Bevacizumab i patologija rožnice Bilen Babić, Marijana; Merlak, Maja
Medicina fluminensis,
06/2017, Volume:
53, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj rada je dati pregled postojeće literature o terapiji bevacizumabom u liječenju neovaskularnih poremećaja rožnice. Rožnica je jedinstveno tkivo zbog svoje prirodne avaskularnosti. ...Imunoprivilegirano je vezivno tkivo koje služi kao mehanička prepreka i prednja refraktivna površina oka. Krvnu opskrbu prima perilimbalnim cilijarnim arterijama. Neovaskularizacija (NV) rožnice je stanje koje obilježava patološko urastanje perilimbalnih krvnih žila u rožnicu, zbog kroničnog nedostatka kisika. Patološka stanja koja uzrokuju neoangiogenezu rožnice su kemijske ozljede, ishemija, infekcije, degeneracije, trauma i imunološki procesi. Abnormalne krvne žile uzrokuju stvaranje ožiljaka rožnice i kompromitiraju vidnu oštrinu. Neovaskularizacija rožnice nastaje kada je ravnoteža između pro-angiogenih i anti-angiogenih faktora narušena u korist pro-angiogenih molekula. Dosadašnji uobičajeni tretmani za liječenje NV-a rožnice imaju ograničenu kliničku djelotvornost jer ne ciljaju molekularne posrednike angiogeneze. VEGF-A (engl. Vascular Endothelial Growth Factor-A) je glavni regulator hemangiogeneze. Bevacizumab prepoznaje sve VEGF izoforme. Neovaskularna stanja rožnice koja se mogu liječiti bevacizumabom su: inflamatorna stanja, infekcije i traumatski/jatrogeni uzroci. Studije su pokazale djelomično smanjenje neovaskularizacija rožnice kroz topičku, subkonjunktivalnu i intrastromalnu primjenu bevacizumaba. Anti-VEGF terapija stvorila je ogromnu nadu za liječenje neovaskularizacije rožnice, no ona ima svoje granice u liječenju, a uspješnost liječenja ovisi o veličini ožiljka, trajanju bolesti i opsegu neovaskularizacija. Anti-VEGF terapija je posebno učinkovita ako se primijeni u ranoj fazi (prva 2 tjedna neoangiogeneze). Kontrolirane prospektivne studije potrebne su za uspostavu dugoročne sigurnosti i određivanje minimalne efektivne i maksimalne sigurnosne koncentracija bevacizumaba za liječenje NV-a prednjeg segmenta oka.
Čirevi rožnice mogu oštetiti vid u pasa. Cilj je ovog istraživanja bio procijeniti kliničku učinkovitost fibrinske membrane obogaćene trombocitima (PRF), kao nove alternative kirurških metoda u ...liječenju čireva rožnice. Četrnaest pasa (17 očiju) različitih pasmina i dobi, s dubokim čirevima rožnice liječeno je kirurški transplantacijom. Čir na rožnici u svih je pacijenata bio zatvoren autolognom fibrinskom membranom obogaćenom trombocitima. Prvih 10 dana nakon kirurškog zahvata uočeno je da se fibrinska membrana parcijalno talila, dok se na čiru i oko njega pojavilo epitelizacijsko i granulacijsko tkivo zbog graft materijala. Bol je znatno ublažena, a upala konjunktive osjetno smanjena. Od 20. dana nakon kirurškog zahvata granulacijsko je tkivo postupno očišćeno. Pokazalo se da je svim psima vraćen vid. Najčešće su komplikacije nakon kirurškog zahvata bile pigmentacija rožnice i fibroza različita stupnja. Rezultati istraživanja pokazuju da je autologna fibrinska membrana obogaćena trombocitima sigurna, korisna i učinkovita kirurška alternativa u liječenju dubokih čireva rožnice u pasa.
