U radu je primjenom diferencijalne pretražne kalorimetrije i neizotermne termogravimetrijske analize istraživan utjecaj recikliranja ponovljenim ekstrudiranjem na toplinska svojstva polipropilena ...(PP). PP je ekstrudiran šest puta na laboratorijskom ekstruderu pri temperaturi od 190 °C i frekvenciji vrtnje pužnog vijka od 120 min-1. Ekstrudirani uzorci pokazuju blago sniženje tališta i stupnja kristalnosti u odnosu na izvorni PP. Neizotermna toplinska razgradnja svih uzoraka zbiva se u jednom razgradnom stupnju, a ekstrudirani uzorci pokazuju malo slabiju toplinsku postojanost u odnosu na izvorni PP. Kinetička analiza procesa neizotermne toplinske razgradnje svih uzoraka provedena je izokonverzijskom Flynn-Wall-Ozawinom metodom. Svi ekstrudirani uzorci pokazuju više vrijednosti aktivacijske energije procesa neizotermne toplinske razgradnje u odnosu na izvorni PP. Konstantnost aktivacijske energije u širokom području konverzija kod svih uzoraka također upućuje na to da se neizotermna toplinska razgradnja PP-a zbiva u jednom razgradnom stupnju, bez promjene reakcijskog mehanizma zbog ekstrudiranja. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da višestruko ekstrudiranje pri navedenim uvjetima blago pogoršava toplinska svojstva PP-a i može se primijeniti za recikliranje PP otpada.
Pri tkanju staklenih vlakana obrezuju se rubovi širine od 40 do 60 mm i bacaju na odlagališta otpada. Ti se rubovi sastoje od rovinga koji su povezani s nekoliko okomito orijentiranih pamučnih niti. ...Radi smanjivanja količine otpada analizirana je mogućnost recikliranja tako nastalih diskontinuiranih E-staklenih vlakana. Istraživanje nije usmjereno na konkretan proizvod, nego na mogućnost priprave kompozita s dodanim vlaknima. Ispitane se mogućnosti pripreme i utjecaj vlakana na svojstva sintetskih organskih polimera, betona, morta i asfalta.
By interweaving direct rovings, 40–60 mm wide edges of the fabrics arebeing cut as waste. With the aim of reducing waste accumulation, several possibilities of recycling discontinuous E-glass fibres have been studied. The intention of the study was not to develop a particular product, but to test the possibilities of materials preparation when discontinuous glass fibres are added. The fibres are added to synthetic organic polymers, concrete, mortar and asphalt and their influence on materials properties was tested.
U radu je proveden postupak obrade otpadnog PET-a prije samog recikliranja, koji osim sakupljanja i mljevenja uključuje i alkalno pranje PET-a. Postupak pranja PET-a proveden je pri sljedećim ...uvjetima: temperaturama od 70 i 75 °C te u različitom trajanju (15, 18, 21, 25 i 30 minuta). Uzorci otpadnog PET-a okarakterizirani su prije i nakon alkalnog pranja infracrvenom spektroskopijom (FTIR), diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom (DSC) i metodom kontaktnog kuta. FTIR-spektroskopijom potvrđeno je nastajanje karboksilnih i hidroksilnih skupina na ṽ =3428 cm-1 tijekom alkalnog pranja. Smanjenje intenziteta karakterističnih vibracijskih vrpci (CO, COO i CH2) također ukazuje na depolimerizaciju PET-a odnosno nastajanje kraćih polimernih lanaca. DSC-om su određene temperature kristalizacije i taljenja te se iz dobivenih rezultata može zaključiti da je tijekom pranja došlo do djelomične depolimerizacije PET-a. Metodom kontaktnog kuta određena je površinska energija, a povećanje polarne komponente površinske energije ukazuje na postojanje skupina -OH i -COOH na površini PET-a. Općenito se može zaključiti da tijekom postupka alkalnog pranja dolazi do djelomične promjene u strukturi PET-a zbog utjecaja alkalnog medija koji uzrokuje hidrolizu tj. djelomičnu depolimerizaciju, ali je PET na kraju postupka pranja ipak prikladan za recikliranje i dobivanje recikliranog materijala zadovoljavajuće kvalitete.
