Temelj rada su koncepti doživljaj zajednice i valorizacija kulturne baštine na primjeru multietničke općine Vojnić s kulturnom baštinom na Petrovoj gori od umjetničke i povijesne važnosti. Kulturna ...baština omogućuje jačanje lokalnog identiteta, a time i doživljaj zajednice, kao most između prošlosti zajednice i sadašnjih iskustava. U dinamici baštine i identiteta stanovnici imaju važnu ulogu svojim odnosom prema baštini. Istraživanjem smo željeli utvrditi razlike među ispitanicima u doživljaju zajednice i valorizaciji kulturne baštine Petrove gore s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika te utvrditi povezanost dimenzija doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. U anketnom istraživanju sudjelovalo je sto ispitanika. Rezultati pokazuju niže procjene doživljaja zajednice u odnosu na valorizaciju baštine. U doživljaju zajednice nema razlika po spolu ni povezanosti s duljinom stanovanja u zajednici. Mlađi stanovnici pozitivniji su prema lokalnom vodstvu i rješavanju problema, a obrazovaniji su pozitivniji prema utjecaju zajednice na pojedinca i okruženje. Hrvati u odnosu na Srbe više prepoznaju identitet zajednice te višim procjenjuju utjecaj na okruženje, ali imaju manje kontakta s članovima zajednice. Doseljeni stanovnici imaju snažniji doživljaj zajednice, više vide identitet zajednice te su pozitivniji prema utjecaju zajednice i njezinu vodstvu i rješavanju problema. Stanovnici daju visoke procjene valorizacije baštine. Žene obilaze lokalitete češće, a nema povezanosti s dobi ni s duljinom stanovanja. Srbi imaju višu razinu valorizacije baštine u odnosu na Hrvate, a iste razlike uočavaju se između domicilnih i doseljenih stanovnika. Postoji povezanost između doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. Rezultati upućuju na nedovoljnu integriranost baštine u konstrukciju lokalnog identiteta. Edukacija stanovnika o baštini te uključivanje stanovnika u aktivnosti povezane s baštinom mogli bi pridonijeti većoj uzajamnosti baštine i lokalnog identiteta s krajnjom svrhom unapređenja lokalnog razvoja.
Lokalna akcijska grupa (LAG) utjelovljuje pristup LEADER za razvoj ruralnih
područja. U hrvatskom kontekstu primjena pristupa LEADER u multisektorskom planiranju
lokalnog razvoja započela je pred ...kraj prvog desetljeća 2000-tih uz sudjelovanje organizacija
civilnog društva te se nastavila nakon ulaska u EU, tako da danas postoje 54 aktivna LAGa.
Kako njihovo djelovanje do sada nije sustavno istraživano, ovaj je rad koristeći mješovitu
metodologiju, koja je uključivala fokusnu grupu, anketu i studiju slučaja, sagledavao koje su
mogućnosti i ograničenja djelovanja LAG-ova u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da su ljudski
resursi LAG-ova uglavnom zadovoljavajući uz snažno naglašene potrebe za edukacijom i
potporom. Njihovi proračuni rastu, no vidi se još prostora i potreba za diversifikacijom izvora
financiranja te većom alokacijom financijskih sredstava. Ističu se veliki administrativni zahtjevi
koji su prepreka učinkovitom radu i razvoju LAG-ova. Naglašene su i neke potrebe poput
veće autonomije i fleksibilnosti, što bi pospješilo njihov rad u zajednici i podupiranje lokalnog
razvoja. Rezultati sugeriraju da LAG-ovi nisu prepoznati kao prioritet na nacionalnoj razini
politika, no ističe se i njihov potencijal kao dionika razvoja ruralnih područja prema vlastitim
potrebama i prioritetima.
This book discusses the role of cultural practices and policy for sustainable development in West Africa across different artistic disciplines, including performance, video, theatre, community arts ...and cultural heritage. Based on ethnographic field research in local communities, the book presents findings on current debates of cultural sustainability in Nigeria, Ghana, Cameroon and Benin. It provides a unique perspective connecting cultural studies, conflict studies and practical peacebuilding approaches through the arts. The first part pays particular attention to aspects of social cohesion and the circumstances of internally displaced persons e. g. caused by the Boko Haram insurgency in Northeast Nigeria. The second part focuses on cultural policy issues and challenges in the context of sustainable development, investigating participatory approaches and bottom-up processes, the role of governments and civil society, as well as performing arts organizations and universities in policy making and implementation processes. Performing Sustainability in West Africa presents research results and new methods on the role of artistic and cultural practices in conflict situations as well as current debates in cultural policy for researchers, academics, NGOs and students in cultural studies, sustainable development studies and African studies.
