Trgovina je eden najbolj dinamičnih, občutljivih in kompleksnih dejavnikov rabe in organizacije mestnega prostora. To so tudi osnovna vprašanja te študije regionalnega središča Maribora. Kot nosilci ...procesa stopajo v ospredje nakupovalna središča, ki odločilno vplivajo ne le na funkcijski, temveč tudi na splošni razvoj mestnega središča.
According to the European Innovation Scoreboard metrics Croatia belongs to the group of moderate innovators, i.e. a country with below average innovation performance in comparison to the EU average ...in the period 2009-2010. Government subsidies are frequently introduced to improve countries' innovation performance. Whether existing R&D tax scheme in Croatia produces expected results is the key research question analyzed in the paper. Based on the microeconometric analysis of individual firms' data, we confirm positive effect of the subsidies on expenditures in research and development as well as on product innovation. However, the significant effect on process innovation is not found.
Članek obravnava danes še kako aktualno vprašanje trajnostnega razvoja in meje rasti znotraj prevladujoče paradigme stalnega gospodarskega razvoja. Človeštvo se je znašlo pred težko odločitvijo, kako ...naprej, saj se nekatere posledice sedanjega antropocentričnega in netrajnostnega razvoja odražajo tako na naravnem okolju kot tudi na družbi. Ne glede na občasne gospodarske krize pomeni dosedanji gospodarski razvoj resno grožnjo prihodnjim rodovom, in to ne le človeškim. Zakon entropije je univerzalni zakon vesolja, ki mu tudi človek na Zemlji ne more ubežati. Dokazano je, da je večji del posledic, ki jih v okolju zaznavamo danes, antropogenega izvora, kar ne nazadnje potrjujejo tudi mnoge študije. Očitno je torej, da bo človek moral spremeniti del svojih ravnanj, predvsem pa temeljito premisliti svoj odnos do stalne gospo- darske rasti ter njenih dobrih in slabih posledic. Je morda rešitev nova ekološka etika, ki ne bo antropocentrična, ampak predvsem intrinzična – torej etika, ki ji trajnostni (uravnotežen, sonaraven) razvoj ne bo cilj, ampak sredstvo za dosego cilja? Bo morda pot do etike, ki bo odgovorno ravnala z okoljem in vsemi živimi bitji, krajša, ko bomo izkušnje starejših generacij prek ustreznega izobraževalnega koncepta prenašali na mlajše rodove? Morda. Na srečo so ti rodovi, ki so še kako dojemljivi za »novo« okoljsko/ekološko etiko, že med nami, saj vse skupaj povezuje usoda tega časa in prostora. To ni le naša osebna pravica in dolžnost, temveč, kot je razvidno iz članka, nas k odgovornemu ravnanju z okoljem obvezujejo tudi številni mednarodni dogovori.
Usvajanje čitanja jedan je od važnijih zadataka na početku školovanja. Ovaj rad bavi se praćenjem razvoja vještine čitanja učenika drugog razreda osnovne škole. Cilj istraživanja bio je da se kroz ...karakteristike brzine, tačnosti i tečnosti čitanja opiše i razvoj vještine čitanja odnosno razumijevanja pročitanog teksta. U istraživanju je učestvovalo sto četrdeset pet učenika. Mjerni instrument koji smo koristili jeste test čitanja sastavljen od kraćeg teksta i četiri pitanja koja su nam koristila za provjeru razumijevanja. Učenike smo ispitivali čitanje kraćeg teksta u tri vremenska presjeka. Pošli smo od pretpostavke da se vještina čitanja razvija kontinuirano progresivno i naši rezultati su potvrdili hipotezu. Rezultati koje smo dobili prilikom praćenja razumijevanja pročitanog teksta pokazali su da postoji statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica u razmijevanju pročitanog, kao i to da djevojčice bolje razumiju tekst koji pročitaju. Rezultati dobijeni praćenjem brzine, tačnosti i tečnosti čitanja pokazuju da nema statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica, iako su dječaci pokazali bolje rezultate kada su pitanju tečnost i brzina čitanja, dok djevojčice pokazuju bolje rezultate u tačnosti čitanja.
Svrha je rada ukazati na mogućnosti implementacije spoznajno-emocionalnoga slušanja glazbe (SES) u nastavi Glazbene umjetnosti. Teorijsko je uporište već utvrđena strategija slušanja glazbe u školi ...koja objedinjuje spoznajne i emocionalne konstrukte te rabi višemodalnost, glazbene i izvanglazbene aktivnosti, kao i višestruko slušanje istoga djela. Potiču se cjelovit doživljaj, razumijevanje i prihvaćanje glazbe te samorefleksija. Analizira se glazbeno djelo, pruža se uvid u životopis skladatelja i povijesni kontekst nastanka djela, utvrđuje se način slušanja, promišlja se estetska vrijednost djela, analiziraju se razlozi preferencija i načini odgovora slušatelja na glazbu. Novost prilikom primjene SES-a u srednjoj školi je i obrazac za analizu skladbe koji pomaže u sistematizaciji znanja učenika kroz kritičko mišljenje i glazbeno izražavanje. Rad donosi konkretizaciju značajki SES-a u nastavi Glazbene umjetnosti na primjeru jedne nastavne jedinice.