Svjetska financijska kriza uzrokovala je zastoj na pomorskom tržištu i prisilila brodare na promjene u poslovanju što je za posljedicu imalo smanjenu mogućnost zapošljavanja do te mjere da su neke ...morali ili privremeno zaustaviti ili prodati svoja osnovna sredstva za rad - brodove. Zastoju su znatno pridonijele i međunarodne konvencije o ekološkom zakonodavstvu koje pooštravaju kriterije u svezi prevencije onečišćenja okoliša.
Glavni cilj istraživanja jest određivanje smjernica koje će omogućiti prilagodbu poslovanja brodara budućim događanjima na pomorskom tržištu i novonastalim okolnostima, a uzimajući u obzir dogovorenu dinamiku provođenja novih ekoloških normi, pravila i propisa.
Pomorsko tržište, s obzirom na njegovu složenost u takvim okolnostima, zahtijeva pozornu analizu iz koje će se sintetizirati novonastale specifičnosti, te induktivnom i deduktivnom metodom doći do prihvatljivog rješenja, pri čemu će metoda teorije sustava biti osnova sustavnog pristupa predmetu istraživanja.
Zaključno su priopćene glavne smjernice i moguće aktivnosti za prilagodbu brodarskih poduzeća kako bi preduhitrili promjene u zakonodavstvu koje bi mogle omogućiti njihovu opstojnost. Rezultati istraživanja ukazuju da ekološka prihvatljivost postaje utjecajan čimbenik poslovne politike brodara.
Svjetska financijska kriza uzrokovala je zastoj na pomorskom tržištu i prisilila brodare na promjene u poslovanju što je za posljedicu imalo smanjenu mogućnost zapošljavanja do te mjere da su neke ...morali ili privremeno zaustaviti ili prodati svoja osnovna sredstva za rad - brodove. Zastoju su znatno pridonijele i međunarodne konvencije o ekološkom zakonodavstvu koje pooštravaju kriterije u svezi prevencije onečišćenja okoliša.Glavni cilj istraživanja jest određivanje smjernica koje će omogućiti prilagodbu poslovanja brodara budućim događanjima na pomorskom tržištu i novonastalim okolnostima, a uzimajući u obzir dogovorenu dinamiku provođenja novih ekoloških normi, pravila i propisa.Pomorsko tržište, s obzirom na njegovu složenost u takvim okolnostima, zahtijeva pozornu analizu iz koje će se sintetizirati novonastale specifičnosti, te induktivnom i deduktivnom metodom doći do prihvatljivog rješenja, pri čemu će metoda teorije sustava biti osnova sustavnog pristupa predmetu istraživanja.Zaključno su priopćene glavne smjernice i moguće aktivnosti za prilagodbu brodarskih poduzeća kako bi preduhitrili promjene u zakonodavstvu koje bi mogle omogućiti njihovu opstojnost. Rezultati istraživanja ukazuju da ekološka prihvatljivost postaje utjecajan čimbenik poslovne politike brodara.
The global financial crisis has caused a standstill on the shipping market and has forced shipping companies changes in the business, which has resulted in the reduced opportunity for ship employment to the extent that some shipowners had to laid up or even sold their primary 'working tools' – the vessels. The international environmental legislations contributed significantly to the standstill tightening the criteria considering environmental pollution prevention.The goal of this scientific research is to determine the guidelines that will allow the shipowners to adopt their business regarding new circumstances and future developments in the shipping market, taking into account the dynamics of the agreed implementation of new environmental standards, rules and regulations.The shipping market, given its complexity in such circumstances, requires a careful analysis out of which it will synthesize the new specificity, and by applying inductive and deductive methods will reach an acceptable solution, where the system theory method will be the basis for a systematic approach to the study.In conclusion, the guidelines are pointed and possible actions to be taken by shipping companies to anticipate the changes that might facilitate their survival. The research results show that 'environmental friendly' approach is becoming an influential factor in the shipowners’ business policy.