Cilj: Keratokonus je najčešća indikacija za transplantaciju rožnice u razvijenim zemljama
svijeta s najboljim ishodom i s najmanjim brojem komplikacija. Cilj rada bio je istražiti brzinu
oporavka, ...najbolju korigiranu vidnu oštrinu i komplikacije koje se javljaju u prvoj godini nakon
operacije perforativne keratoplastike (PK) u bolesnika s keratokonusom. Metode i
bolesnici: Ova prospektivna studija obuhvaća 38 bolesnika s keratokonusom podvrgnutih perforativnoj
keratoplastici u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u godinu dana. U 31
bolesnika transplantacija je učinjena prvi put dok je u 7 bolesnika ovakva vrsta operacije već
učinjena na drugom oku. Svi operirani bolesnici imali su preoperativnu vidnu oštrinu ≤ 0,3 te
nisu više mogli nositi kontaktnu leću. Rezultati: Bistar transplantat nakon prvih 6 mjeseci imalo
je 100 % bolesnika, a nakon 1 godine 97,7 %. Prosječna najbolje korigirana vidna oštrina
(BCVA) nakon prvog mjeseca iznosila je 0,53 ± 0,23 (P < 0,001), a nakon 6 mjeseci 0,69 ± 0,22
(P < 0,001). Podaci za godinu dana nakon PK prikupljeni su za 25 bolesnika čija je prosječna
BCVA bila 0,81 ± 0,14 (P < 0,001). Od postoperativnih komplikacija najčešći je bio visoki postoperativni
astigmatizam (> 4 dcyl) u 44,7 % bolesnika, potom reakcija odbacivanja transplantata
u 13,2 % bolesnika, povišen očni tlak u 5,2 %, mrena u 2,6 % i odbačeni transplantat u 2,6 %
bolesnika. Rasprava: Iako se lamelarna keratoplastika sve češće spominje kao metoda izbora
pri liječenju uznapredovanog keratokonusa, u ovoj smo studiji pokazali da i rezultati nakon
klasične perforativne keratoplastike imaju visok postotak uspješnosti. Zaključak: Perforativna
keratoplastika efikasna je metoda liječenja bolesnika s uznapredovanim keratokonusom radi
postotka uspješnosti od 97,7 % te malog broja komplikacija.
Limbalne matične stanice igraju ključnu ulogu u održavanju integriteta površine rožnice u zdravom stanju ili nakon ozljede, kroz obnavljanje i popravak rožnice. U patološkim stanjima te se stanice ...mogu nadomijestiti s uzgojenim alogeničnim limbalnim stanicama. U ovom istraživanju limbalne matične stanice iz malih fragmenata tkiva donora uzgojene su in vitro radi liječenja ozljeda rožnice u pasa. Četrnaest pasa bilo je podijeljeno u dvije skupine od sedam životinja: skupina pasa s ozljedama rožnice liječenim klasičnim veterinarskim oftalmološkim pristupom i skupina pasa s ozljedama rožnice liječenim primjenom in vitro uzgojnih alogeničnih limbalnih stanica. Neovisno o veličini i smještaju lezije rožnice, deset dana nakon primjene stanica, oftalmološki pregled je pokazao 80% manje izražene simptome blefarospazma, 85% smanjenu sekreciju, 43% manje uočljivu konjunktivalnu kongestiju, 31% manji edem rožnice i 55% smanjenu iritaciju u usporedbi s psima liječenim klasičnim oftalmološkim pristupom, bez znakova zamućenja očne vodice ili priraslica. Nakon primjene uzgojeni alogeničnih limbalnih stanica, lezije rožnice u potpunosti su bile izliječene 15 dana ranije nego lezije liječene konvencionalnim oftalmološkim načinom. Supkonjunktivalna primejna limbalnih stanica omogućuje potpunu regeneraciju ozljeda rožnice nakon 30 dana bez obzira na veličinu i opseg defekta. Alogenične limbalne stanice sposobne su obnoviti prozirnost rožnice bez razvoja komplikacija. Iako su postignuti rezultati bili ohrabrujući, potrebna su daljnja istraživanja za optimizaciju protokola liječenja.
