FIGO IA1, IA2 ili IB1) motiviranih za trudnoću; kod tih bolesnica konizacija ili biopsija konizata u kombinaciji s laparoskopskom limfadenektomijom predstavlja najprikladniji zahvat sa stopom trudnoća do 47%.
Tamoxifen, trifeniletilenski modulator estrogesnih receptora, se koristi u liječenju raka dojke s pozitvnim estrogenskim receptorima. U tkivu dojke i tumorskim stanica ima estrogen-antagonistički ...učinak, a u ženskom spolnom sustavu blagi agonistički učinak što se očituje povećanim rizikom od ginekoloških bolesti koje uključuju rak endometrija, hiperplaziju
endometrija, polipe endometrija, adenomiozu, miome, sarkome, polipe vrata maternice i ciste jajnika. Bolesnice s rakom dojke koje se liječe tamoxifenom trebaju biti redovito ginekološki i ultrazvučno pregledavane.
Cilj rada. Ispitati učestalost neurednog materničnog krvarenja i broj kiretiranih bolesnica te analizirati patohistološki nalaz kiretmana na pretežno ruralnom području u Domu zdravlja Benkovac. ...Ispitati u kojoj životnoj dobi se javlja neuredno krvarenje, koliko je bolesnica uzimalo hormonsku nadomjesnu terapiju i utvrditi eventualnu povezanost hormonske nadomjesne terapije s patohistološkim nalazom endometrija. Materijal i metode. Na području Doma zdravlja Benkovac je u 2002. godini bilo 6627 žena, od njih je u Domu zdravlja bilo upisano 2588, životne dobi iznad 15 godina. Od tih žena njih 14 (0,21%) se u trogodišnjem razdoblju javilo zbog krvarenja u peri- i post-menopauzi. Sve su podvrgnute kiretaži u ginekološkim odjelima bolnica u Zadru ili Šibeniku, gdje im je obavljena i patohistološka analiza endometrija. Rezultati. Prosječna životna dob ispitanica je 58,37 godina. Karcinom endometrija je nađen u 6 kiretiranih: 1 u skupini 50–59 god., 3 u skupini od 60–69 god., a 2 u skupini 70 godina i više. Prosječna životna dob žena s rakom endometrija je 70,1. Hiperplazija simpleks je nađena u 2 bolesnice: 1 u skupini 40–49 god., 1 u skupini 50–59 godine. Prosječna životna dob ovih bolesnica je 55,0 godina. Hiperplazija kompleks je nađena u 1 bolesnice životne dobi od 50 godina. Atrofija endometrija i uredni endometrij su nađeni u 5 ispitanica. Hormonsku nadomjesnu terapiju je koristilo 4 bolesnica (po jedna iz svake patohistološke skupine endometrija), a nije koristilo 10, od čega su 5 imale karcinom endometrija, 2 hiperplaziju, 1 atrofiju endometrija te 2 normalni endometrij. Zaključak. Potvrđeno je da je karcinom endometrija češći u starijoj životnoj dobi te u žena koje nisu uzimale hormonsku nadomjesnu terapiju, ali naši rezultati su dobiveni na malom uzorku pa se istraživanje nastavlja.
Cilj rada. Ispitati važnost histopatoloških čimbenika rizika i svrsishodnost načina liječenja u bolesnica s rakom endometrija u kirurškom – FIGO stadiju I. Metode. Retrospektivno je izdvojeno 219 ...bolesnica s rakom endometrija u kojih je učinjen sveobuhvatni staging (lavat negativan, limfne žlijezde negativne). Srednja dob bolesnica iznosila je 59 godina (SD 8, min. 39, maks. 75 godina). Vrijeme promatranja iznosilo je od 1 do 180 mjeseci, medijana 68 mjeseci. Analizirani su u odnosu na petogodišnje preživljenje sljedeći prognostički čimbenici: dob bolesnice, dubina invazije miometrija, histologija i diferenciranost tumora, vrsta histerektomije i primjena adjuvantne radioterapije. U 85 bolesnica učinjena je radikalna histerektomija, dok je njih 55 primilo adjuvantnu radioterapiju. Rezultati. Ukupno preživljenje promatrane skupine bolesnica iznosi 92,8%. Analizom svih prognostičkih parametara nije nađena značajnost u razlici preživljenja. Od 219 bolesnica njih 82 (37,4%) imale su kumulativne negativne prognostičke čimbenike, slabo diferencirani tumor ili neendometrioidni histološki nalaz ili invaziju miometrija preko polovice, a preživljenje između visoko rizične i nisko rizične skupine se bitno ne razlikuje (93,9% odnosno 91,2%). Primjena radikalne histerektomije uz adjuvantnu radioterapiju ne daje bolje rezultate preživljenja od radikalne histerektomije. Zaključak. Prema našoj retrospektivnoj analizi čimbenika rizika u bolesnica s rakom endometrija prvog FIGO stadija, analizirani čimbenici rizika nemaju prognostičko obilježje. Primjena radikalne histerektomije s ili bez adjuvantne radioterapije zdjelice ne pruža bolje rezultate u smislu preživljenja, i daljnju primjenu treba temeljito preispitati.
PDF