U radu je sažeto prikazan novi način rehabilitiranja kolničkih konstrukcija cesta tehnologijom recikliranja hladnim postupkom i na cesti. Opisana je primjena, izvođenje, potrebna mehanizacija, a dan ...je i osvrt na prednosti ove tehnologije sa stajališta ekonomičnosti i zaštite okoliša. Obrađen je prvi primjer primjene te tehnologije na projektu obnove državne ceste D55 (dionica Vinkovci-Županja) izvedenom 2008. Sugerira se praktična primjena tehnologije na cestama u Hrvatskoj.
U suvremenom društvu smeće i otpad postaju ekološki problemi čije je rješavanje od iznimne važnosti. Izuzev tehnoloških rješenja i strategija gospodarenja otpadom, u pogledu smanjenja komunalnog ...otpada od iznimne su važnosti svakodnevna ponašanja pojedinaca. U radu su prezentirani rezultati istraživanja prakse stanovništva Splita u zbrinjavanju otpada iz kućanstva, koje je provedeno radi ispitivanja ekološke osjetljivosti građana na problem otpada. Prema dobivenim rezultatima može se kazati da u svakodnevnoj praksi zbrinjavanja određenih vrsta otpada iz kućanstva, ne postoji većinska osjetljivost. Ispitanici u većoj mjeri zbrinjavaju ambalažni otpad, nego li druge vrste otpada koje nisu uključene u sustav otkupa. S obzirom na demografske i socioekonomske značajke određene skupine pokazuju se osjetljivijima od drugih. Smanjenje stvaranja otpada konstatirano je u pet ponašanja koja prakticira više od polovine ispitanika, pri čemu u nekim aspektima nadilaze postotak ispitanika koji zbrinjavaju ambalažni otpad. Spremnost za ekološko djelovanje na problemu otpada u većini aktivnosti pokazalo je manje od polovine ispitanika. Za razliku od rezultata svakodnevnih praksi i spremnosti za djelovanje, ispitanici pokazuju iznimno visoko vrednovanje okoliša u Hrvatskoj, visoko procjenjuju potrebu za ekološkom edukacijom, pokazuju brigu i važnost rješavanja problem smeća i daju prednost ekološkom očuvanju u odnosu na gospodarski rast. Međutim, ta se obazrivost očigledno ne pojavljuje kao motiv djelovanja u svakodnevnim praksama zbrinjavanja otpada, niti se u većoj mjeri nastavlja kroz ekološko djelovanje.
U ovom radu obrađena je problematika rezanja i recikliranja brodova. Stari brod koristan je otpad, to jest izvor sirovina koje se dobivaju recikliranjem i imaju svoju ekonomsku vrijednost. Današnja ...je industrija recikliranja brodova koncentrirana u samo nekoliko azijskih zemalja s vrlo jeftinom radnom snagom i iznimno niskim standardima sigurnosti i zaštite okološa. Reciklira se primitivnom tehnologijom koju karakterizira mnogo ljudskoga rada, uz skromne kapitalne resurse i vrlo visoku razina onečišćenja okoliša, koju je malotko više spreman tolerirati. Kako ta problematika još nije regulirana međunarodnim pravnim propisima, za očekivati je da će do toga doći u bliskoj budućnosti. To prije jer je IMO već poduzeo korake u tom smislu. To je, međutim, proces u kojemu treba ostvariti ne samo pravnu regulativu i provesti je nego i osigurati realne pretpostavke, uključujući i suvremenu tehnologiju recikliranja brodova, da se reciklaža može obavljati na ekološki prihvatljiv način. Jedno od rijetko prihvatljivih rješenja za reciklažu brodova jesu suvremena „inverzna“ brodogradilišta. Takvih je zasad tek nekoliko, i to u začetku, tako da još uvijek nema praktičnih iskustava. Suvremena tehnologija reciklaže brodova odlikuje se vrijednim i, dakle, skupim kapitalnim resursima i ne brojnom, ali zato visoko kvalificiranom radnom snagom. S obzirom na to da je riječ o tehnologiji potpuno drukčijoj od dosadašnje, za očekivati je da će doći do procesa drastične konsolidacije i remodernizacije koja će otvoriti prostor reciklažnoj industriji i u nekim drugim zemljama.