Cilj ispitivanja bio je usporediti središnju debljinu rožnice u bolesnika sa pseudoeksfolijativnim glaukomom, primarnim glaukomom otvorenog kuta i zdravih ispitanika. Studija je obuhvatila podatke o ...60 očiju podijeljenih u tri skupine. Prva je skupina uključivala 24 očiju osoba sa pseudoeksfolijativnim glaukomom, druga skupina 20 očiju bolesnika s primarnim glaukomom otvorenog kuta, a treća skupina 16 očiju zdravih osoba. Središnja debljina rožnice mjerila se ultrazvučnim pahimetrom, a očni tlak aplanacijskom tonometrijom. Nije bilo statistički značajne razlike srednje vrijednosti (±SD) središnje debljine rožnice između triju skupina, koja je mjerila 570±40 mm u kontrolnoj skupini zdravih očiju, 558±41 mm u skupini očiju s primarnim glaukomom otvorenog kuta i 564±25 mm u skupini očiju sa pseudoeksfolijativnim glaukomom. Dakle, nije utvrđena manja središnja debljina rožnice u bolesnika s pseudoeksfolijativnim glaukomom u usporedbi s onom kod bolesnika s primarnim glaukomom otvorenog kuta i zdravih ispitanika. Nije dokazano da bi manja središnja debljina rožnice bila čimbenik rizika za nastanak pseudoeksfolijativnog glaukoma, iako se ne može isključiti mogućnost drukčijih rezultata uz veći broj ispitivanih bolesnika.
Neurotrofična keratopatija je degenerativna bolest rožnice koju obilježava smanjena osjetljivost rožnice i slabo cijeljenje epitela koje vrlo često rezultira nastankom upale, ulkusa ili perforacije. ...Prikazan je slučaj žene stare 36 godina s perforiranim neurotrofičkim ulkusom rožnice i trepavicom u prednjoj sobici desnog oka i neperforiranim ulkusom rožnice lijevog oka. Obostrano je bila odsutna osjetljivost rožnica, kornealni refleksi su bili ugašeni, a sekrecija suza normalna. U mladosti je preboljela više epizoda obostranog herpetičnog keratitisa. Od ostalih bolesti u djetinjstvu je bila prisutna heredodegenerativna encefalopatija s manjom atrofijom mozga i internim hidrocefalusom. Bolesnica je blaže mentalno retardirana. Operativnim zahvatom odstranjena je trepavica iz prednje očne sobice uz pomoć viskoelastika, te je liječenje nastavljeno zatvaranjem oka i primjenom antibiotskih i vitaminskih masti. Nakon desetak dana dolazi do zacjeljenja i epiteliziranja ulkusa obostrano, uz uredan izgled prednje očne sobice desno i poboljšanja vidne oštrine. Nakon liječenja ostaju makule na rožnicama oba oka. Patofiziološki mehanizam nastanka neurotrofičkog ulkusa kod naše bolesnice možemo objasniti denervacijom rožnice koja je posljedica herpetičkog keratitisa. Denervacija uzrokuje smanjivanje staničnog metabolizma, razine acetilkolina i mitoze. Osjetni živci imaju povoljan učinak na regeneraciju epitela rožnice putem neuromedijatora kao što su acetilkolin, tvar P i peptid srodan genu kalcitonina. Stoga je oštećenje epitela rožnice moguće i bez izravne ozljede. Rana dijagnoza i pravodobno liječenje neurotrofičke keratopatije ključni su u prevenciji komplikacija kao što su zamućenje ili perforacija rožnice.
