U članku se obrađuju poslovice i neki frazemi s leksemom kiselj koji označava tradicionalnu rusku namirnicu sve popularniju u novije vrijeme. Kiselj se ponekad doživljava kao napitak, a ponekad kao ...jelo. Cilj ovog rada je predstaviti percepciju kiselja u ruskoj kulturi kroz prizmu paremiološke slike svijeta te ponuditi značenja poslovica i kontekst njihove upotrebe; zadatak je otežan zbog izraženog civilizacijskog sadržaja koje nose navedene paremije. U zaključku se pokazuje da je većina poslovica s leksemom kiselj nacionalnog i regionalnog porijekla te da je njegova konzumacija vezana uz obrede prijelaza i religijske blagdane. Priprema tradicionalnog kiselja i suvremene inačice se razlikuje u vrsti namirnica i načinu spravljanja što utječe na boju i strukturu finalnog proizvoda te ga određuje kao jelo ili piće.
The article deals with proverbs and some idioms with the lexeme kissel, which denotes a traditional Russian product that has become increasingly popular in recent years. Kissel is sometimes experienced as a beverage and sometimes as a dish. The aim of this paper is to present the perception of kissel in Russian culture through the prism of the paremiological picture of the world. We tried to give an interpretation of the use and context of proverbs – a difficult task due to the pronounced civilizational content of these proverbs. It is shown, in the conclusion, that most proverbs with lexeme kisselhave national and regional origin and that its consumption is related to the rites of passage and religious holidays. The preparation of traditional and modern variants of kissel differs in the type and the method of preparation, which affects the colour and structure of the final product which determines it either as a dish or as a beverage.
U ovome se radu analiziraju i uspoređuju principi jezične kategorizacije kvantifikatora koji označuju skupove životinja u hrvatskome i ruskome jeziku. Budući da u jednojezičnim i dvojezičnim ...rječnicima hrvatskoga i ruskoga jezika nisu iscrpno zabilježena ograničenja ni kriteriji upotrebe imenica koje označuju životinje uz pojedine kvantifikatore, provedeno je korpusno istraživanje leksičke spojivosti kvantifikatora koje je imalo cilj točnije utvrditi na koji način kvantifikatori klasificiraju skupine životinja u proučavanim jezicima. Ukupno je u radu analizirana upotreba 10 hrvatskih i 10 ruskih kvantifikatora putem alata Sketch Engine u korpusu hrvatskoga jezika hrWaC te korpusu ruskoga jezika ruTenTen11. Uzorak je dobiven ekscerpiranjem jednojezičnih rječnika ruskoga i hrvatskoga jezika. Sličnosti i razlike klasifikacije kategorija životinja i kvantifikatora koji se s njima koriste shematski su prikazani pomoću četiriju tablica koje mogu poslužiti kao pomoć pri prevođenju s jednoga jezika na drugi. Rezultati analize pokazali su da kvantifikatori ne kategoriziraju sve skupine životinja, već one koje su u bliskoj interakciji s ljudima. U radu su korišteni etimološki i povijesni leksikografski izvori kako bi se utvrdilo na koji se način mijenjala leksička spojivost kvantifikatora u značenju skupova životinja te kako bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri značenje leksema utječe na principe klasifikacije. Izdvojena su tri modela imenovanja kvantifikatora u značenju skupova životinja, a to su: metonimijski pomak, način kretanja životinja i oblik koji poprima skupina životinja u pokretu. Neki od modela imenovanja ujedno su i klasifikacijski kriteriji po kojima se dijele životinje. Kvantifikatori koji označuju skupove životinja klasificiraju životinjski svijet u oba proučavana jezika prema tome jesu li životinje odrasle ili mlade, po načinu kretanja, pripadnosti pojedinome (nad)razredu životinja, a neki kvantifikatori obuhvaćaju samo jednu vrstu životinja. Kategorije životinjskih vrsta na različit su način obuhvaćene kvantifikatorima u ruskome i hrvatskome jeziku, ali su principi organizacije kategorija veoma slični.