V članku so predstavljene možnosti rabe kalkulatorja ekološkega odtisa v vzgoji in izobraževanju, še posebej z vidika razvijanja kompetenc za trajnostni razvoj. Čeprav je empirična raziskava potekala ...v visokošolskem prostoru (študentke in študenti geografije na Univerzi v Ljubljani), je v prilagojeni obliki mogoče opisani pristop k obravnavi posameznikovih pritiskov na okolje in možnosti njihovega zmanjševanja prenesti tudi v osnovnošolsko in srednješolsko prakso. Večina sodelujočih je v obravnavi ekološkega odtisa prepoznala pomemben prispevek k vzgoji in izobraževanju za trajnostni razvoj.
Po drugi svetovni vojni so nekatere medvladne organizacije spodbujale popularizacijo načina izobraževanja, ki bi presegal državne meje in nacionalistična prepričanja ter ob zavedanju mednarodne in ...globalne soodvisnosti obravnaval aktualne družbene izzive skozi transnacionalno perspektivo. Do danes se je v skladu s takšnimi težnjami razvilo veliko različnih izobraževalnih konceptov, zlasti po letu 2000, kar povzroča terminološke in konceptualne nejasnosti, ki jih poskuša ta prispevek zmanjšati z obravnavo petih osrednjih konceptov: globalno izobraževanje, globalno učenje, izobraževanje za globalno državljanstvo, izobraževanje za razvoj ter izobraževanje za trajnostni razvoj. Pokažemo, da imajo koncepti več podobnosti kot razlik, odvisno od konceptualizacije pa je lahko bolj v ospredju trajnostni razvoj, pomoč državam svetovnega »juga«, učenje in zmožnosti za delovanje v globalni družbi ali družbena participacija. V zadnjem desetletju se pod vsemi obravnavanimi koncepti bolj poudarjajo okoljski izzivi in trajnostni razvoj, organizacije, ki uporabljajo in razvijajo posamezne koncepte, pa jih zdaj postavljajo v okvir ciljev trajnostnega razvoja.
U radu je sažeto prikazan proces dizajniranja, od ideje do realizacije, autorske mini kolekcije obuće i modnih dodataka inspiriranih umjetničkim pokretom suprematizam. U samom procesu dizajniranja ...posebna pozornost bila je upućena ka osmišljavanju idejnih rješenja iz više sastavnih dijelova s ciljem manjeg utroška materijala i mogućnosti primjene „upcycling“ metode, odnosno kreativne upotrebe proizvodnih ostataka kože u realizaciji modela. Eksperimentalni dio rada opisuje razvoj prototipa ženskih tenisica, gležnjača i ruksaka od idejnih rješenja, projektnih crteža, odabira materijala za izradu, do konstrukcije modela te izrade šablona. Primjenom digitalnih alata izrađeni su realistični prikazi budućih modela temeljem kojih su odabrani najatraktivniji i najprikladniji za izradu prototipa. U rezultatima rada prikazana je autorska mini kolekcija ženskih gležnjača, tenisica i ruksaka, s primarnim naglaskom na dizajn, funkcionalnost i kvalitetu te mogućnost dužeg vijeka trajanja i primjene u skladu sa smjernicama održive mode.
U radu je prvo dan razvoj metalurgije u svijetu, čiji počeci datiraju u 7. tisućljeće pr. Kr. Na području današnje Hrvatske, metalurgija je nazočna 6000 godina, a tri su civilizacije ostavile dokaze: ...Vučedolska, Keltska i Rimska. Dolaskom je Hrvata intenzivnije bila prisutna metalurgija u Sisačko-banovinskom i Samoborskom području, te Gorskom kotaru. U Dubrovniku i Zagrebu bilo je razvijeno ljevanje zvona (i topova). Industrijska je proizvodnja započela 1853. (ljevaonica u Rijeci), proizvodnja ferolegura, Šibenik 1900. god. i proizvodnja ferolegura i karbida, Dugi Rat 1906. god., 1937. proizvodnja aluminija i aluminijskih slitina u Lozovcu, (nastavak iz 1905. god.) te izgradnjom visoke peći u Capragu 1939. godine. U razdoblju poslije 1945. do 1990. godine Hrvatska je imala više metalurških tvrtki i prihvatljivu proizvodnju koksa, željeza, čelika, ferolegura, elektroda, odljevaka, betonskog čelika, bešavnih i šavnih cijevi, traka i gredica, aluminija, itd. U 1990. god. u Hrvatskoj je bila ukupna proizvodnja cca 3 000 000 t raznih metalurških proizvoda (bez odljevaka). Od 1990. do 2012. godine srušena su ili prestala s radom postrojenja preko 2 600 000 t/g metalurških proizvoda. Ukupna proizvodnja u Hrvatskoj je bila u 2011. god. 248 910 t tj. na razini 8,3 %, (usporedba sa proizvodnjom u 1990. god.) što znači propast hrvatske metalurgije tijekom 22 god. Članak daje i više tiskovnih priopćenja javnosti, članova Hrvatskog metalurškog društva te znanstvenika u cilju opstanka i revitalizacije hrvatske metalurgije (privitci).
PDF