U ovom radu obrađena je problematika rezanja i recikliranja brodova. Stari brod koristan je otpad, to jest izvor sirovina koje se dobivaju recikliranjem i imaju svoju ekonomsku vrijednost. Današnja ...je industrija recikliranja brodova koncentrirana u samo nekoliko azijskih zemalja s vrlo jeftinom radnom snagom i iznimno niskim standardima sigurnosti i zaštite okološa. Reciklira se primitivnom tehnologijom koju karakterizira mnogo ljudskoga rada, uz skromne kapitalne resurse i vrlo visoku razina onečišćenja okoliša, koju je malotko više spreman tolerirati. Kako ta problematika još nije regulirana međunarodnim pravnim propisima, za očekivati je da će do toga doći u bliskoj budućnosti. To prije jer je IMO već poduzeo korake u tom smislu. To je, međutim, proces u kojemu treba ostvariti ne samo pravnu regulativu i provesti je nego i osigurati realne pretpostavke, uključujući i suvremenu tehnologiju recikliranja brodova, da se reciklaža može obavljati na ekološki prihvatljiv način. Jedno od rijetko prihvatljivih rješenja za reciklažu brodova jesu suvremena „inverzna“ brodogradilišta. Takvih je zasad tek nekoliko, i to u začetku, tako da još uvijek nema praktičnih iskustava. Suvremena tehnologija reciklaže brodova odlikuje se vrijednim i, dakle, skupim kapitalnim resursima i ne brojnom, ali zato visoko kvalificiranom radnom snagom. S obzirom na to da je riječ o tehnologiji potpuno drukčijoj od dosadašnje, za očekivati je da će doći do procesa drastične konsolidacije i remodernizacije koja će otvoriti prostor reciklažnoj industriji i u nekim drugim zemljama.
Otpad postaje urgentni ekološki problem današnjice, a njegovo zbrinjavanje briga i obveza svih zemalja svijeta. Sukladno gospodarskom razvitku i povećanju potrošnje i Hrvatska bilježi stalni rast ...komunalnog otpada, što nalaže potrebu znanstvenog interesa i istraživanja odnosa stanovništva prema otpadu. U ovom radu prikazuju se rezultati anketnog istraživanja na uzorku studenata Filozofskog fakulteta u Splitu. Istraživanje je provedeno s temeljnom svrhom razotkrivanja socijalnih i ekoloških aspekata problema otpada kod ove populacije, a posebice praksi recikliranja. Također, dobiveni nalazi komparirani su s rezultatima istraživanja odnosa prema otpadu stanovništva Splita. Poseban značaj proučavanja studentske populacije proizlazi iz demografskih i obrazovnih specifi čnosti ove
skupine, kao i njihovih očekivanja i odgovornosti u pogledu rješavanja ekoloških problema u budućnosti.
Općenito, rezultati ukazuju na osjetljivosti studenata prema problemu otpada, koja varira ovisno od segmenta istraživanog problema. Tako se neke vrste otpada recikliraju više, a druge manje, pri čemu se ne očituje očekivani utjecaj naknade. Da novac nije motiv recikliranja pokazuje zbrinjavanje starog papira, što studenti prakticiraju u većem broju negoli građani. Studenti se pokazuju svjesnijima od građana u pogledu izbjegavanja stvaranja otpada te su spremniji ekološki djelovati, dok su, za razliku od građana, manje spremni izdvojiti više novca za rješenje problema otpada. Ekološki stavovi ukazuju na izuzetnu osjetljivost studenata, koja se u tolikoj mjeri ne odražava u praktičnim akcijama, u čemu su nalazi ovog istraživanja podudarni prethodnima. U zaključku se postignuti rezultati razmatraju u kontekstu potrebe obrazovanja za okoliš.