Recidivirajuće erozije rožnice, neovisno o uzroku, pokazuju sličnu tendenciju abnormalnoj adheziji između rožničnog epitela i strome. Iako za općeg oftalmologa dijagnosticiranje ovoga poremećaja, a ...time i liječenje predstavlja jedno od lakših entiteta, bolesniku ovo stanje može biti vrlo frustrirajuće, a ponekad i zastrašujuće. Većina bolesnika pozitivno reagira na jednostavne mjere kao što su zatvaranje oka zavojem i antibiotske masti, no postoji i dio bolesnika koji zahtijevaju složeniji pristup. Zajednički cilj svakog konzervativnog ili kirurškog liječenja je brzo cijeljenje i poticanje pravilnog formiranja adhezijskih kompleksa između epitela i strome bez infekcije ili recidiva. U ovom osvrtu je cilj predstaviti indikacije i rezultate današnjih opcija liječenja vezanih uz recidivirajuće erozije rožnice zasnovanih na istraženoj literaturi. U zaključku, možemo reći kako usprkos mnogim različitim opcijama liječenja još uvijek ima mjesta za daljnja istraživanja na ovom području. Fototerapijska keratektomija otvara nove mogućnosti i trebala bi se uzeti u obzir kao vrlo uspješna terapija refraktornih sučajeva. Također, usprkos našim preporukama, svakog bi se bolesnika trebalo liječiti individualnim pristupom.
Prekomjeran selektivni uzgoj koji uzrokuje znakovite promjene u strukturi lica brahicefaličnih pasmina rezultirao je potencijalnim oftalmološkim poremećajima koji mogu oštetiti vid. Cilj je ovog ...istraživanja procijeniti prevalenciju oftalmoloških poremećaja u sedam pasmina mačaka upućenih na Kliniku za oftalmololgiju u sklopu sveučilišne Veterinarske bolnice, od siječnja 2018. do siječnja 2022. Pažljivo su praćeni nalazi svih pacijenata u kojih je proveden kompletan oftalmološki pregled, uključujući opis životinje (nacional), kliničke znakove, nalaze osnovnih i dodatnih oftalmoloških pretraga, dijagnozu, učestalost i datume posjeta, a podaci su sažeti u programu Microsoft Office Excel 2010®. Prosječna dob pri prvom dolasku oftalmologu bila je 4,65 godina (u rasponu od dva mjeseca do 14 godina). Najzastupljenije su pasmine bile perzijska mačka (35,9%; n=118/328), britanska kratkodlaka mačka (27,1%; n=89/328) i pasmina škotski fold (16,1%; n=53/328). Najčešće su bolesti oka bile entropija, konjunktivitis i nekroza rožnice, a svaka je od njih otkrivena u 100 i više mačaka. U pogledu anatomskog smještaja lezija, one su se najčešće nalazile na konjunktivi (42,57%; n=321/754), rožnici (25,86%; n=195/754) i vjeđama (22,14%; n=161/754). Zaključno, cilj je istraživanja bio uputiti vlasnike kućnih ljubimaca i uzgajivače na važnost i potencijalnu ozbiljnost zdravstvenih poteškoća kod brahicefaličnih pasmina mačaka. Navedeno će bez sumnje biti doprinos veterinarskim kliničarima u pristupu različitim stanjima oka tih pasmina mačaka, pri čemu učestalost pojedinih bolesti može biti važan podatak.
Cilj ovog rada bio je prikazati naše kliniko iskustvo i rezultate prilikom transplantacije amnijske membrane kod teških bolesti prednjeg segmenta oka. U razdoblju od 1998 do 2000.g. na Klinici za ...očne bolesti KB «Sestre milosrdnice» transplantirali smo amnijsku membranu u 27 očiju: 16 očiju s perzistentnim ulkusom rožnice i 11 očiju s buloznom keratopatijom. U grupi s perzistentnim ulkusom rožnice prosječeno vrijeme epitelizacije rožnice iznosilo je 23.1 dan, te defekt epitela zacijelio je nakon transplantacije amnijske membrane u 75%, dok kod očiju s buloznom keratopatijom došlo je do epitelizacije tijekom prosječno 19.6 dana u 72.7%. Transplantacija amnijske membrane predstavlja efikasno alternativno liječenje teških oboljenja prednjeg očnog segmenta.
PDF