The aim of this article is to show the possibilities of implementing cognitiveemotional listening to music (CELM) in Music Art lessons. The theoretical base is the already established strategy of music listening at school, which combines cognitive and emotional constructs and uses multimodality, musical and non-musical activities and multiple listening to the same piece. A comprehensive experience, understanding and acceptance of music and self-reflection are encouraged. The piece of music is analyzed, an insight into the composer’s biography is determined, as well as the historical context of the piece’s creation, the context and the way of listening. The aesthetic value of the piece is considered, the reasons for preferences and ways of listening to music are analyzed. The novelty of CELM in high school is also a form of music piece analysis that helps pupils systematize their knowledge through critical thinking and musical expression. The paper brings a concretization of the characteristics of CELM in Music Art teaching on the example of a teaching unit.
Enaindvajseto stoletje je začetek nove dobe, v kateri bo treba k urbanemu razvoju na mednarodni in nacionalni ravni, k enakosti, kontinuiteti, sposobnosti ter administraciji s številnimi akterji in ...sistemi naselij pristopiti z novo etiko upravljanja naselij. Koncept trajnostnega razvoja je bil prvič predstavljen na konferenci o nacionalnem razvoju in okolju leta 1992 v Riu de Janeiru (znani tudi pod imenom »Earth Summit«), kjer so sprejeli akcijski načrt Agenda 21. Ta obsežni dokument določa dolžnosti vlad, nevladnih organizacij, lokalnih oblasti, organov Organizacije združenih narodov, razvojnih organizacij ter vseh oseb in ustanov, ki vplivajo na okolje. Na tej podlagi pričujoča raziskava ocenjuje rastočo potrebo po urbani preobrazbi v Turčiji na različnih ravneh v okviru lokalne agende 21, pri kateri lahko sodelujejo različni akterji. Prispevek se teh vprašanj ne loteva le s stališča države, temveč tudi s stališča vseh akterjev, ki so jim bile dodeljene dolžnosti. Preučuje filozofijo programa lokalne agende 21 in njegovo izvajanje v občini Harran ter tudi raven doseženih ciljev lokalne agende 21 v Turčiji in politike, povezane z obravnavanim primerom. V prispevek so vključeni predlogi, ki bodo vsem lokalnim oblastem v Turčiji omogočili, da bodo lahko pregledale svoje programe v okviru akcijskega načrta lokalna agenda 21 in tako sodelovale v procesu urbane preobrazbe, razvile lokalne politike trajnostnega razvoja ter pripravile kratkoročne in dolgoročne načrte za reševanje težav.
Global software development is becoming a widely accepted practice in software industry. While benefits of global software development have been identified and publicized, potential risks have not ...been fully investigated and addressed. This paper analyzes the impacts of globalization on software development, especially its long term impact on software product quality and software industry competitiveness. This issue is rather critical for prominent software providers. Potential solutions are discussed to address these issues in order to reduce the risk and take advantage of the benefits of global software development.
In the last ten years, cultural and creative industries have become a popular direction for local development. Many cities use them as tools for economic development as well as for achieving greater ...visibility in a wider environment, especially paired with tourism. Although the development of cities based on cultural and creative industries is typical for the Anglo-Saxon world, the model has become generally accepted throughout the world. Even the new European Union financial instrument is based on the promotion of cultural diversity and intercultural dialogue, as well as on strengthening the competitiveness in cultural and creative sectors with the aim of promoting smart, sustainable and inclusive growth. Studies completed by the Institute for Development and International Relations for the City of Zagreb analyze the state of Zagreb’s cultural and creative industries, putting them in relation with cities’ development models. This article analyzes the potentials and opportunities for positioning Zagreb within the European context and offers reflections for further development.
The structure of energy intensity is not only important for the economists but also for the policymakers since it contributes to the policy debate on the link between energy use and economic growth ...and co-movement of the energy supply and growth policies. This study estimates the causal relationship between energy consumption and economic growth at per capita and aggregate levels for some transition countries in Europe; Albania, Belarus, Bulgaria, Czech Republic, Hungary, Lithuania, Poland, Romania and Slovakia.. The study also presents the income elasticities of total energy demand by using the ARDL (Auto Regressive Distributed Lag) method.
Avtorica predstavi skupnostno izobraževanje in njegove prednosti kot alternativo oblikam izobraževanja odraslih, ki so bile po pregledu ponudbe izobraževanja odraslih v letu 2007/08 (Brenk, 2007) na ...voljo na trgu. Nadalje na podlagi raziskave prikaže stanje izobraževanja odraslih v podeželski skupnosti. Ves čas zagovarja tezo, da je podeželje postalo prostor, v katerem ima skupnostno izobraževanje velike možnosti postati dejavnik pozitivnih družbenih sprememb. Skupnostno izobraževanje je v prispevku opredeljeno kot oblika izobraževanja, locirana v skupnosti, ki lahko veliko pripomore k ohranjanju obstoječih in graditvi novih socialnih omrežij, aktivaciji krajanov za sodelovanje v skupnosti in k trajnostnemu razvoju podeželskih skupnosti.