This paper analyses and compares the principles of linguistic categorisation of terms of venery in the Croatian and Russian languages. Since the monolingual and bilingual dictionaries of the Croatian and Russian languages do not exhaustively describe restrictions or criteria for the use of nouns that denote animals with terms of venery, a corpus study was conducted on the collocations of terms of venery, which aimed to determine more precisely how terms of venery classify groups of animals in the examined languages. In total, the paper analysed the use of 10 Croatian and 10 Russian terms of venery in the corpus of the Croatian language hrWaC and the corpus of the Russian language ruTenTen11 using the Sketch Engine tool. The sample was obtained by excerpting monolingual dictionaries of the Russian and Croatian languages. The similarities and differences in the classification of animal classes and the terms of venery used with each are schematically represented by four tables in the paper, which can serve as an aid when translating from one language to the other. The analysis showed that terms of venery do not categorise all groups of animals, but those that interact closely with humans. Etymological and historical lexicographical sources were used in the paper, with the goal of determining how the lexical combination of venery terms changed and to what extent the meaning of lexemes affects the principles of classification. Three naming models of terms of venery were singled out, namely: metonymic shift, types of animal movement, and the shape formed by a group of animals in motion. Some naming models are also classification criteria by which animals are divided. Terms of venery classify the animal world in both studied languages according to whether the animals are adults or young, according to the manner of moving, belonging to a particular (super)class of animals, and some quantifiers cover only one type of animal. Terms of venery cover the analysed categories of animal species in different ways in the Russian and Croatian languages, but the principles of organisation for the categories are very similar.
Prispevek obravnava osnovne glagole, ki označujejo delovanja in dejavnosti v slovenščini in ruščini. Primerjani so slovenski glagoli delati, narediti, početi z najpogostejšimi ruskimi ustreznicami ...работать, делать, сделать. Večpomenskost obravnavanih glagolov je posebej analizirana z vidika slovnice zgradb, konkretni pomen se pri širokopomenskih glagolih aktualizira šele v posamičnih zgradbah.
U ovome radu analizira se suodnos internacionalizama i domaćih riječi u
traduktološkome nazivlju hrvatskoga i ruskoga jezika. S obzirom na to da je u
sklopu projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje ...(JENA) obrađeno, među ostalim, i
traduktološko nazivlje te da su doneseni nazivi na hrvatskome s definicijama i
njihove ruske istovrijednice, zanimao nas je odnos tih dvaju jezika prema internacionalizmima
i domaćim riječima, odnosno kako su se u njima terminologizirali traduktološki nazivi.
Na korpusu od 150 naziva provedena je poredbena analiza kojom ćemo pokazati
postoje li među tim dvama jezicima sličnosti i razlike pri stvaranju naziva te
daje li se prednost uporabi internacionalizama ili domaćih riječi. Istraživački
interes usmjerili smo i na sustavnost uporabe te utvrdili koliko se i u kojim
segmentima razlikuje hrvatska i ruska terminološka praksa
.
In this paper, the author examines the correlation between internationalisms and native terms used in the translation studies terminology of the Croatian and Russian languages. The analysis comprises approximately a hundred and fifty terms, available within the Croatian Linguistic Terminology project (JENA), and compares Croatian terms and their Russian equivalents to determine whether there are similarities and differences in term formation between the two languages and whether the preferred term is an internationalism or a native term. Based on the research results, the author offers conclusions about the extent and segments in which the Croatian and Russian terminological practices differ.
U radu je ukratko prikazano shvaćanje strukture kopulativnih rečenica u svjetskom jezikoslovlju te problematizirana podjela na predikatne, specifikacijske, ekvivalentne i identifikacijske rečenice. ...Naglasak je na predikatnim kopulativnim rečenicama u kojima se u hrvatskom jeziku, kao i u pojedinim slavenskim jezicima, imenska skupina poslije kopule može ostvariti nominativom ili instrumentalom. Istražit će se ograničenja povezana s tom pojavom. Također će se na temelju primjera iz
korpusa analizirati može li se na hrvatski jezik primijeniti pretpostavka iznesena za ruski jezik da se instrumentalom izražava privremeno svojstvo, dok nominativom trajno. Utvrdit će se osjećaju li izvorni govornici tu razliku na temelju ankete u kojoj je sudjelovalo 106 ispitanika.
This paper analyses the structure of copular sentences and problematizes
their division into predicational, specificational, equative and identificational sentences.
Our emphasis is on predicate copular sentences in which the post-copular
NP can appear in the nominative or the instrumental case in Croatian, just like in some other Slavic languages. Occurrences of the instrumental case in copular predicates are extremely rare in south Slavic languages and there is some question as to when they appear at all. This paper presents the different theories about the occurrence of the instrumental case in predicative nominals (Mrázek 1964, Bailyn and Rubin 1991). Bailyn and Rubin (1991) consider the use of the instrumental case in secondary predicate adjuncts in the Russian language to be a language innovation, while Croatian and many other Slavic languages have a pattern that is found in the Old Church Slavonic
and Old Russian languages. The paper also analyses Croatian grammars, written before the 20th century, with the goal of determining when the instrumental case first appeared with the copula.
Many linguists (e.g. Jakobson 1936, Mrázek 1964, Wierzbicka 1980, Janda and Clancy 2002, Timberlake 2004, Geist 2006, Pereltsvaig 2007) consider
that the copular sentences with the nominative or the instrumental case
have different meanings in the Russian language: the nominative denotes
a permanent, inalienable property of the subject, while the instrumental denotes a temporary property. This assumption is analysed in the Croatian language based on the examples from the relevant Croatian language corpora.
We confirm the constraint, described in Croatian grammars, that the instrumental cannot appear with the copula in the present tense, but is possible in the perfect and future tenses. Cognitive grammar explains this by the application of the proximity principle: conceptual distance is related to formal distance. Therefore, the instrumental can appear with the copula in the perfect and future tenses, because there is distance between the subject and what he/she/it has been, or is going to
become. Conversely, in the present tense there is no distance, and therefore the pre-copular and post-copular NPs have the same case.
It is noted that nouns belonging to specific semantic groups appear in the instrumental case (profession, function, part of something, reason for something, goal, base etc.).
We conclude that the instrumental case denotes temporary, acquired properties, while the nominative case denotes permanent, inalienable properties. This conclusion is drawn using examples from the relevant Croatian language corpora and based on the fact that the instrumental cannot appear with present tense and that adjectives are rarely marked with instrumental. Furthermore, these conclusions were tested by examining native speakers’ linguistic intuition. Native speakers did not
recognize the semantic difference between sentences with a nominative predicate NP and an AP and instrumental. Therefore, our conclusion is that the instrumental case is related to style.
In Croatian phraseology, until recently, there has not been a systematic research of gender elements in idioms. Gender has remained almost entirely outside the scope of research interest of Croatian ...phrenologists. In order to fill this gap in the linguistic study of gender, extensive research was conducted into gender-marked idioms, which is presented in this paper. The research included gender-marked idioms of the Croatian language in comparison with Russian idioms as an attempt to show how gender stereotypes appear on the phraseological level in Croatian and Russian and how the concepts of MASCULINITY and FEMININITY are formed in the two languages by using phraseological mechanisms. The results of the research have shown how gender is generally conceptualized as a socio-cultural category and how the concepts of ‘man’ and ‘woman’ are created on established images and stereotypes inherent in the phraseology of these two related languages and cultures that use them. Furthermore, the research has confirmed the assumption of the dominant similarity between the conceptualization of ‘woman’ and ‘man’ in the Croatian and Russian androcentric oriented culture as reflected in phraseology and has shown insignificant differences, conditioned by specific national and cultural stereotypes and the established notions of the gender roles among individuals of both sexes.
Morfološko nazadovanje česta je tema u istraživanjima o dvojezičnosti i jezičnom nazadovanju. Brojna
istraživanja potvrdila su da nazadovanje slabi gramatičku koherenciju u umu govornika i da ...jednojezična
kontrolna skupina obično nadmašuje one ispitanike koji pokazuju znakove nazadovanja u zadacima
prosudbe gramatičke prihvatljivosti.Međutim, pitanje je u kojoj mjeri izvanjezične varijable mogu opravdati
tu razliku. Ovaj se rad usredotočuje na slabljenje J1 Rusa koji žive u Mađarskoj, s fokusom na prosudbu
gramatičke prihvatljivosti. Svi sudionici (N = 50) proveli su više od sedam godina u Mađarskoj, a njihova dob
se kreće od 22 do 72 godine. Glavni cilj istraživanja bio je istražiti stupanj utjecaja izvanjezičnih varijabli,
kao što su dob, izbor jezika, kontakt i stav, učestalost upotrebe, duljina boravka, interakcija s J1 pojedinaca
na njihovu gramatičku prosudbu. Osmišljen je zadatak o tvorbi budućeg vremena kako bi se dobili podaci
o morfološkom nazadovanju. Rezultati bitno doprinose razumijevanju o tome kako se jezična proizvodnja
osoba koje pokazuju znakove nazadovanja razlikuje od proizvodnje jednojezičnih govornika, kao i glavnih
čimbenika koji doprinose jezičnom nazadovanju. Rezultati ovog istraživanja odgovaraju prethodno
provedenima jer imigrantska skupina ispitanika jest podbacila u odnosu na kontrolnu. Međutim, ovo
istraživanje nije uspostavilo poveznicu između izvanjezičnih varijabli i morfološkog nazadovanja u J1.
U radu se obrađuju hrvatski i ruski prijedlozi tvoreni od dvaju prijedloga od kojih je na prvome mjestu iz- / из-. U hrvatskome su to iskraj, ispod, ispred, isred, iza, između, iznad, iznutra, izvan, ...izviše. Popis takvih prijedloga koji se obično navode u ruskim gramatikama i rječnicima proširen je u monografiji Vsevolodove, Kukuškine i Polikarpova posvećenoj prijedlozima te se uz из-за i из-под obrađuju još i извне, извнутри, иззади, из-меж, из-между, из-над, изнутри, из-перед, из-промеж, из-промежду, из среди. Riječ je o novijim tendencijama u jeziku, što pokazuju i primjeri iz korpusa, te među njima postoje razlike u načinu zapisa, ali i u gramatičkim obilježjima. Prijedlozi s toga popisa pravopisno su, tvorbeno i gramatički uspoređeni s hrvatskim prijedlozima.
Rad je pisan kao smjernica nastavnicima ruskoga kao stranoga
jezika koji poučavaju studente osnovnim glagolima
kretanja, pod kojima podrazumijevamo glagole идти (‘ići’),
ходить (‘ići’, ‘hodati’), ...ехать (‘ići’, ‘voziti se’) i ездить
(‘ići’, ‘voziti se’). Daje se analiza triju udžbenika za početnike
koji sadrže gramatički materijal, ilustracije, zadatke i
tekstove koji pomažu usvajanju sadržaja, uz navođenje stručne
terminologije na ruskome jeziku. Analizirali smo udžbenike
Pojehali! 1 (Поехали! 1, 2009.), Žili-byli... 28 urokov
russkogo jazyka dlja načinajuščih (Жили-были... 28 уроков
русского языка для начинающих, 2016.) i Doroga v Rossiju
1 (Дорога в Россию 1, 2010.). U radu smo usredotočeni na
studente kojima je hrvatski materinski jezik, stoga je ponuđen
i prijevod glagola kretanja na hrvatski jezik. Ova tema može
biti izuzetno zahtjevna za studente kojima ruski nije materinski
jezik, s obzirom na to da u hrvatskome nema strogih
pravila o upotrebi glagola kretanja – u hrvatskome možemo
ʻići automʼ i ʻputovati automʼ, dok se u ruskome može samo
ʻputovati automʼ. U radu se daje i pregled dosadašnjih spoznaja
i istraživanja dane tematike te se pojašnjava klasifikacija
glagola kretanja i kronološki redoslijed uvođenja raznih skupina
glagola kretanja u nastavu ruskoga kao stranoga jezika.
Autorice predlažu višestruk pristup u obradi glagola kretanja,
koristeći ne samo navedene udžbenike već i dodatne materijale
te svoje primjere i ilustracije, kako bi olakšali studentima
razumijevanje toga gradiva i njegovo usvajanje.
U članku se analiziraju dva prijevoda bugaršćice Majka Margarita, zabilježene u poemi Jurja Barakovića Vila Slovinka, na ruski jezik. Iako oba prijevoda nastoje doslovno prevesti stih bugaršćice koji ...u ruskom pjesništvu ne postoji, u drugim prijevodnim rješenjima znatno se razlikuju. Kao temeljni nedostatak starijega prijevoda ističe se nedoslijednost u prevođenju paralelizama kao jednog od ključnih elemenata poetike teksta bugaršćice, dok je te elemente noviji prijevod nastojao očuvati.
PDF
